Pozovite » (+381) (0)24 535-533

Piše: Bernadica Ivanković

U kratkom prikazu Knjiške produkcije vojvođanskih Hrvata između dvaju Dana Balinta Vujkova (listopad 2010. - listopad 2011.), najprije dajem pregled objavljenih djela po određenim područjima (književnost, znanost, umjetnost te periodika), a potom i kratka kvantitativna i kvalitativna obilježja istih, pokušavajući na taj način sumirati sve ono što je obilježilo nakladništvo Hrvata s ovih prostora, bilo da su knjige tiskane u Vojvodini ili pak u Republici Hrvatskoj.

I. Književnost

*a) poezija

1.  Aleksa Kokić, Prvijenci: (1928-1933), Udruga „Pučka kasina 1878" i Župa Isusova uskrsnuća, Subotica 2010., str. 91. 
UDK 821.163.42(497.11)-14
UDK 821.163.42(497.11).09 Kokić A.

2.  Milan Krmpotić, Bunjo dida moga, Hrvatsko akademsko društvo, Subotica 2011., str. 87. 
UDK 821.163.42(497.11)-14

3.  Lajčo Perušić, Iza lica: pjesme, ArTresor naklada, Zagreb 2011., str. 91. 
UDK 821.163.42-1

lira naiva 2011-m4.  Lira naiva 2011.: izabrane pjesme, Katolički institut za kulturu, povijest i duhovnost „Ivan Antunović" i Hrvatska čitaonica, Subotica 2011., str. 150.
UDK 821.163.42(497.11)-14(082.2)

5.  Preprekovo proljeće 2010: zbirka pjesama, Hrvatsko kulturno-umjetničko-prosvjetno društvo „Stanislav Preprek", Novi Sad 2010., str. 120. 
UDK 821.163.42(497.11)-14(082.2)

b) drame

6.    Ilija Okrugić Srijemac, Hunjkava komedija: vesele slike iz svagdanjeg života s pjevanjem u 4 čina, NIU „Hrvatska riječ", Subotica 2011., str. 254.
UDK 821.163.42(497.11)-2

7.   Matija Poljaković, Izabrane drame - knjiga 3, NIU „Hrvatska riječ", Subotica 2011., str. 374.  
UDK 821.163.42(497.11)-2

c) kratka proza

bartos - kuca koja plovi8.    Stjepan Bartoš, Kuća koja plovi, NIU „Hrvatska riječ", Subotica 2011., str. 86. 
Književnost-kratka proza (pripovijetke)
UDK 821.163.42(497.11)-32

9.    Dražen Prćić i grupa autora, Priča o fotografiji, NIU „Hrvatska riječ", Subotica 2011., str. 140. 
UDK 821.163.42(497.11)-92(082.2)

10.  Mladen Šimić, Prohladno vrijeme: pripovijetke, Mladen Šimić, Novi Sad 2010., str. 103. 
UDK 821.163.42(497.11)-32

11.  Bunjevačke narodne pripovijetke sakupio i obradio Balint Vujkov, NIU „Hrvatska riječ", Subotica 2010., str. 400.
UDK 821.163.42(497.11)-36:398

d) književnost za djecu

12. Jasna Crnković, Božji smiješak: blažena Marija Propetog Petković, Družba Kćeri milosrđa TSR sv. Franje i Katolički institut za kulturu, povijest i duhovnost „Ivan Antunović", Zagreb, Subotica 2010., str. 15. 
UDK 272-36:929 Blažena Marija Propetog Petković

13. Snežana Jović-Vlaškalić, Sibin Slavković, Sestru i brata želim: [aktivna slikovnica], peto izdanje, Didakta, Novi Sad 2011., str. 16.
UDK 087.5

14. Snežana Jović-Vlaškalić, Dijete ima pravo znati svoja prava - IV. izdanje, Didakta, Novi Sad 2010., str. 52.
UDK 821.163.41-14

kolaric-uz baku15. Ljubica Kolarić-Dumić, Uz baku je raslo moje djetinjstvo, NIU „Hrvatska riječ", Subotica 2011., str. 89.
UDK 821.163.42(497.11)-32

