Pozovite » (+381) (0)24 535-533
Izdvajamo
Slijedom uređivačke koncepcije, dvobroj časopisa za književnost i umjetnost Nova riječ za 2019., u sunakladi Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata i NIU Hrvatska... detaljnije...
Opsegom do sada najveći, a sadržajem to i potvrđuje, deseti broj Godišnjaka za znanstvena istraživanja Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata tiskan je krajem studenoga 2019. godine. Na 624... detaljnije...
Na svom redovitom radnom susretu, održanom 30. studenoga 2019. godine u Stanišiću, u organizaciji Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata i Hrvatskoga nacionalnog vijeća, predstavnici hrvatskih udruga kulture u... detaljnije...
U sunakladi Hrvatske čitaonice i Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata iz Subotice, u listopadu 2019., povodom XVIII. Dana hrvatske knjige i riječi – dana Balinta Vujkova, objavljena je... detaljnije...
Hrvatsko-ugarska nagodba u svjetlu povijesnih osoba : u povodu njezine 150. obljetnice naziv je nove knjige Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata čiji je autor Zavodov dugogodišnji suradnik docent... detaljnije...
Početkom kolovoza 2019. godine iz tiska je izišla četvrta knjiga Izabranih djela Miroslava Slavka Mađera, prirediteljice dr.sc. Hrvojke Mihanović Salopek, a u zajedničkoj nakladi Društva hrvatskih književnika, Ogranak... detaljnije...
Iz iskusne uredničke ruke i mentorice brojnih studenata prof. dr. sc. Milane Černelić stiže još jedna monografija, na skoro 700 stranica, pod naslovom Tradicijska baština, identitet i migracije... detaljnije...
Knjiga sabranih pjesama Jakova Kopilovića Ponad jablana sunce, koju je priredila Katarina Čeliković, sredinom studenog 2018. izišla je iz tiska, a objavljuje ju Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata... detaljnije...
Čestitka književnici i jezikoslovki Jasni Melvinger uz 80. rođendan!
- Hitovi: 169
Iznimnoj književnici i jezikoslovki Jasni Melvinger, ponosni na njezine nezaobilazne prinose, čestitamo 80. rođendan sa željom da ju možemo slijediti u njezinom djelovanju na očuvanju književne i jezične baštine Hrvata u Republici Srbiji!
Jasna Melvinger, hrvatska književnica starije generacije, jezikoslovka, sveučilišna profesorica u mirovini, rođena je 26. svibnja 1940. u Petrovaradinu. Osnovnu školu završava u rodnom mjestu, gimnaziju i Filozofski fakultet, grupa za južnoslavenske jezike i jugoslavensku književnost u Novom Sadu, gdje 1969. magistrira nakon poslijediplomskih studija i stručnog usavršavanja u Francuskoj. Od 1971. do 1976. je djelatnica, a potom direktorica Kulturnog centra u Novom Sadu, glavna i odgovorna urednica Tribine mladih, te članica uredništva studentskog lista Indeks, književnog časopisa Polja, edicije Matice srpske Prva knjiga i edicije grupe autora Kairos. Doktorirala je 1981. na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. U svojoj jezikoslovnoj struci radila od 1964. do 1971. kao asistentica na Filozofskom fakultetu u Novom Sadu, te od 1976. do 1991. prvo na Pedagoškoj akademiji a potom na Pedagoškom fakultetu u Osijeku, od 1981. u zvanju izvanrednog, a od 1987. u zvanju redovitog sveučilišnog profesora. Članica je Hrvatskog društva pisaca, Hrvatskog P.E.N. centra, te nekoliko hrvatskih udruga u Vojvodini. Kao umirovljenica živi u Petrovaradinu.
Hrvatski ban Josip Jelačić Bužimski
- Hitovi: 111697
Podrijetlo obitelji, rođenje, djetinjstvo, rana mladost i školovanje
Prvo spominjanje obitelji Jelačić može se dovesti u svezu sa srednjovjekovnom Bosnom. Povijesni podaci spominju Stanoja Jelačića 1381. godine kao službenika bosanskog kralja Tvrtka I. Kotromanića. Ne može se sa sigurnošću tvrditi da su ovi Jelačići izravni preci slavnoga hrvatskoga bana. Obitelj Jelačić je svoju službu domovini započela još u vrijeme Frankopana-Slunjskih. Četiri stoljeća pripadnici toga roda bijahu ratnici, istaknuti krajiški časnici, visoki vojni zapovjednici, državnici, svećenici, prosvjetitelji, dobrotvori i pisci. U XVI. stoljeću u Psunju se pojavljuju obitelji Jelačića, ali se dolaskom Turaka one sele u Liku, Turopolje i dalje. U Lici kod Gospića se nalazi znamenito utvrđenje Bužimski, čije ime se dodaje kao pridjevak obitelji Jelačić. Ono se prvi put spominje u svezi s jednim Jelačićem početkom XVI. stoljeća. U XVII. stoljeću su živjela znamenita braća Jelačići: Janko i Stjepan. Stjepan, pradjed hrvatskoga bana Josipa Jelačića, bio je podžupan Zagrebačke županije, podban i podzapovjednik Banske krajine u razdoblju od 1695. do 1710. godine.
