Pozovite » (+381) (0)24 535-533
Pozovite » (+381) (0)24 535-533
Pandemija zarazne bolesti COVID-19 suočila je sve institucije, udruge i pojedince koji se bave kulturnom djelatnošću s velikim izazovima na koje odgovaraju na način koji je moguć u... detaljnije...
Tragom starih matičnih knjiga u Subotici : Povijest jedne male grane velike porodice Skenderović naslov je knjige Ivana Skenderovića koja izlazi kao četvrta u Biblioteci Prinosi za povijesna... detaljnije...
Bogata baština – trajni zalog naše budućnosti tema je zidnog i stolnog kalendara za 2021. godinu u čijoj izradi i objavi zajednički sudjeluju hrvatske profesionalne institucije i organizacije:... detaljnije...
Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata dovršio je u studenom i predao u tisak likovnu monografiju pod nazivom Cilika Dulić Kasiba, koju autorski potpisuje povjesničarka umjetnosti Olga Šram. Urednica... detaljnije...
Povodom XIX. Dana hrvatske knjige i riječi – dana Balinta Vujkova, u sunakladi Hrvatske čitaonice i Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata iz Subotice, krajem rujna 2020., objavljene su... detaljnije...
Monografija Identitet srijemskih Hrvata kroz prizmu tradicijske baštine objavljena je polovicom godine, a treća je u nizu i ujedno plod terenskog etnološkog istraživanja među Hrvatima u Vojvodini. Monografija... detaljnije...
Slijedom uređivačke koncepcije, dvobroj časopisa za književnost i umjetnost Nova riječ za 2019., u sunakladi Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata i NIU Hrvatska... detaljnije...
Iz iskusne uredničke ruke i mentorice brojnih studenata prof. dr. sc. Milane Černelić stiže još jedna monografija, na skoro 700 stranica, pod naslovom Tradicijska baština, identitet i migracije... detaljnije...
U Zagrebu će se, nakon dvije godine „on line“, održati redovito, deveto po redu izdanje Festivala povijesti Kliofest i to na tri lokacije – u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici, Knjižnici Bogdana Ogrizovića i Hrvatskom državnom arhivu u Zagrebu. Festival traje od 17. do 20. svibnja, a u okviru programa Festivala predstavit će se, kako je organizator naveo, „najbolje i najaktualnije od domaće i inozemne historiografske produkcije“.
U svetištu Gospe Snježne na Tekijama, u subotu 28. svibnja 2022. godine s početkom u 10 sati, bit će priređen program pod nazivom U čast Iliji Okrugiću Srijemcu, povodom 125. obljetnice smrti opata Ilije Okrugića. Program započinje svečanom svetom misom u 10 sati nakon koje se nastavlja svečana akademija.
Obilježavanje 125. obljetnice smrti Ilije Okrugića, zaslužnog obnovitelja tekijske crkve, književnika, dramaturga, glazbenika i povjesničara, hrvatskog narodnog preporoditelja, odvija se u okviru Godine novog preporoda Hrvata u Srbiji, pod pokroviteljstvom Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata, a suorganizatori i sudionici su: ZKVH, Biskupijsko svetište Gospe Tekijske u Petrovaradinu, HKPD Jelačić Petrovaradin, Zajednica Hrvata Zemuna Ilija Okrugić – Zemun i Društvo hrvatske mladeži Zemuna.
Ivan Armanda iz Zagreba autor je najnovije knjige u nakladi Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata pod naslovom Majka Anuncijata Kopunović (1887. – 1956.) : život i spisi prve vrhovne poglavarice hrvatske Družbe sestara Naše Gospe, tiskane u svibnju 2022. godine. Knjiga je tiskana kao peta u Biblioteci Prinosi za povijesna istraživanja. Recenzenti su dr. sc. Eldina Lovaš i dr. sc. Daniel Patafta, urednica je Katarina Čeliković, a likovna oprema djelo je Darka Vukovića. Kako autor u svojoj uvodnoj riječi piše, knjigu predaje u ruke čitatelja o 90. obljetnici utemeljenja hrvatske Družbe sestara Naše Gospe (1931. – 2021.) i 80. obljetnici preseljenja kuće matice iz Subotice u Zagreb (1941. – 2021.) te 65. obljetnici smrti (1956. – 2021.) i 135. obljetnici rođenja (1887. – 2022.) majke Anuncijate Kopunović.
