Pozovite » (+381) (0)24 535-533
Izdvajamo
Povodom XIX. Dana hrvatske knjige i riječi – dana Balinta Vujkova, u sunakladi Hrvatske čitaonice i Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata iz Subotice, krajem rujna 2020., objavljene su... detaljnije...
Monografija Identitet srijemskih Hrvata kroz prizmu tradicijske baštine objavljena je polovicom godine, a treća je u nizu i ujedno plod terenskog etnološkog istraživanja među Hrvatima u Vojvodini. Monografija... detaljnije...
Slijedom uređivačke koncepcije, dvobroj časopisa za književnost i umjetnost Nova riječ za 2019., u sunakladi Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata i NIU Hrvatska... detaljnije...
Opsegom do sada najveći, a sadržajem to i potvrđuje, deseti broj Godišnjaka za znanstvena istraživanja Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata tiskan je krajem studenoga 2019. godine. Na 624... detaljnije...
Hrvatsko-ugarska nagodba u svjetlu povijesnih osoba : u povodu njezine 150. obljetnice naziv je nove knjige Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata čiji je autor Zavodov dugogodišnji suradnik docent... detaljnije...
Iz iskusne uredničke ruke i mentorice brojnih studenata prof. dr. sc. Milane Černelić stiže još jedna monografija, na skoro 700 stranica, pod naslovom Tradicijska baština, identitet i migracije... detaljnije...
Na svom redovitom radnom susretu, održanom 30. studenoga 2019. godine u Stanišiću, u organizaciji Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata i Hrvatskoga nacionalnog vijeća, predstavnici hrvatskih udruga kulture u... detaljnije...
Knjiga sabranih pjesama Jakova Kopilovića Ponad jablana sunce, koju je priredila Katarina Čeliković, sredinom studenog 2018. izišla je iz tiska, a objavljuje ju Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata... detaljnije...
U tisku likovna monografija „Cilika Dulić Kasiba“
- Hitovi: 108
Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata dovršio je u studenom i predao u tisak likovnu monografiju pod nazivom Cilika Dulić Kasiba, koju autorski potpisuje povjesničarka umjetnosti Olga Šram. Urednica knjige je Katarina Čeliković, a jedan od značajnijih likovnih segmenata knjige, fotografije slika potpisuje poznati subotički fotograf Augustin Juriga, kome se pridružuje Rajko Ljubić svojim dokumentarnim fotografijama korištenim za dokumentarni film o ovoj slikarici i katalog. Recenzentica knjige je povjesničarka umjetnosti Ljubica Vuković Dulić, likovno je monografiju opremio mr. sc. Darko Vuković, a tehnička priprema za tisak rad je mr. Ervina Čelikovića. Svoj doprinos dali su korektor Mirko Kopunović i prevoditeljica na engleski jezik Ivana Groznica. Monografija je tiskana kao luksuzno izdanje u koloru i druga je knjiga u biblioteci „Prinosi za istraživanje likovne baštine“, ima 112 stranica, a tiskana je u petrovaradinskoj tiskari „Simbol“.
Kronologija postavljanja spomenika biskupu Ivanu Antunoviću (I.)
- Hitovi: 2
Biskup Ivan Antunović dobio je spomenik u Subotici, a za to je trebalo sedam godina. Ipak 2020. godine, 15. listopada, uz nazočnost visokih državnih dužnosnika Hrvatske i Srbije otkriven je spomenik preporoditelju Hrvata iz ovog dijela Ugarske. Uz Katoličko društvo Ivan Antunović projekt su iznijeli Hrvatsko nacionalno vijeće i Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata, a najveći dio novca osiguran je iz Hrvatske. Ipak, ploča na kojoj je pisalo da spomenik podižu KD Ivan Antunović, Hrvatsko nacionalno vijeće i Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata nije bila svima po volji, prije svega Nacionalnom savetu Bunjevaca koji je samo tri dana prije otkrivanja spomenika održao konferenciju za medije na kojoj je rečeno da Bunjevci traže odgađanje otkrivanja spomenika dok se ne usuglasi natpis na postamentu i na njemu ne bude pisalo i Nacionalni savet Bunjevaca, koji je, kako je rečeno, podizanje spomenika inicirao još prije sedam godina.
