Pozovite » (+381) (0)24 535-533
Izdvajamo
Opsegom do sada najveći, a sadržajem to i potvrđuje, deseti broj Godišnjaka za znanstvena istraživanja Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata tiskan je krajem studenoga 2019. godine. Na 624... detaljnije...
Na svom redovitom radnom susretu, održanom 30. studenoga 2019. godine u Stanišiću, u organizaciji Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata i Hrvatskoga nacionalnog vijeća, predstavnici hrvatskih udruga kulture u... detaljnije...
U sunakladi Hrvatske čitaonice i Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata iz Subotice, u listopadu 2019., povodom XVIII. Dana hrvatske knjige i riječi – dana Balinta Vujkova, objavljena je... detaljnije...
Hrvatsko-ugarska nagodba u svjetlu povijesnih osoba : u povodu njezine 150. obljetnice naziv je nove knjige Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata čiji je autor Zavodov dugogodišnji suradnik docent... detaljnije...
Početkom kolovoza 2019. godine iz tiska je izišla četvrta knjiga Izabranih djela Miroslava Slavka Mađera, prirediteljice dr.sc. Hrvojke Mihanović Salopek, a u zajedničkoj nakladi Društva hrvatskih književnika, Ogranak... detaljnije...
Iz iskusne uredničke ruke i mentorice brojnih studenata prof. dr. sc. Milane Černelić stiže još jedna monografija, na skoro 700 stranica, pod naslovom Tradicijska baština, identitet i migracije... detaljnije...
U povodu obilježavanja 100. obljetnice rođenja pjesnika Jakova Kopilovića (9. VII. 1918. – 18. XI. 1996.), Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata je krajem studenoga 2018. na svom internetskom... detaljnije...
Knjiga sabranih pjesama Jakova Kopilovića Ponad jablana sunce, koju je priredila Katarina Čeliković, sredinom studenog 2018. izišla je iz tiska, a objavljuje ju Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata... detaljnije...
U okviru obilježavanja 145. obljetnice rođenja velikog hrvatskog književnika Antuna Gustava Matoša, sredinom lipnja, iz tiska je izašla Matoševa drama Malo pa ništa u nakladi Društva hrvatskih književnika... detaljnije...
Dvobroj Nove riječi za 2019. u znaku suvremene književnosti i baštinskih prinosa
- Hitovi: 44
Slijedom uređivačke koncepcije, dvobroj časopisa za književnost i umjetnost Nova riječ za 2019., u sunakladi Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata i NIU Hrvatska riječ na više od 330 stranica donosi raznovrstan sadržaj kroz devet cjelina, a obogaćen je i grafičkim prilozima Darka Vukovića iz Petrovaradina.
Prva cjelina Beogradski krug hrvatskih pjesnika predstavlja poeziju sedmero pjesnika, različitih prosedea i generacija koji stvaraju u glavnom gradu Srbije. To su pjesnici: Marko Kljajić, Ljiljana Crnić, Miroslav Pendelj, Danijela Lukinović, Ivan Sokač, Marija Brzić i Zvonimir Franjo Vuk.
Nova riječ nastavlja s praksom prikazivanja književnosti naroda s kojima na ovim prostorima stoljećima živimo. Stoga u tematu Suvremeno pjesništvo Rusina iz Vojvodine prikazuje isječak iz književnosti vojvođanskih Rusina – izbor iz suvremene rusinske poezije, u izboru novinarke i pjesnikinje Olene Plančak Sakač (četiri autora, dok je uredništvo Nove riječi uvrstilo i nju): Irina Hardi Kovačević, Nikola Šanta, Olena Plančak-Sakač, Tamara Hrin Rončević i Saša Sabadoš.
Stalni suradnik Nove riječi Neven Ušumović prikazuje Međunarodne pogranične susrete Forum Tomizza u istoimenoj cjelini, čija je dvadeseta obljetnica proslavljena 2019. godine u Umagu, Kopru, Trstu i Puli. Riječ je o manifestaciji koja je započela kao književno-znanstveni skup posvećen talijanskom i istarskom piscu Fulviju Tomizzi (Materada kraj Umaga, 1935. – Trst 1999.) da bi se tijekom godina razvila u dijaloški prostor za aktualne i povijesne društvene probleme suživota u Istri i široj regiji. Kako ova manifestacija posebnu pozornost posvećuje autorima i djelima koji doprinose razvoju tolerancije, nude jasne perspektive za razumijevanje manjinskog kulturnog položaja, te potiču suosjećajnost za Drugog i za socijalno ugrožene i isključene, na Forumu Tomizza sudjelovao je i niz intelektualaca iz Srbije. Ovdje se nalaze dva teksta koje potpisuju Milan Rakovac i Neven Ušumović.