16. Marija Lovrić, Galeb: [na rubu bajke], Marija Lovrić, Novi Sad 2011., str. 33. 
821.163.42(497.11)-93-343

17. Balint Vujkov, Bogatašovo maslo, Hrvatska čitaonica, Novi Sad 2011., str. 39.
UDK 821.163.42(497.11)-93-36:398

e) književna kritika

18. Mila Markov-Španović, Jezik je zapravo domovina, Maxima graf, Petrovaradin 2011., str. 245.
UDK 821.163.42(497.11)-4


II. Znanost
a) povijest i leksikografija

19. Mirko Grlica, Ivan Sarić, Gradski muzej, Subotica 2010., str. 108.
UDK 797.5:929 Sarić I.

osam stoljeca-knjiga-m20. Ladislav Heka, Osam stoljeća Hrvatsko-ugarske državne zajednice s posebnim osvrtom na Hrvatsko-ugarsku nagodbu, Hrvatsko-mađarska kulturna udruga András Dugonics, Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata Subotica i Hrvatsko akademsko društvo Subotica, Szeged, Subotica 2011., str. 450.

21.    Ante Sekulić, Bački Hrvati u XX. stoljeću, Hrvatska kulturna zaklada - Hrvatsko slovo, Zagreb 2010., str. 150.
UDK 323.15(497.113=163.42)"19"

22.  Zsombor Szabó, Crtice iz povijesti naselja Bačke u srednjem vijeku, NIU „Hrvatska riječ", Subotica 2010., str. 62. 
UDK 911.37(497.113 Bačka)"04/14"

23.  Leksikon podunavskih Hrvata - Bunjevaca i Šokaca (10) I, Hrvatsko akademsko društvo, Subotica 2010., str. 109.
UDK 929(=163.42)(497.113)(031)
UDK 930.85(=163.42)(497.113)(031)

identitet backih hrvata-m24.   Međunarodni znanstveni skup Identitet bačkih Hrvata (2008; Zagreb), Identitet bačkih Hrvata : zbornik radova međunarodnog znanstvenog skupa, (Zagreb, 27. i 28. studenoga 2008.), Hrvatski institut za povijest i Hrvatsko akademsko društvo, Zagreb i Subotica 2010., str. 364.
UDK 323.1(497.113=163.42)"15/19"(063)

25.  Tragovi Šokaca od Gradovrha do Bača 1688.-2008., Hrvatsko kulturno umjetničko prosvjetno društvo „Mostonga" Bač i Franjevački samostan u Tuzli, Bač, Tuzla 2011., str. 53.

b) književna znanost

26. Ante Sekulić, Bilješke iz književnosti: (1953-1963), Katolički institut za kulturu, povijest i duhovnost „Ivan Antunović", Subotica 2010., str. 171.
UDK 821.163.42.09"18/19"
UDK 821.161.1.09 Tolstoj L. N. 
UDK 821.163.41.09 Petrović Njegoš P.

27. Ante Sekulić, Osobna imena, prezimena i nadimci bačkih Hrvata - drugo izdanje, NIU „Hrvatska riječ" i Katolički institut za kulturu, povijest i duhovnost „Ivan Antunović", Subotica 2010., str. 150.
UDK 811.163.42'373.231/232(497.113 Bačka)

28.   Ante Sekulić, Prilozi povijesti hrvatske književnosti, Katolički institut za kulturu, povijest i duhovnost „Ivan Antunović", Subotica 2011., str. 278. 
UDK 821.163.42.09(091) 930.85(=163.42)

29.   Dani Balinta Vujkova: dani hrvatske knjige i riječi: zbornik radova sa znanstvenih skupova 2006-2010., Hrvatska čitaonica, Subotica 2011., str. 495.
UDK 821.163.42(497.11).09 Vujkov B.(082)
UDK 821.163.42(497.11).09(082)

c) kulturno-crkvena povijest

30. Antun Dević, Župe Beška i Maradik, vlastita naklada: Mirko Crnčan, Jarmina 2010., str. 347.
UDK 262.2(497.113-3 Srijem)(091)

