Pozovite » (+381) (0)24 535-533

5. Političko organiziranje i političke stranke

Manjinsko je samoorganiziranje kod vojvođanskih Hrvata počelo osnutkom političke stranke - osnivačka skupština Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini održana je 15. srpnja 1990. u Subotici. Tada su predstavnici hrvatske zajednice iz gotovo svih mjesta Vojvodine u kojima Hrvati žive (poglavito iz Bačke i Srijema), odlučili svoja prava i interese (p)okušati ostvariti aktivnostima na političkome planu putem jedne političke organizacije. Polazišna je pretpostavka, kojom su se ravnali čelni ljudi DSHV-a, pri tomu bila da jedino politički oblik organiziranosti zajednice, a onda i takva artikulacija definiranih interesa, može donijeti pozitivno rješenje položaja i statusa hrvatskog naroda u Vojvodini, kao i pitanje sukladnog ostvarenja manjinskih prava. DSHV se u početku profilirao kroz značajke koje su više primjerene nekom narodnom pokretu nego li klasičnoj političkoj stranci (zanemarivanje izgradnje strukture unutar stranke, manjkavosti u proceduri donošenja odluka, inzistiranje na kolektivnim pravima, borba za nacionalnu ravnopravnost, romantičarske reminiscencije u ideologiji...). Pa ipak, početne aktivnosti DSHV-a pratila je i znatna podrška od strane građana hrvatske nacionalnosti u Vojvodini: ubrzo se osnivaju mjesne organizacije i podružnice DSHV-a u gotovo svakom mjestu gdje živi značajniji postotak Hrvata, pokreće se stranački bilten („Glas ravnice"), zamjetna je prisutnost u političkom životu... No, prve prave uspjehe svojega rada ova je stranka potvrdila na prvim višestranačkim izborima. Tako je, na primjer, u prvom sazivu Narodne skupštine Republike Srbije sjedio zastupnik DSHV-a Antun Skenderović, a u Srijemu u drugom krugu izbora za republičke zastupnike DSHV je imao čak dva kandidata, no oni nisu bili izabrani. Na prvim pak lokalnim izborima u Subotici DSHV osvaja 13 vijećničkih mjesta, što mu omogućuje participaciju u lokalnoj vlasti, te dobivanje mjesta potpredsjednika Skupštine Općine i potpredsjednika Izvršnoga odbora. Neke procjene kazuju da je na ovim izborima politička stranka dobila više od 50% glasova građana hrvatske nacionalnosti u Vojvodini.

Premda nastao kao narodni pokret, Demokratski savez Hrvata u Vojvodini se vremenom ipak profilirao u političku stranku s jakim autoritarnim vodstvom i konzervativnim političkim programom. Rad ove političke stranke nakon otprilike tri godine od osnutka (1990.), počele su pratiti velike unutarstranačke nesuglasice i prikriveni sukobi. Kasnije, ovi su se sukobi prenijeli i u cijelu hrvatsku manjinsku zajednicu. Ovoga puta, to je za posljedicu imalo, s jedne strane, odlazak većeg broja članova Predsjedništva DSHV-a tijekom 1993. mahom u Hrvatsku, a s druge strane, članstvo se počelo osipati.

Među ostalim, rezultat toga je da je broj dobivenih glasova na izborima kontinuirano opadao. Naime, takvo nepovoljno stanje dalo je negativne rezultate već na sljedećim izborima: 1996. godine DSHV osvaja samo tri vijećnička mjesta u Skupštini Općine Subotica, jedno u somborskoj i jedno u pokrajinskoj, a na saveznim izborima dobivaju manje od četiri tisuće glasova. Ovaj očiti neuspjeh povukao je sa sobom i traženje krivaca, uslijedio je „progon" neistomišljenika, a jedan broj čelnih ljudi se pasivizira.

Početkom 1997. godine, također u Subotici, osnovan je Forum hrvatskih organizacija i institucija u Vojvodini (Foruma HIOV), s ciljem da objedini i koordinira djelovanje svih hrvatskih udruga u Vojvodini, te da se djelomice delegitimizira DSHV (osobito na planu kulture i informiranja, te da mu se oduzme financijski monopol po tim pitanjima). No, nekako usporedo s osnutkom Foruma, događa se i drugi val rascjepa unutar DSHV-a, koji sada vrhuni formiranjem druge političke stranke vojvođanskih Hrvata - Hrvatskim narodnim savezom, što se dogodilo koncem 1998. Ovu stranku osnivaju mahom bivši članovi DSHV-a iz Subotice koji su bili nezadovoljni njezinim rezultatima i načinom vođenja. Bez nekih većih programskih razlika u odnosu na DSHV, ova je stranka svoj identitet više gradila na drukčijem modelu i načinu rada. Nakon smjene dugogodišnjega čelnika DSHV-a Bele Tonkovića polovicom 2003. (od tada je predsjednik stranke Petar Kuntić), stranke su se ujedinile u prvoj polovici 2004. pod prvotnim imenom Demokratski savez Hrvata u Vojvodini. Nedugo nakon toga, manji dio nezadovoljnika osnovao je u Subotici Hrvatsko-bunjevačko-šokačku stranku, a 2007. se osniva i Demokratska zajednica Hrvata, no obje do sada nisu postigle nekakav značajniji politički rezultat. Početkom 2008. u Srijemskoj Mitrovici je osnovana Hrvatska srijemska inicijativa.

Zahvaljujući tomu što je bila članica ujedinjene prodemokratske oporbe (Demokratska opozicija Srbije - DOS), koja je srušila režim Slobodana Miloševića, u listopadu 2000. Demokratski savez Hrvata u Vojvodini aktivnije sudjeluje u vlasti (skupa s HNS-om) do 2004., što je, uz tadašnju dominantnu političku volju te inicijative drugih hrvatskih institucija i organizacija, imalo za rezultat da je hrvatski jezik postao šestim službenim jezikom u AP Vojvodini, osnovana je Novinsko izdavačka ustanova „Hrvatska riječ", započeto je obrazovanje na hrvatskom jeziku i drugo. Danas je DSHV jedina parlamentarna stranka vojvođanskih Hrvata, koja je kao dio velike koalicije oko Demokratske stranke na vlasti u Somboru, Baču i Subotici, zatim u Autonomnoj Pokrajini Vojvodini (jedan zastupnik - Dujo Runje, i jedan član izvršne vlasti - mr. sc. Mato Groznica je zamjenik tajnika za upravu, propise i prava nacionalnih manjina), a predsjednik stranke Petar Kuntić je zastupnik u Narodnoj skupštini Republike Srbije. Hrvatska srijemska inicijativa sudjeluje u vlasti u Srijemskoj Mitrovici - imaju jednog vijećnika i člana Izvršnog vijeća.

 

Baština