U Sonti predstavljena monografija „Tradicijska baština, identitet i migracije bačkih Hrvata Šokaca” i projekt topoteke „Baština Hrvata u Srbiji“
- Hitovi: 17
Uz veliku zainteresiranost mještana, u popodnevnim je satima, u utorak 11. veljače 2020. u Šokačkoj kući u Sonti počelo skeniranje starih fotografija i dokumenata za topoteku Baština Hrvata u Srbiji. Bio je ovo prvi radni dogovor o sudjelovanju u izradi virtualne arhivske zbirke koju realizira Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata u suradnji s ICARUS-om HR (Međunarodnim centrom za arhivska istraživanja). Administrator topoteke Josip Bako uspio je dio građe skenirati, a ostalo će se nastaviti prikupljati tijekom godine i onda će, prema dogovoru sa zainteresiranim vlasnicima ovog arhivskog gradiva, nastaviti obradu i objavu na portalu.
U povodu 50. obljetnice: povijest osnutka HKUD „Bunjevačko kolo” iz Subotice (I.)
- Hitovi: 26
Početak okupljanja bunjevačkih Hrvata iz Subotice i okolice oko kulturno-prosvjetnih ciljeva seže duboko u prošlost, još u vrijeme Austro-Ugarske. Prva hrvatska kulturna udruga u Subotici je bila Pučka kasina. Osnovana je 1878., a 1904. je pribavila zgradu u Petra Drapšina 5 i postavila na njoj hrvatski natpis. Jedan od zadataka Pučke kasine je bilo materijalno pomaganje siromašnih bunjevačkih učenika. Međutim, usprkos naporima njenih članova, Pučka kasina nije mogla šire kulturno djelovati.
U povodu 50. obljetnice: povijest HKUD-a „Bunjevačko kolo” iz Subotice (II.)
- Hitovi: 40
Drugi svjetski rat donio je nagli zastoj u kulturnim djelatnostima Hrvata u Subotici i u Bačkoj općenito. „Dolazak okupatora u ove krajeve učinio je kraj svakom kulturnom polju tako da se u našim društvima životarilo ili je nastupilo potpuno mrtvilo. Svaki ozbiljniji rad nije se mogao ni zamisliti, jer se okupator već postarao da mu stane na kraj u samom začetku. Pojedinci su se tada dali na ilegalni rad, a svi ostali bili su uz njih dušom i tijelom i čekali su oslobođenje kako bi mogli nastaviti svoj daljnji rad na kulturno-prosvjetnom polju”, piše Hrvatska riječ od 10. travnja 1946.
Poslije rata kulturni život je obnovljen, ali u bitno drukčijim političkim okolnostima. Naime, komunističke vlasti su, istina, dozvolile obnovu prijeratnih hrvatskih društava i ustanova, ali su budno nadzirale i usmjeravale njihov rad, te na koncu, kada su se za to stvorili uvjeti, raspuštala ih. Predstavnici vlasti su pravdali čin raspuštanja predratnih hrvatskih društava tvrdnjom da ona nisu okupila šire slojeve stanovništva. „Zbliženje raznih slojeva našeg naroda nije uspjelo proizvest niti HPD „Neven”, a niti „Pučka Kasina” već iz samog tog razloga, što nisu bili masovnog karaktera i što se njihov rad ograničavao na relativno malen broj članova”, piše Hrvatska riječ od 18. kolovoza 1947.
U povodu 50. obljetnice: povijest osnutka HKUD-a „Bunjevačko kolo” iz Subotice (III.)
- Hitovi: 13
Kao što je pokazano u prethodnom dijelu ovoga feljtona, poslijeratne godine donijele su Hrvatima u Subotici i drugim dijelovima Vojvodine i Srbije mogućnost okupljanja oko kulturnih ciljeva i to pod krovom predratnih društava i ustanova, od kojih je najreprezentativnije Hrvatsko kulturno društvo, te novoosnovanih ustanova – Hrvatske riječi, Hrvatskog narodnog kazališta itd. Međutim, sloboda djelovanja pod hrvatskim imenom bila je samo privid kulturne i nacionalne emancipacije Hrvata-Bunjevaca. Naime, u isto vrijeme komunističke vlasti su provodile mjere koje su negirale ne samo prijeratne kulturne i gospodarske rezultate Hrvata-Bunjevaca nego i poslijeratne. Dio hrvatskih intelektualaca, pod dojmom patnje svojih sunarodnjaka pritisnutih agrarnom reformom i brisanja hrvatskog identiteta Subotice i njene okolice, poput Balinta Vujkova, odustao je od daljnjeg javnog nastupanja u korist ideja socijalizma i komunizma i počeo istupati u korist nasušnih kulturnih potreba Hrvata-Bunjevaca: očuvanja hrvatskog jezika u subotičkim osnovnim i srednjim školama 1953.