Plavna, Vajska i Bođani u Topoteci
- Hitovi: 111
Na našoj platformi Topoteka Baština Hrvata u Srbiji nastavljamo putovanje po Vojvodini te predstavljamo novi album fotografija, ovoga puta iz općine Bač. Točnije, imamo priliku zaviriti u bogatu povijest Plavne, Vajske te Bođana – u stara vremena koja će zasigurno u nama pobuditi sjetu i divljenje prema ovim mjestima, a zahvaljujući marnom, prerano preminulom Zvonimiru Pelajiću.
Produljen rok prijava za izlaganje na stručnom skupu „Čitanjem do uključenosti”
- Hitovi: 450
Programski i organizacijski odbor stručnog skupa Čitanjem do uključenosti koji će se održati 2. i 3. listopada 2020. u Subotici, u čitaonici Gradske knjižnice Subotica (Cara Dušana 2) u okviru XIX. Dana hrvatske knjige i riječi, dana Balinta Vujkova produljio je rok za prijavu izlaganja do 15. srpnja 2020. godine.
Sjećanje: Vojislav Sekelj (Subotica, 20. travnja 1946. – Subotica, 4. svibnja 2017.)
- Hitovi: 282
U osami lipota osvitlan
Pravim perom
svit kitio,
slovima trošen bio,
razuman no prpošan,
nerazumivan oronio,
nevoljama sustanut
na mrginju, skrajnut,
uz ljubav napuštan,
voljen
PRENOSIMO: Digitalizacija sakralne pisane baštine vojvođanskih Hrvata
- Hitovi: 178
Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata započeo je krajem 2016. godine realiziranje projekta digitalizacije baštine nastale u toj zajednici.
Nakon tri i pol godine iskustva suradnje s javnim knjižnicama i onima koje su u osobnom vlasništvu u Srbiji i Hrvatskoj, te s uredništvima katoličkih publikacija, odnosno s korisnicima digitalizirane baštine, rad ove institucije na čuvanju i prezentiranju pisane baštine reprezentativno pokazuje, izmeću ostaloga, i bogatstvo pisane baštine čiji je nositelj Crkva, njezini pojedini klerici i laici, kao i strukture koje su bile nositelji objavljivanja i prezentiranja pisane riječi.
Dužijanca u Subotici našla mjesto u topoteci „Baština Hrvata u Srbiji“
- Hitovi: 324
Topoteka Baština Hrvata u Srbiji predstavlja novi niz fotografija koje tematiziraju Dužijancu u Subotici, tradicionalni običaj Hrvata – Bunjevaca u Srbiji.
Projekt Topoteka Baština Hrvata u Srbiji, pokrenut je u suradnji s Međunarodnim centrom za arhivska istraživanja ICARUS 2019. godine i to kao prva takva platforma na području Republike Srbije, uz financijsku potporu Ministarstva državne uprave i lokalne samouprave R. Srbije i Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan R. Hrvatske. Za cilj ima prikupljanje i prezentiranje starih fotografija kako bi one bile dostupne na jednom mjestu, a nudi mnoštvo pretraživačkog alata koji gledatelju omogućuju raznovrsnu pretragu te informiranje o fotografskoj građi.
Znameniti banatski hrvati: Obitelj Karlavaris iz Perleza
- Hitovi: 147
Kraj Prvog svjetskog rata i dugo čekana uspostava zajedničke države južnih Slavena nije za sve pripadnike tih naroda bila razlog za slavlje. Rapalski ugovor koji je Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca potpisala s Kraljevinom Italijom, značio je pripajanje Trsta, Gorice, Gradiške, dijela Kranjske, Istre, grada Zadra, te nekoliko jadranskih otoka talijanskoj strani. Mnogi su jugoslavenski orijentirani žitelji ovih krajeva preselili u novu državnu zajednicu gdje su slobodno i ponosno mogli iskazivati vlastiti identitet.
