Pozovite » (+381) (0)24 535-533

2. Brojnost Hrvata i druge demografske značajke

Kao prvo, mora se konstatirati sljedeće: Hrvati u Vojvodini spadaju u red malih manjina - njihov ukupni broj nije veći od 3% ukupnog stanovništva pokrajine. Istina, oni su druga po brojnosti manjina u Vojvodini, odmah nakon Mađara, no od njih su šest puta manji, a od većinskog naroda više od 23 puta. Ovo su, naravno, podaci i razmjere koje se temelje na službenim rezultatima popisa stanovništva iz 2002. godine. Kao drugo, ovdje treba navesti činjenicu da su Hrvati u Vojvodini teritorijalno iznimno disperzirana manjina. S jedne strane, treba istaknuti podatak da u Vojvodini nema općine u kojoj ne žive i Hrvati, a s druge strane da su u svakoj u statusu apsolutne manjine. Drugim riječima, vojvođanski Hrvati žive na području cijele Pokrajine, istina ne jednako skoncentrirani, ali nigdje nisu čak ni u statusu relativne većine. Promatrano u postocima, najviše ih ima u općini Apatin - više od 11,47%, a u velikoj većini općina ih je manje od 1%.

Osim u općini Apatin, u značajnijem postotku Hrvata ima tek u samo nekoliko općina: Subotica - 11,24%, Bač - 8,36%, Sombor - 6,21%, Šid - 5,35%, Inđija - 3,83%, Ruma - 3,31%, Srijemska Mitrovica - 2,96%, Stara Pazova - 2,38% i Novi Sad - 2,09%. Naravno, sama brojnost Hrvata u navedenim općinama je različita, budući da je riječ o općinama različitih veličina - tako, na primjer, najviše Hrvata živi u općini Subotica - 16.688; zatim slijedi Sombor - 8.106; Novi Sad - 6.263; Apatin - 3.766; Srijemska Mitrovica - 2.547; Šid - 2.086, Ruma - 1987; Inđija - 1904; Stara Pazova - 1.615, Bač 1.389...

Što se tiče osnovnih demografskih pokazatelja, dva sljedeća momenta su značajna. Prvi je taj što Hrvati žive na velikom prostoru - u Srbiji samo u općini Lapovo nema Hrvata. Kao drugo, oni su narod u depopulaciji - od sredine druge polovice XX. stoljeća broj Hrvata u Srbiji, a osobito u Vojvodini, u stalnom je i ubrzanom opadanju. Tako je, recimo, u Vojvodini prema popisu stanovništva iz 1971. živjelo 120.303 Hrvata, dok se dvadeset godina kasnije, prema popisu iz 1991., tek 74.808 građana izjasnilo Hrvatima, što predstavlja umanjenje za više od trećine! Prema popisu iz 1981. godine u Srbiji je živjelo 149.368 građana hrvatske nacionalnosti ili 1,60% stanovnika, (u Vojvodini 109.204 ili 5,37%, užoj Srbiji 31.447 ili 0,55%, a na Kosovu 8.718 ili 0,55%); prema popisu iz 1991. godine u Srbiji je živjelo 105.406 Hrvata ili 1,08% od ukupnog broja stanovnika, a u SRJ 111.650 Hrvata. Od toga je najveći broj živio u Vojvodini 74.808 (3,71%), zatim u užoj Srbiji 22.536 (0,39%) te na Kosovu 8,062 (0,41%).

I za posljednjih je jedanaest godina broj Hrvata u Vojvodini smanjen za više od 18000. Naime, prema rezultatima popisa stanovništva iz travnja 2002., od ukupno 70.602 Hrvata koji žive na području Srbije (0,9%), 56.546 živi u Vojvodini (2,78%). Od toga broja, u Bačkoj živi oko 40.000, u Srijemu oko 12.000, a značajnije ih živi u općinama Subotica, Sombor i Novi Sad.

Usporedimo li i letimično ovdje iznesene podatke, vidjet ćemo da je za posljednjih 30 godina broj Hrvata u Vojvodini više nego prepolovljen. Prvo pitanje koje se nameće glede takvog stanja, jedne takve demografske tendencije, jest što je u njegovoj osnovi? Zašto se broj Hrvata u Srbiji, to jest Vojvodini, stalno i gdjekad čak i radikalno smanjuje? Je li to rezultat asimilacije ili pak (još i) nečega drugoga?

Mogući odgovor na ova pitanja je sljedeći: osim što je to posljedica vođenja aktivne i dugotrajne asimilacijske politike spram srbijanskih i vojvođanskih Hrvata, ne smiju se zanemariti ni postojanje izravnog protjerivanja pod prijetnjama i činjenje etnički motiviranog nasilja, kao ni stvaranje ozračja straha i nesigurnosti, početkom i sredinom devedesetih godina XX. stoljeća, što je onda uvjetovalo njihovo povećano iseljavanje. Tomu se trebaju dodati bombe bačene na imanja i sakralne objekte, te ubojstva petnaestak građana hrvatske nacionalnosti početkom i sredinom devedesetih godina, osobito u vojvođanskom dijelu Srijema te u jugozapadnoj Bačkoj. U tom smislu, zbog ratova, koji su početkom devedesetih godina vođeni na prostorima bivše Jugoslavije, a napose onaj s Hrvatskom, i prateće snažne antihrvatske promidžbe, po neslužbenim procjenama, Vojvodinu je moralo napustiti između 35 i 40 tisuća Hrvata.

 

Baština