Poslije bezuspješnog pokušaja da podrede hrvatske intelektualce svojim ciljevima, komunističke vlasti su im ne samo otežale upliv u kulturne tokove grada nego i osujetile njihovo udruživanje (kroz ukidanje postojećih ili sprječavanje osnutka novih društava). Drugim riječima, kulturna politika komunističkih vlasti nije dovela do kohezije hrvatske intelektualne elite nego naprotiv, do njenog razbijanja. U promijenjenim okolnostima predratni hrvatski intelektualci su djelovali uglavnom neovisno jedni o drugima. Joso Šokčić i Matija Evetović bezuspješno su pokušali ostvariti svoje historiografske zamisli. Šokčić je htio objaviti monografiju o preporoditelju Bunjevaca-Hrvata Ambroziju Šarčeviću, a Evetović svoju Kulturnu povijest bačkih Hrvata.
Predstava „Bunjevački blues” predstavljena u Pečuhu
- Hitovi: 15
U Hrvatskom kazalištu Pečuh 9. siječnja premijerno je izvedena kazališna predstava Bunjevački blues – saga o svitu koji nestaje. Predstava je rađena prema knjizi Prid svitom – saga o svitu koji nestaje hrvatskog književnika iz Vojvodine Tomislava Žigmanova, koju je za potrebe zagrebačke Glumačke družine Histrion 2013. dramatizirao danas pokojni glumac Vlatko Dulić.
Redatelj pečuške postavke je Slaven Vidaković. Ulogu Tome on je povjerio Rafaelu Arčonu, Lozike Evi Polgar, Vranje i Sive Dejanu Fajferu, Mande i Vece Maji Lučić, Emu glumi Čarna Kršul, a Miju i Entu Goran Smoljanović.
Dramatizaciju potpisuje već spomenuti Vlatko Dulić, lektor je prof. dr. Dinko Šokčević, izbor glazbe sačinio je Csaba Csányi; kostimografkinja i scenografkinja je Joana Tarbuk; a asistent redatelja je Gyula Béri.
PRENOSIMO: Lazar Cvijin, predsjednik HKC „Bunjevačko kolo“ u Subotici - intervju
- Hitovi: 12
Hrvatski kulturni centar Bunjevačko kolo osnovan je 18. siječnja 1970. godine u Velikoj vijećnici Gradske kuće u Subotici pod imenom HKUD Bunjevačko kolo. Toj prvoj osnivačkoj skupštini nazočilo je čak 354 člana. Bila je to nakon 1956. godine prva, a u sljedećih dvadesetak godina i jedina kulturna udruga Hrvata u Subotici. Već nakon nekoliko godina HKUD Bunjevačko kolo doživjelo je brojna politička previranja, veliki broj članstva je isključen zbog optužbi za nacionalizam, a iz imena je na dirigiranoj skupštini Društva (24. lipnja 1973.) izbrisan pridjev „hrvatsko”. Bez obzira na političku strukturu, u Društvu se i tada čuvala tradicija Hrvata-Bunjevaca. Uz nekoliko prethodnih pokušaja, Društvu je na skupštini, koja je održana 18. lipnja 1995. godine vraćen pridjev „hrvatski”, a ono je preustrojeno u Hrvatski kulturni centar Bunjevačko kolo.
Počeo s radom Književno - teatarski kružok u okviru HKC „Bunjevačko kolo"
- Hitovi: 12
Koncem prošle godine u okviru Hrvatskog kulturnog centra Bunjevačko kolo s radom je počeo Književno-teatarski kružok (KTK), kojeg čine negdašnji članovi dječje dramske sekcije Kola kao i oni koji svojim kreativnim razmišljanjima i idejama žele ponuditi nove, suvremene sadržaje za ovdašnju kulturnu, osobito kazališnu scenu, s ciljem njezinog oplemenjivanja i obogaćivanja. Voditeljica Kružoka je profesorica književnosti Nevena Mlinko, a svojim prvim nastupom publici će se predstaviti sutra (subota, 18. prosinca 2020. godine), u okviru obilježavanja 50. obljetnice postojanja HKC-a Bunjevačko kolo.
Najave
- Književno prelo Hrvatske čitaonice Subotica
- Natječaj za XXIII. „Rešetarački susret pjesnika“
- Dječje maškare u Petrovaradinu
- Pokladni bal u Monoštoru
- „Veliko bunjevačko-šokačko prelo“ u Somboru
- „Prelo sićanja“ u Subotici
- „Golubinačke mačkare“ 2020.
- Natječaj za jubilarni XV. „HosanaFest 2020.“
- Poziv hrvatskim pjesnicima u Vojvodini za „Liru naivu 2020.“
- Kalendar manifestacija kulture Hrvata u Srbiji za 2020. godinu
