Pozovite » (+381) (0)24 535-533

Izdvajamo

Hrvatsko-ugarska nagodba u svjetlu povijesnih osoba : u povodu njezine 150. obljetnice naziv je nove knjige Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata čiji je autor Zavodov dugogodišnji suradnik docent... detaljnije...

Početkom kolovoza 2019. godine iz tiska je izišla četvrta knjiga Izabranih djela Miroslava Slavka Mađera, prirediteljice dr.sc. Hrvojke Mihanović Salopek, a u zajedničkoj nakladi Društva hrvatskih književnika, Ogranak... detaljnije...

Iz iskusne uredničke ruke i mentorice brojnih studenata prof. dr. sc. Milane Černelić stiže još jedna monografija, na skoro 700 stranica, pod naslovom Tradicijska baština, identitet i migracije... detaljnije...

Dvobroj časopisa za književnost i umjetnost Nova riječ za 2018. godinu donosi bogat sadržaj, a izlazi u sunakladi Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata i NIU Hrvatska riječ. Časopis... detaljnije...

U povodu obilježavanja 100. obljetnice rođenja pjesnika Jakova Kopilovića (9. VII. 1918. – 18. XI. 1996.), Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata je krajem studenoga 2018. na svom internetskom... detaljnije...

U sunakladi Hrvatske čitaonice i Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata iz Subotice, u listopadu 2018., povodom XVII. Dana hrvatske knjige i riječi – dana Balinta Vujkova, objavljena je... detaljnije...

Knjiga sabranih pjesama Jakova Kopilovića Ponad jablana sunce, koju je priredila Katarina Čeliković, sredinom studenog 2018. izišla je iz tiska, a objavljuje ju Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata... detaljnije...

U okviru obilježavanja 145. obljetnice rođenja velikog hrvatskog književnika Antuna Gustava Matoša, sredinom lipnja, iz tiska je izašla Matoševa drama Malo pa ništa u nakladi Društva hrvatskih književnika... detaljnije...

U nakladi Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata i Hrvatskog instituta za povijest – Podružnica za povijest Slavonije, Srijema i Baranje sredinom siječnja iz tiska je izišla knjiga dr... detaljnije...

OBLIKOVANJE TEKSTA
Gornja i donja margina neka iznose 2,5 cm, a lijeva i desna 3 cm. Kao vrstu slova odaberite Times New Roman, veličinu 12. Razmak između redaka neka bude 1,5. Cijeli tekst treba pisati istom vrstom i veličinom slova, po mogućnosti bez podebljavanja, kurziviranja, podcrtavanja, PISANJA SAMO VELIKIM SLOVIMA ili r a z m a k n u t a   p i s a n j a. Svaki pasus treba početi u novom retku, bez uvlačenja, a tijelo teksta treba biti poravnano samo uz lijevi rub.

Naslove i podnaslove treba pisati istom vrstom i veličinom slova kao i sam tekst, i to uz lijevi rub stranice, necentrirano. Od samoga teksta i međusobno trebaju biti odvojeni praznim retkom. Podnaslove označite arapskim brojevima, npr. 1. Uvod, 2. Pristup… 5. Zaključak, 6. Literatura.
Svoje ime i prezime te instituciju na kojoj djelujete navedite uz lijevi rub u prvom retku prve stranice, jednakom vrstom i veličinom slova kao i sam tekst. Između tih podataka i naslova ostavite jedan prazan redak.

SAŽETAK I BILJEŠKE

U sažetku treba iznijeti svrhu rada, najvažnije rezultate i zaključke, pri čemu njegova hrvatska inačica treba iznositi 500-800 znakova. Molimo vas da nam pošaljete i prijevod sažetka na engleski jezik. Osim na hrvatskome i engleskome, sažetak će biti objavljen i na srpskome i mađarskome. Ako nam sažetak ne pošaljete na ta dva jezika, uredništvo će osigurati njihovo prevođenje.

Bilješke treba izbjegavati. Ako to nije moguće, treba ih indeksirati arapskim brojkama i pisati ih ispod donjega ruba teksta.

POZIVANJE I NAVOĐENJE

Kada se u tekstu navode ili parafraziraju dijelovi tuđih tekstova, izvor se daje u tekstu, a ne u bilješkama ispod teksta. Ako se samo poziva na rad, u tekstu se navodi prezime autora i godina izdanja, npr. (Šokčević 2002). Ako se doslovno navodi, tj. citira, treba dodati i stranicu, npr. (Vuković-Dulić 2005, 35). Dvostruka ženska prezimena obvezno se pišu sa spojnicom. Ako je djelo napisalo dvoje autora, navode se ovako: (Ivković i Blažić 2005). Djela koja je napisalo troje autora navode se ovako: (Marković, Nagy Hegyesi i Kertész 2006). Djela koja je napisalo više od troje autora treba navoditi ovako: (Mihaljević i sur. 2005). I djela troje autora moguće je navesti samo po prvomu autoru, osobito ako imaju duga ili dvostruka prezimena, npr. (Čilaš-Mikulić i sur. 2006) umjesto (Čilaš-Mikulić, Gulešić-Machata i Novak-Milić 2006).

