Ispis
Hitovi: 3785

Naslovnica Godisnjak 7 mSedmi broj Godišnjaka za znanstvena istraživanja Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata izašao je iz tiska koncem lipnja 2016. godine. Na 397 stranica, Godišnjak donosi 14 znanstvenih i stručnih radova, koje tematiziraju neki aspekt društvenog života Hrvata u Vojvodini, bilo u povijesti bilo u sadašnjosti. I u ovom se Godišnjaku svi radovi po prvi put objavljuju. Sadržaj Godišnjaka podijeljen je u četiri tematske cjeline, u kojima su radnje iz društvenih i humanističkih znanosti, a čija objava ima značaj znanstvenog prinosa za sve subotničke skupine Hrvata u Vojvodini.

U prvoj cjelini „Povijesne znanosti – prostor, procesi, događaji“ nalaze se četiri radnje, od kojih je prva „Pisac Emerik Pavić iz Budima Od Oca Slovinskoga“ (str. 9-35) stalnog suradnika Franje Emanuela Hoška, dobro uklopljena u ovogodišnji jubilej 300. obljetnice rođenja ovog franjevačkog pisca. Slijedi radnja „Bunjevci u kontekstu plemenske i zadružne kulture Dinka Tomašića“ (str. 37-52) koju potpisuje dr. sc. Mario Bara. Vladimir Čavrak napisao je rad „Predijalci Topuske opatije u Banatu“ (str. 53-73), a povjesničar iz Zagreba Ivan Armanda „Dolazak i prvo desetljeće sestara dominikanki u Subotici (1947.–1957.)“ (str. 75-93).

U drugom se odjeljku, pod naslovom „Pravo i politologija“ nalaze dva rada, čija se važnost ogleda u inače relativno skromnim prilozima ovakve vrste u znanosti čija su tema Hrvati u Vojvodini. Prvi se put kao autor pojavljuje mladi Darko Baštovanović kao autor radnje s veoma aktualnom temom „Prava nacionalnih manjina u Srbiji u procesu EU integracija – Srbija u svjetlu europskih iskustava s posebnim ukazom na hrvatsku nacionalnu manjinu u Republici Srbiji i AP Vojvodini“ (str. 95-135). Slaven Bačić objavljuje radnju „Parlamentarno predstavništvo nacionalnih manjina i njihova zastupljenost u drugim tijelima državne i javne vlasti u Republici Srbiji“ (str. 137-156) što svjedoči o važnosti praćenja političkih procesa.

„Književne znanosti“ donose radnju „Priljubljena uz zemlju. Egzil kao pjesnička i životna sudbina Ljubice Kolarić-Dumić“ (str. 159-190) koju potpisuje Vjekoslava Jurdana, a tematizira pjesništvo Sremice, rođene u Kukujevcima koja svoju životnu priču zbog poznatih nedavnih ratnih zbivanja nastavlja u Republici Hrvatskoj, u Rijeci.

Nosnja Monostor L.HaluzanČetvrta cjelina ima najviše, sedam radnji, a naslovom „Sociokulturna antropologija i etnologija“ ukazuje kako su terenska istraživanja studenata zagrebačkog Filozofskog fakulteta, odsjeka za etnologiju i kulturnu antropologiju, uz mentorsko vodstvo dr. sc. Milane Černelić, urodila radnjama važnim za šokačke Hrvate u Vojvodini, ali i za Hrvate u Banatu. Dalibor Mergel objavljuje radnju o banatskim Hrvatima „Etnički identitet Hrvata u Starčevu“ (str. 193-230) tematizirajući i povijesni kontekst postepenog gubitka nacionalnog određenja. Slijede radnje studentica koje su istraživale hrvatsko šokačko stanovništvo u sjevernoj Bačkoj. Katarina Dimšić autorica je radnje „Običaj prošnje u Monoštoru i Beregu (str. 231-251), a radnju „Posmrtni običaji Hrvata Šokaca u Monoštoru i Beregu kroz XX. stoljeće“ (str. 253-287) potpisuju Gabriela Paradžik, Sonja Periškić i Andrea Višak. Slijede radovi: „Primjena narodne medicine među hrvatskim šokačkim stanovništvom u sjevernoj Bačkoj“ (str. 289-309) Sare Mikelić, „Uloga tradicijskih zanata na području Monoštora i Berega“ (str. 311-336) Martine Novosel, „Slobodno vrijeme djece u Monoštoru sredinom XX. stoljeća“ (str. 337-368) Sonje Periškić i „Suvremena primjena tradicijske nošnje u Monoštoru i Beregu“ (str. 369-380) Lucije Halužan. Ovo je iznimno važna cjelina za etnografiju, jer sadrži važne zapise koji doista u zadnjem trenutku čuvaju tradicijsku baštinu od zaborava.

Peta je cjelina sastavljena od sedam „Prikaza knjiga“ (str. 383-399) u kojima se predstavljaju znanstvena i publicistička djela o vojvođanskim Hrvatima objavljena tijekom 2014. godine. Goran Pavel Šantek predstavlja knjigu „Bunjevci u vremenskom i prostornom kontekstu“ čiji su urednici Milana Černelić, Jadranka Grbić Jakopović, Tihana Rubić, Marijeta Rajković Iveta, Matija Dronjić, Mihovil Gotal, dok Jelka Vince Pallua prikazuje djelo „Tradicijska baština i etnokulturni identitet podunavskih Hrvata Bunjevaca“, urednice Milane Černelić. Dominik Deman piše o knjizi „Evgenije Savojski i njegovo doba“ Branka Bešlina, a Klara Dulić o zborniku „Dani Balinta Vujkova : dani hrvatske knjige i riječi : zbornik radova sa znanstvenih skupova 2013.-2014.“ koji je uredila Katarina Čeliković. Vjerni suradnik Godišnjaka Zvonimir Pelajić, iznenada je preminuo i nije dočekao objavu svog prikaza zbornika „Urbani Šokci 8/9“ urednica Helene Sablić Tomić i Vere Erl. Slijede još dva prikaza: Slaven Bačić piše o knjizi „Dužijanca je zahvala Bogu i pohvala čovjeku“ Laze Vojnića Hajduka, a Tomislav Žigmanov o monografskoj publikaciji „Tragovima predaka – Povijest loze Perušić“ autora Lajče Perušića.

Godišnjak br. 7 završava „Dodacima“ (str. I-XXVII) u kojem su „Upute suradnicima Godišnjaka za znanstvena istraživanja“, informacija „O Zavodu za kulturu vojvođanskih Hrvata“ te popis svih knjiga u (su)nakladi Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata.

Godišnjak se objavljuje u nakladi od 300 primjeraka, a može se nabaviti u prostorijama Zavoda (Laze Mamužića 22, Subotica) ili naručiti putem elektroničke pošte ili telefonom. Cijena primjerka je 900,00 dinara.

Preuzeto sa internet stranica Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata
Monday 24th of January 2022 04:05:00 PM