Pozovite » (+381) (0)24 535-533

Izdvajamo

Pandemija zarazne bolesti COVID-19 suočila je sve institucije, udruge i pojedince koji se bave kulturnom djelatnošću s velikim izazovima na koje odgovaraju na način koji je moguć u... detaljnije...

Tragom starih matičnih knjiga u Subotici : Povijest jedne male grane velike porodice Skenderović naslov je knjige Ivana Skenderovića koja izlazi kao četvrta u Biblioteci Prinosi za povijesna... detaljnije...

Bogata baština – trajni zalog naše budućnosti tema je zidnog i stolnog kalendara za 2021. godinu u čijoj izradi i objavi zajednički sudjeluju hrvatske profesionalne institucije i organizacije:... detaljnije...

Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata dovršio je u studenom i predao u tisak likovnu monografiju pod nazivom Cilika Dulić Kasiba, koju autorski potpisuje povjesničarka umjetnosti Olga Šram. Urednica... detaljnije...

Povodom XIX. Dana hrvatske knjige i riječi – dana Balinta Vujkova, u sunakladi Hrvatske čitaonice i Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata iz Subotice, krajem rujna 2020., objavljene su... detaljnije...

Monografija Identitet srijemskih Hrvata kroz prizmu tradicijske baštine objavljena je polovicom godine, a treća je u nizu i ujedno plod terenskog etnološkog istraživanja među Hrvatima u Vojvodini. Monografija... detaljnije...

Slijedom uređivačke koncepcije, dvobroj časopisa za književnost i umjetnost Nova riječ za 2019., u sunakladi Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata i NIU Hrvatska... detaljnije...

Iz iskusne uredničke ruke i mentorice brojnih studenata prof. dr. sc. Milane Černelić stiže još jedna monografija, na skoro 700 stranica, pod naslovom Tradicijska baština, identitet i migracije... detaljnije...

Zvonimir PelajicDragi Zvonimire, hvala Ti na svemu što si učinio za kulturu vojvođanskih Hrvata! Toga nije malo. Pamtit ćemo Te kao velikoga čovjeka, vjernog supruga i dobrog oca, čovjeka kojega je resila principijelnost u držanju, požrtvovnost u radu, samozatajnost i posvećenost boljitku Hrvata u Vojvodini. Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata je bio i ostao ponosan što smo Te imali za suradnika i člana Upravnog odbora.

Pokoj vječni daruj mu, Gospodine!

Neka mu je laka plavljanska zemlja

Tomislav Žigmanov, Katarina Čeliković i Ljiljana Dulić Mészáros

 

Dana 28. veljače 2016. godine iznenada je, u 67. godini života, preminuo istaknuti član hrvatske zajednice u Vojvodini i kulturni djelatnik Zvonimir Pelajić. Od njega ćemo se oprostiti u utorak 1. ožujka 2016. u 13 sati na groblju u Plavni.

Zvonimir Pelajić rođen je 1950. godine u Plavni. Srednju glazbenu školu, teoretski odjel, završio je u Osijeku, a prvi stupanj Fakulteta muzičke umjetnosti u Beogradu. Potom je radio dvije godine u Višegradu (BiH), a zatim se vraća u svoje rodno mjesto, gdje predaje glazbenu kulturu u mjesnoj osnovnoj školi sve do umirovljenja. Sa suprugom Kajom ima dvije kćerke.

U Osijeku je počeo učiti međunarodni jezik esperanto kojega diplomira na Hrvatskom Esperanto institutu u Zagrebu te održava tečajeve esperanta u više škola.

U život hrvatske zajednice aktivno je uključen od 1990. godine kada je osnovan Demokratski savez Hrvata u Vojvodini. Bio je inicijator osnutka Hrvatskog kulturno prosvjetnog društva „Matoš“ u Plavni u kome je bio vidljivo angažiran.

Od početka ponovnog izlaženja Hrvatske riječi postaje redoviti dopisnik ovoga tjednika. Osim priloga o raznim događanjima nastojao je pridonijeti hrvatskoj zajednici vlastitim razmišljanjima i pogledima, te pisanjem članaka o pojedinim, često prešućivanim velikanima, čija su djela i zasluge zanemarene u hrvatskoj i široj zajednici. Zbog toga je na njegovu inicijativu i nastala manifestacija Dani dr. Josipa Andrića i A. G. Matoša, koja se svake godine održava u Plavni.

Zvonimir Pelajic3 mPrilozi su mu objavljeni u Godišnjaku za znanstvena istraživanja i Časopisu za književnost i umjetnost Nova riječ (Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata), Leksikonu podunavskih Hrvata – Bunjevaca i Šokaca (Hrvatsko akademsko društvo), katoličkom mjesečniku Zvonik i povremeno u Glasu ravnice. Više puta je izlagao na znanstvenim skupovima i okruglim stolovima, kao što su: Dani Balinta Vujkova u Subotici, Međunarodni okrugli stol Urbani Šokci u Somboru i Osijeku, Međunarodni skup o pasionskoj baštini, a uz to je sudjelovao u predstavljanju knjiga na književnim večerima. Iznimno je bio angažiran u istraživanju kulturne baštine šokačkih Hrvata u Bačkoj.

Uspostavio je vezu s Institutom za etnologiju i folkloristiku u Zagrebu koji mu je ustupio glazbenu građu koju je dr. Andrić prikupio u Bačkoj (Zapisi narodnih popijevaka iz zbirke Josipa Andrića Popijevke bačkih Šokaca Hrvata), a u okviru društva „Matoš“ pokrenuo je suradnju i s Društvom A. G. Matoša u Tovarniku i UG Šokačka grana u Osijeku. Posebno se isticao u predstavljanju likova i djela dr. Josipa Andrića, A. G. Matoša i Julija Njikoša.

U knjizi Priča o fotografiji Dražena Prćića i grupe autora objavljeno mu je više članaka.

Koautor je monografije Matoš, tiskane u povodu pete obljetnice rada ove udruge. U župnoj crkvi sv. Jakova u Plavni više je godina djelovao kao zborovođa i orguljaš.

Zvonimir Pelajić dobitnik je priznanja „Dr. Josip Andrić“ za doprinos hrvatskoj kulturi koje mu je dodijelilo Hrvatsko nacionalno vijeće 2014. godine prigodom proslave Dana izbora za prvo Hrvatsko nacionalno vijeće. Za ovo priznanje kandidirao ga je Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata, gdje je u dva mandata bio član Upravnog odbora (2008.-2016.).