Pozovite » (+381) (0)24 535-533

Izdvajamo

Hrvatsko-ugarska nagodba u svjetlu povijesnih osoba : u povodu njezine 150. obljetnice naziv je nove knjige Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata čiji je autor Zavodov dugogodišnji suradnik docent... detaljnije...

Početkom kolovoza 2019. godine iz tiska je izišla četvrta knjiga Izabranih djela Miroslava Slavka Mađera, prirediteljice dr.sc. Hrvojke Mihanović Salopek, a u zajedničkoj nakladi Društva hrvatskih književnika, Ogranak... detaljnije...

Iz iskusne uredničke ruke i mentorice brojnih studenata prof. dr. sc. Milane Černelić stiže još jedna monografija, na skoro 700 stranica, pod naslovom Tradicijska baština, identitet i migracije... detaljnije...

Dvobroj časopisa za književnost i umjetnost Nova riječ za 2018. godinu donosi bogat sadržaj, a izlazi u sunakladi Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata i NIU Hrvatska riječ. Časopis... detaljnije...

U povodu obilježavanja 100. obljetnice rođenja pjesnika Jakova Kopilovića (9. VII. 1918. – 18. XI. 1996.), Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata je krajem studenoga 2018. na svom internetskom... detaljnije...

U sunakladi Hrvatske čitaonice i Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata iz Subotice, u listopadu 2018., povodom XVII. Dana hrvatske knjige i riječi – dana Balinta Vujkova, objavljena je... detaljnije...

Knjiga sabranih pjesama Jakova Kopilovića Ponad jablana sunce, koju je priredila Katarina Čeliković, sredinom studenog 2018. izišla je iz tiska, a objavljuje ju Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata... detaljnije...

U okviru obilježavanja 145. obljetnice rođenja velikog hrvatskog književnika Antuna Gustava Matoša, sredinom lipnja, iz tiska je izašla Matoševa drama Malo pa ništa u nakladi Društva hrvatskih književnika... detaljnije...

U nakladi Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata i Hrvatskog instituta za povijest – Podružnica za povijest Slavonije, Srijema i Baranje sredinom siječnja iz tiska je izišla knjiga dr... detaljnije...

znanstveni skup ZKVH MH sl2Višestoljetna, bogata, raznovrsna, te i dalje živa, kultura Hrvata u Vojvodini dio je ukupne hrvatske kulture i kao takva zaslužuje veću pozornost i potporu iz matične Hrvatske, jedan je od zaključaka međunarodnog znanstveno-stručnog skupa s temom Kultura Hrvata u Vojvodini – od bogatoga naslijeđa k procesima razvoja koji je održan 20. i 21. rujna 2019. godine u Subotici, u prostorijama Pastoralnog centra Augustinianum. Djelovanje ovdašnjih Hrvata u području kulture, gdje se u posljednjem desetljeću svakako ističu aktivnosti Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata, prepoznaje i podupire i Matica hrvatska, jedna od najstarijih i najuglednijih hrvatskih ustanova kulture. Upravo to bio je razlog da skupa sa ZKVH-om budu suorganizatori spomenutog skupa.

Petnaest sudionika iz Srbije i Hrvatske govorilo je o različitim aspektima kulture ovdašnje hrvatske zajednice, ukazujući na pojedine dionice književne i jezične baštine, ali i recentnog kulturnog stvaralaštva, a u perspektivama i izazovima njegova razvoja. Bilo je riječi i o utjecajima Matice hrvatske na kulturu vojvođanskih Hrvata.

Povijesne vezeznanstveni skup ZKVH MH sl1

Na skupu je sudjelovao i predsjednik Matice hrvatske Stipe Botica koji je veoma pozitivno ocijenio aktivnosti ovdašnjih Hrvata na području kulture te istaknuo veliki značaj ZKVH-a u tomu. Govoreći u svojem uvodnom izlaganju o vezama vojvođanskih Hrvata s Maticom hrvatskom, ukazao je kako one postoje još od samoga osnutka Matice daleke 1842. godine. Tada je petero utemeljitelja (donatora) Matice bilo upravo s područja današnje Vojvodine. Iza 1860. Matica intenzivira rad, te je njezin časopis Vijenac ponekad znao donositi i članke o Hrvatima s ovih prostora. Matica hrvatska je tijekom godina tiskala i nekoliko značajnih knjiga za književnost vojvođanskih Hrvata, poput poznatog Okrugićevog igrokaza Šokica (1884.), Povijesti Hrvata u Vojvodini Petra Pekića (1930.), u ediciji Hrvatske narodne pjesme zastupljene su i „groktalice“ bunjevačkih Hrvata, a tu su i vrijedne antologije proze i poezije bunjevačkih Hrvata priređivača Geze Kikića iz 1971. godine.

1.000 knjiga

Matica hrvatska će Hrvatima u Srbiji uskoro donirati 1.000 knjiga iz vlastite naklade. Knjige će, kako je najavljeno na skupu, biti distribuirane preko ZKVH-a i Matičina ogranka u Subotici.

Kako je poznato, u Subotici se krajem 1960-ih pokušao organizirati ogranak Matice, no ondašnja vlast to nije dozvolila, te je kao neka vrsta kompromisa 1970. osnovano HKUD Bunjevačko kolo. U to doba, sa slomom hrvatskog proljeća, na različite načine stradalo je više od stotinu ovdašnjih Hrvata, velikim dijelom pripadnika intelektualne elite (zatvorske kazne, progon iz javnog života, gubitak posla...). Ogranak Matice je u Subotici ipak osnovan tijekom 90-ih prošloga stoljeća. Utemeljena je 1995. kao Bunjevačka matica, da bi 1998. godine promijenila ime u Matica hrvatska Subotica. Najznačajnija njezina djelatnost je, kako je naglašeno na skupu, izdavanje književnog časopisa Klasje naših ravni, a također se bavi i izdavanjem knjiga.