Premijera filma o prvoj generaciji folkloraša u povodu 50 godina HKC-a „Bunjevačko kolo“
- Hitovi: 11
Dokumentarni film pod nazivom Ovako smo počeli, u kojem 18-ero folkloraša iz prve generacije koja je igrala u tadašnjem Hrvatskom kulturno-umjetničkom društvu Bunjevačko kolo govori o svojim sjećanjima na ta vremena, premijerno je prikazan u nedjelju, 16. studenoga 2020. godine u svečanoj dvorani HKC-a, u okviru obilježavanja 50. obljetnice od osnutka Kola. Autori filma, nastalog u produkciji spomenutog Društva, su Marin Piuković i Marin Jaramazović.
„Godina hrvatskih velikana u Vojvodini“: 100 godina od rođenja književnog povjesničara, leksikografa i pjesnika Ante Sekulića (1920. – 2016.)
- Hitovi: 2
Ovih dana, točnije u ponedjeljak, 16. studenoga 2020. godine navršilo se stotinu godina od rođenja Ante Sekulića (1920. – 2016.), književnog povjesničara, leksikografa, pjesnika i dopisnoga člana HAZU-a, koji je svojom predanošću i opsežnim djelom posvećenim upravo bačkim Hrvatima nedvojbeno zavrijedio titulu velikana ovdašnje hrvatske zajednice.
PRENOSIMO: Josip Mlakić, književnik - intervju
- Hitovi: 2
Josip Mlakić (Bugojno, 1964.) jedan je od najznačajnijih suvremenih pisaca u regiji, ponajprije u Hrvatskoj, gdje objavljuje svoje knjige, te Bosni i Hercegovini gdje živi u mjestu Gornji Vakuf-Uskoplje. Po struci inženjer strojarstva, Mlakić je vrlo plodan autor s opusom od dvadesetak naslova. Objavio je čak četrnaest romana: Živi i mrtvi, Kad magle stanu, Tragom zmijske košuljice, Ljudi koji su sadili drveće, Psi i klaunovi, Čuvari mostova, Planet Friedman, Svježe obojeno, Božji gnjev, Majstorović i Margarita, Bezdan, Crni gavran i bijele vrane, Skica u ledu, Evanđelje po Barabi i O zlatu, ljudima i psima te četiri zbirke priča: Puževa kućica, Odraz u vodi, Obiteljska slika i Ponoćno sivo.
Suradnik Zavoda Neven Ušumović dobitnik Nagrade Janko Polić Kamov
- Hitovi: 86
Kako su prenijeli mediji u Hrvatskoj, ovogodišnja Nagrada Janko Polić Kamov dodijeljena je suradniku Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata Nevenu Ušumoviću za knjigu kratkih priča „Zlatna opeklina“ (Sandorf, Zagreb, 2019.). Takvu je odluku donio žiri u sastavu Nikola Petković, Andrea Zlatar Violić i Velid Đekić. Autor je dobio brončanu statuu „Kamov ključ“ umjetnika Davora Krelje i novčani iznos od 10 tisuća kuna. Ističemo da Ušumovićevu nagrađenu knjigu uredio također našijenac Ivan Vidak, koji je rođen u Somboru 1981., odrastao je u Monoštoru, kojega 1990-ih napušta s roditeljima i preseljava se u Zagreb, gdje završava gimnaziju. Studij dramaturgije okončao je na Akademiji dramskih umjetnosti u Zagrebu.
Društveni i politički život Hrvata u Tavankutu između dva svjetska rata
- Hitovi: 61
Tavankut, danas mnogima znan kao „misto di sunce grli Bačku“ i poznat po seoskom turizmu, slamarkama, Gupčevim folklorašima, tavankutskoj jabuci i pisku, u međuratnom je razdoblju, primjerice u zagrebačkim medijima (Hrvatski dnevnik iz 1939.), istican kao „prvo žarište hrvatske svijesti na bunjevačkim salašima“, dok subotički Neven 1927. objavljuje kako su „Tavankut, Čikerija i Mirgeš – jake kule hrvatske misli kako na političkom, tako i na prosvjetnom polju“, a 1929. kako „Tavankut sa Čikerijom i Mirgešom daleko odskaču od ostalih subotičkih salaša, pa i od sela hrvatskih po Bačkoj i Baranji.
PRENOSIMO: Izvanredni profesor Pravnog fakulteta u Segedinu dr. sc. Ladislav Heka - intervju
- Hitovi: 71
Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata je ove godine za nagradu za najbolju knjigu godine na hrvatskome jeziku odabrao knjigu Hrvatsko-ugarska nagodba u svjetlu povijesnih osoba: u povodu njezine 150. obljetnice, čiji je autor izvanredni profesor dr. sc. Ladislav Heka iz Segedina. Publikacija je tiskana kao treća knjiga u Biblioteci Prinosi za povijesna istraživanja, u nakladi ZKVH-a u Subotici 2019. godine.