Svibanj 2022. (Kalendar hrvatskih institucija u Srbiji)
Središnja osoba preporodnog pokreta među bačkim Hrvatima – Bunjevcima i Šokcima bio je Ivan Antunović. Rođen je 19. lipnja 1815. u Kunbaji, a kršten u Aljmašu, gdje je živjelo i živi mnogo obitelji, koje stoje u srodstvu sa subotičkim Hrvatima. Poticao je od plemenite obitelji Antunović, koja je osiromašila materijalno, ali ne i duhovno. Veliki utjecaj na odgoj mladog Antunovića imala je njegova mati Manda, rođ. Petrić.
Nakon duge i teške bolesti, u Osijeku je jutros preminuo glazbenik, kulturni djelatnik, zaljubljenik u povijest Petrovaradina i član Vijeća Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini Petar Pifat. Osnovnu školu završio je u Petrovaradinu, srednju poljoprivrednu u Futogu, a diplomirao je menadžment u medijima u Novom Sadu. U istom gradu završio je i osnovnu glazbenu školu. Radio je kao urednik i voditelj kolažnog programa na hrvatskom jeziku radija na Radioteleviziji Vojvodine.
Travanj 2022. (kalendar hrvatskih institucija u Srbiji)
Josip grof Jelačić Bužimski (1801. – 1859.) austrijski je general i ban hrvatski, dalmatinski i slavonski od 1848. do 1859. Poticao je iz plemenite obitelji Jelačić, koja je starinom bila iz Like. Međutim, rođenjem je bio vezan za Srijem. Poput mnoge časničke djece, rođen je u Petrovaradinu, u gradiću ispod najveće vojne utvrde na rijeci u Europi te kršten u crkvi sv. Jurja. Petrovaradin je u to vrijeme potpadao pod Slavonsko-podunavsku vojnu krajinu Austrijskog carstva. Bio je nositelj krupnih promjena u hrvatskom društvu prve polovice 19. stoljeća.
Grad Pleternica bio je domaćin 7. dana Icarus Hrvatska, dvodnevne međunarodne konferencije pod nazivom Baštinske inicijative, edukacija i digitalno okruženje održane 31. ožujka i 1. travnja 2022. godine. Konferencija je održana u sklopu projekta Svijet Graševine donoseći sinergiju kulture, baštine i široke suradnje na više razina.
„Ovdje smo na Međunarodnoj konferenciji Sedmi dan Icarus Hrvatska koju organizira konzorcij Icarus s namjerom da poveže baštinske inicijative u Europi i Hrvatskoj. Svake godine putujemo po različitim mjestima u Hrvatskoj, ove godine smo u Pleternici i ove godine, naša konferencija se odvija u okviru Erasmus projekta WAAT i drago mi je što imamo priliku pokazati sve što se ovdje radi s europskim trendovima i inicijativama, međunarodnim praksama kulturne baštine i međunarodnim projektima. Glavni razlog zašto ovo radimo i organiziramo jest da naše stručnjake i ustanove povežemo i uključimo. Icarus je inače najveći međunarodni konzorcij u Europi na području kulturne baštine i digitalizacije, imamo nekoliko virtualnih platformi, desetak europskih projekata i trudimo se svake godine kroz ovakve aktivnosti u Hrvatskoj svima se približiti” pojasnila je predsjednica Icarus Hrvatska Vlatka Lemić na otvorenju programa.