Teme i izlagači

Uvodna izlaganja imali su Stipe Botica (Matica hrvatska i vojvođanski Hrvati) i Tomislav Žigmanov (Deset godina rada Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata), a na skupu su još sudjelovali: Vladimir Nimčević (Početak djelovanja Matice hrvatske u Subotici), Josip Lisac (O jeziku Hrvata u Vojvodini), Darko Baštovanović (Doprinos djela Vojislava Sekelja analitičkoj misli Hrvata u Srbiji – Osvrt na do sada nedovoljno istraženi dio intelektualnog angažmana eminentnog hrvatskog intelektualca), Darko Sarić Lukendić (Kulturna scena Hrvata u Vojvodini), Davor Bašić

Bunjevački jezik – politički projekt

Komentirajući projekt standardizacije bunjevačkog jezika koji provodi zajednica Bunjevaca koji se ne smatraju Hrvatima, hrvatski jezikoslovac i akademik i jedan od sudionika skupa Josip Lisac je u izjavi za medije kazao: „Puno toga je oduvijek ovisilo od vlasti i politike. Takvo je i danas sa slučajem standardizacije bunjevačkog jezika. To je projekt kojem se dakako treba suprotstaviti. Bunjevaca u Srbiji ima još relativno mnogo, te su oni predmet takvih inicijativa, dok kod Šokaca to već nije slučaj“.

Palković (Nakladništvo NIU 'Hrvatska riječ' u kontekstu nakladničke produkcije Hrvata u Srbiji), Katarina Čeliković (Suvremena etnološka istraživanja Hrvata u Vojvodini), Milovan Miković (Suvremena hrvatska književnost i nacionalizam u izvandomovinskom kontekstu), Vlatka Lemić (Baština i kultura u digitalnom okruženju: hrvatski primjeri i prakse), Darko Polić (Hrvatsko selo – dio najranije povijesti Novog Sada), Stevan Mačković (Osvrt na demografsko povijesne okolnosti u odnosu na bunjevačke Hrvate), Andrija Anišić (Katolička Crkva Hrvata u Bačkoj i kultura), Marko Tucakov (Kulturne prakse i obrasci šokačkih Hrvata u konceptu UNESCO Rezervata biosfere 'Bačko Podunavlje': status quo i pogled u budućnost), Katica Naglić (Očuvanje nematerijalne kulturne baštine Hrvata u Srijemu s posebnim osvrtom na Surčin) i Klara Dulić-Ševčić (Žensko pismo Hrvata u Srbiji).

Među predavanjima bila su ona koja su se odnosila na lokalne prikaze (Subotica, Novi Sad, Surčin), zatim na regionalne preglede određenih kulturnih segmenata kao što je doprinos Crkve kulturi Hrvata u Bačkoj ili sveukupno tematiziranje hrvatske kulture u Vojvodini. Najavljeno je da će biti tiskan i zbornik radova s ovog skupa.

Nužnost potpore

Predsjednik MH Stipe Botica je dvodnevni stručni skup u Subotici ocijenio uspješnim, te dodao kako bi bilo dobro da se izlaganja predstave i na sličnom skupu u Zagrebu.

„Zadivljujuće je kako je na ovom skupu na tako multidisciplinaran način izložena kultura Hrvata u Vojvodini te možemo reći da je ona došla do izražaja u svim svojim aspektima. Bilo bi pametno i korisno da se ovo što smo čuli u Subotici čuje i u Zagrebu na jednom sličnom skupu“, kazao je Botica.

U ime suorganizatora skupa ravnatelj ZKVH-a Tomislav Žigmanov zahvalio se Matici hrvatskoj što je prepoznala vrijednosti ovdašnje hrvatske zajednice. Naglasio je važnost znanstvene potpore iz matične države, imajući u vidu kadrovske deficite vojvođanskih Hrvata, te kako bi se baština zajednice, među ostalim, sačuvala od pokušaja otuđivanja odnosno dekroatizacije.

„Svjesni smo važnosti produbljivanja spoznaje o nama. Naša je povijest i kulturna baština velika i bogata, ali nedovoljno istražena, i ovo što smo ovih dana učinili jesu naši pokušaji da učinimo iskorak u smjeru povećanja svijesti o vrednotama te baštine i njezinoj stručnoj obradi kako bi ona mogla biti i zalog naše budućnosti“, kazao je Žigmanov.

Prigodnom izložbom i uz kraće predavanje, u okviru skupa predstavljen je i Matičin dvotjednik za umjetnost, kulturu i znanost Vijenac (prvotno Vienac) koji ove godine obilježava 150. obljetnicu postojanja. Izvršna urednica Jelena Gazivoda je podsjetila kako je taj časopis u svojoj dugoj povijesti odigrao važnu ulogu u razvoju hrvatske kulture i društva te da su ga u uređivala najveća imena hrvatske kulture i javnoga života.

Oko 130 ogranaka

Matica hrvatska je svehrvatska i nestranačka kulturna ustanova, čija je svrha promicanje nacionalnoga i kulturnog identiteta Hrvata. Ima oko 130 ogranaka, od čega oko trideset izvan Htvarske – u BiH, Mađarskoj, Austriji, Crnoj Gori, Sloveniji, Njemačkoj, Belgiji te Srbiji (Matica hrvatska Subotica).

Izvor: Hrvatska riječ (D. B. P.)