POPIS LITERATURE NA KRAJU ČLANKA

Rad na kraju treba sadržavati popis literature i izvora. U njemu treba navesti pune podatke o svim djelima koja se spominju ili navode u tekstu, i to samo o njima. Djela se navode abecednim redom prema prezimenima autora i kronološkim redom za radove istoga autora. Ako je isti autor objavio više djela iste godine, takva se djela redaju abecedno prema naslovu, a uz godinu se dodaju mala slova prema abecednom slijedu (npr. 1986a, 1986b, 1986c). Rad dvoje ili troje autora navodi se abecednim redom prema prezimenu prvoga autora. Ako se isti autor navodi nekolicinom djela, od kojih je neka napisao sam, a druga u suautorstvu, najprije se po godinama nižu samostalna djela, a zatim djela u suautorstvu. Među djelima u suautorstvu najprije dolaze ona za koja je naveden samo prvi autor (npr. Skenderović i sur. 1999), a zatim ona u kojima su navedeni i drugi autori (npr. Skenderović i Ištvančić 2004). Redoslijed djela u kojima se navodi više autora određen je najprije prezimenom drugoga autora, nakon toga – ako ga ima – prezimenom trećega autora, a na kraju i godinom izdanja (npr. najprije Skenderović, Andić i Ivić 2007, zatim Skenderović i Ištvančić 1998, nakon toga Skenderović i Ištvančić 2007, i na kraju Skenderović, Ištvančić i Dulić 2002).

Primjeri za potpuno navođenje djela u popisu literature na kraju članka te za skraćeno navođenje u samom tekstu:

Knjiga jednoga autora:
Buljovčić, Josip. 1996. Filološki ogledi. Subotica: NIP Subotičke novine.
(Buljovčić 1996, 65)

Knjiga dvoje ili troje autora:
Silić, Josip i Pranjković, Ivo. 2007. Gramatika hrvatskoga jezika. Zagreb: Školska knjiga.
(Silić i Pranjković 2007, 112)

Knjiga četvero i više autora:
Barić, Eugenija i sur. 1999. Hrvatski jezični savjetnik. Zagreb: Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, Školske novine i Pergamena.
(Barić i sur. 1999, 218)

Knjiga s urednikom umjesto autora:
Temunović, Josip (ur.). 2004. Zbornik radova o biskupu Lajči Budanoviću. Subotica: Zadužbinski odbor Zadužbine biskupa Budanovića.
(Temunović 2004, 35-37)

Knjiga s urednikom ili prevoditeljem uz autora:
Rapacka, Joanna. 2002. Leksikon hrvatskih tradicija. Prev. Dalibor Blažina. Zagreb: Matica hrvatska.
(Rapacka 2002, 76)

U slučaju kad imamo autora, urednik ili prevoditelj navode se samo ako je to za temu kojom se bavimo posebno važno. Isto vrijedi i za označivanje izdanja knjige – ako je zbog nečega posebno važno o kojem je izdanju riječ, navodi se superskriptom prije godine izdanja, npr.
22008.

Poglavlje u knjizi ili rad u zborniku:
Šarić, Marko. 2008. Bunjevci u ranome novom vijeku: Postanak i razvoj jedne predmoderne etnije. U: Milana Černelić, Marijeta Marković i Tihana Rubić (ur.). Živjeti na krivom putu. Zagreb: FF press. 15-43.
(Šarić 2008, 21)

Članak u časopisu:
Libman, Emil. 2007. Otvaranje prve građanske bolnice u Subotici 1841. godine. Ex Pannonia 11: 68-73.
(Libman 2007, 70)

Uz naziv časopisa navodi se osnovna brojčana odrednica prema kojoj je u časopisu najlakše pretraživati – u većini slučajeva riječ je o godištima, ali u nekim slučajevima to mogu biti i brojevi. Ako se uz osnovnu brojčanu odrednicu navodi i sekundarna, npr. uz godište i broj časopisa, ona se navodi u zagradi, npr. Jezik 54 (3), 5-14.

Članak u popularnom magazinu ili novinama:
Beretić, Stjepan. 2006. Sveta Katarina Ricci. Zvonik, ožujak, 16.
(Beretić 2006, 16)

Runje, Dujo. 2005. Ono što je normalno za druge, trebalo bi biti i za nas. Hrvatska riječ, 15. travnja, 12-15.
(Runje 2005, 13)

U slučaju manje poznatih novina i časopisa ili kad ih postoji nekoliko s istim nazivom, pa bi zato čak i oni koji se bave našim područjem mogli imati teškoća s točnim identificiranjem publikacije, uz naziv je moguće navesti i mjesto izdavanja, npr. Hrvatska riječ, Subotica, 15. travnja, 12-15.

Magistarski radovi i doktorske disertacije:
Bačić, Slaven. 2001. Povjerenstveni statuti Subotice, Sombora i Novog Sada s osvrtom na hrvatske slobodne kraljevske gradove. Doktorska disertacija, Sveučilište J. J. Strossmayera u Osijeku. (Bačić 2001, 75-88)

Članak iz mrežnoga časopisa:
Erceg, Filip. 2008. Tko to kaže, tko to laže da je Goli otok Krležina ideja? Balkanski književni glasnik 2 (15) http://www.balkanwriters.com/broj15/filipercegesej15.htm. (Posjet 5. II. 2009.)
(Erceg 2008)