Pozovite » (+381) (0)24 535-533

4.3. Obrazovanje na hrvatskom jeziku

Kada se govori o školovanju djece na vlastitom jeziku kod vojvođanskih Hrvata, na početku se mora reći kako ono u okviru državno odgojno-obrazovnog sustava postoji tek od školske 2002.-2003. godine. Pa ipak, prva akcija na ovome planu unutar hrvatske zajednice bila je skrb oko učenika: početkom 1991. godine, pod utjecajem DSHV-a, utemeljen je Fond „Antun Gustav Matoš", koji je za cilj imao organiziran pristup u davanju novčane pomoći darovitim i siromašnim studentima i učenicima hrvatske nacionalnosti, te koordinaciju aktivnosti u svezi sa slanjem na sveučilišni studij u Republiku Hrvatsku. Istina, počelo se tada raditi i na stvaranju temelja za moguću obrazovnu politiku, no taj posao nije rezultirao ni jednim dokumentom. No, u njihovoj je organizaciji svake godine od 1991. između 20 i 35 svršenih srednjoškolaca iz Vojvodine, od kojih je najviše bilo iz Subotice, odlazilo na upis na sveučilišta u Hrvatskoj, poglavito u Zagreb, gdje se i većina njih upisivala. To znači da se tijekom petnaestak godina na neki od fakulteta u Hrvatskoj upisalo više od 350 mladih Hrvata iz Vojvodine. Međutim, problem u svezi sa školovanjem na fakultetima u Hrvatskoj je u tome što se relativno mali broj njih vratio u Vojvodinu.

Do ulaska obrazovanja na hrvatskom jeziku u državni odgojno-obrazovni sustav postojale su dvije školske ustanove na kojima se predavalo i učilo na hrvatskom književnom jeziku. Riječ je o crkveno-školskim ustanovama čiji rad država dugo nije priznavala. Prva je katolička klasična gimnazija „Paulinum" u Subotici, kojoj je tek u ožujku 2004. priznato pravo javnosti. Druga je „Teološko-katehetski institut", više-školska ustanova Subotičke biskupije, koja tijekom osam semestara obrazuje katehete, to jest vjeroučitelje. Institut je utemeljen 1993. godine od strane subotičkog biskupa Ivana Pénzesa, a nastava se odvija na hrvatskom i mađarskom jeziku. No, mora se ukazati na činjenicu da ova škola nema pravo javnosti, to jest, njezine svjedodžbe službena država ne priznaje, osim što ih prosvjetne vlasti toleriraju, budući da vlasnici ove diplome mogu predavati vjeronauk u školama.

Na temelju uredbe Vlade Republike Srbije, od školske 2001/2002. godine počela je vjerska nastava u osnovnim i srednjim školama u Srbiji. Tako je po prvi puta neformalno i neslužbeno u škole ušao i hrvatski jezik. No, nakon razgovora početkom 2002. godine s predstavnicima pokrajinskih vlasti u Vojvodini, gdje je hrvatska zajednica iznijela zahtjev da želi početi obrazovanje na hrvatskom i to stupnjevito, s prvim razredom osnovne škole, dobila se suglasnost od istih i počinju pripreme. Glavni koordinator svih aktivnosti je Hrvatsko akademsko društvo - HAD, čiji su stručnjaci izradili i nastavne planove i programe. I pored svih prepreka prijavljen je odnosno izjašnjen dostatni broj za četiri odjela na hrvatskom jeziku - po jedan u Đurđinu (OŠ „Vladimir Nazor"), Tavankutu (OŠ „Matija Gubec") i dva u Subotici (OŠ „Matko Vuković" i OŠ „Ivan Milutinović", koja ima i ispostavu u Maloj Bosni). Kasnije se obrazovanje na hrvatskom počelo odvijati i u predgrađu Subotice - Aleksandrovu (OŠ „Sveti Sava"). Slično se dogodilo i naredne godine, prilikom upisa u prvi razred druge generacije učenika na hrvatskom jeziku - upisana su djeca u četiri odjela prvih razreda u četiri osnovne škole. Danas u ovim školama postoji obrazovanje od prvog do sedmog razreda, tako da će se od školske 2009/10. zaokružiti obrazovanje na hrvatskom na osnovnoškolskoj razini. Pa ipak, od ukupno 3478 učenika Hrvata, koliko ih je bilo 2008. godine, samo 228 učenika ili 6,55 posto školuje se na hrvatskom jeziku. Ovomu treba dodati da se u jednom broju škola u somborskoj (OŠ „Bratstvo-jedinstvo" u Somboru i OŠ „22. oktobar" u Bačkom Monoštoru) i apatinskoj općini (OŠ „Ivan Goran Kovačić") izučava i predmet „Hrvatski jezik s elementima nacionalne kulture". Od viših stupnjeva obrazovanja, u subotičkoj Gimnaziji „Svetozar Marković" od školske 2007/08. postoji jedan odjel s nastavom na hrvatskom jeziku, no, ne postoji lektorat za hrvatski jezik ili pak katedra za hrvatski jezik i književnost, što druge manjine već imaju na Filozofskom fakultetu u Novom Sadu.

 

Baština