31. Antun Dević, Župe Hrtkovci i Nikinci, vlastita naklada, Jarmina, 2010., str. 456.

32.   Ante Sekulić, Selo na raskrižju putova: stoljetnica žedničke župe, Katolički institut za kulturu, povijest i duhovnost „Ivan Antunović", Subotica 2011., str. 149.
UDK 272-774-9(497.113 Žednik)(091)

d) religija

33. Stjepan Beretić, Esték a Szentkúton: homíliák, Katolički institut za kulturu, povijest i duhovnost „Ivan Antunović", Subotica 2011., str. 88.
UDK 272-475.5

34. Josipa Dević, Križni put mladih župe Uskrsnuće Isusovo, Josipa Dević i Župa Uskrsnuće Isusovo, Subotica 2011., str. 64.  
UDK 272-534.3

35. Gerard Tomo Stantić, Križni put i sakrament svete ispovijedi, Katolički institut za kulturu, povijest i duhovnost „Ivan Antunović", Subotica 2011., str. 47. 
UDK 272-475.5

36.  Otac naš nebeski, Maksima graf : Srijemska biskupija, Povjerenstvo za brak i obitelj, Petrovaradin 2011., str. 139.
UDK 272-47

e) etnografija

37. Ivan Andrašić, Izgradnja kuća nabijača u Sonti u XX. stoljeću, Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata, Subotica 2011., str. 85. 
UDK 728.6(497.113 Sonta)"19"

38. Marinko Piuković, Blago iz dolafa: bunjevačka nošnja subotičkog kraja, Organizacijski odbor Dužijance 2011., Subotica 2011., str. 79.
UDK 391(=163.42)(497.113 Суботица)

39.  Alojzije Stantić, Ris i obiteljska dužijanca u subatičkom ataru, Organizacijski odbor Dužijance 2011.: Hrvatski kulturni centar „Bunjevačko kolo", Subotica 2011., str. 106.
UDK 398.332.33(=163.42)(497.113)
UDK 06.072(=163.42)(497.113):631.55(091)

40.  Zvonko Tadijan, Šokačke narodne nošnje u Bačkoj, Kulturno prosvjetna zajednica Hrvata „Šokadija" Sonta, Apatin 2011., str. 61.
UDK 391.1/.4(=163.42)(497.113 Bačka)

41.  Lazo Vojnić Hajduk, Obiteljska dužijanca bunjevačkih Hrvata u subotičkom kraju, Organizacijski odbor Dužijance 2011., Subotica 2011., str. 105.
UDK 398.332.33(=163.42)(497.113)
UDK 06.072(=163.42)(497.113):631.55(091)

f) politika

42.  Tomislav Žigmanov, Osvajanje slobode: Hrvati u Vojvodini deset godina nakon listopadskog prevrata 2000., Hrvatsko akademsko društvo, Subotica 2011., str. 150.
UDK 323.15(=163.42)(497.113)"2000/..."

g) bibliografija

43.  Lazar Merković, Bibliografija "Klasja naših ravni", povremenog vanpolitičkog časopisa za književnost i kulturu : 1935-1944., Ogranak Matice hrvatske, Subotica 2010., str. 72.
UDK 014.3:050.488(497.113+497.5)KLASJE NAŠIH RAVNI"1935/1944"

h) opća znanost

44.   Godišnjak za znanstvena istraživanja Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata br. 2, Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata, Subotica 2010., str. 371;
UDK 050.48:930.85(=163.42)(497.113)GODIŠNJAK ZA ZNANSTVENA ISTRAŽIVANJA ZAVODA ZA KULTURU VOJVOĐANSKIH HRVATA(082)
UDK 930.85(=163.42)(497.113)(082)

III. Umjetnost

kopilovic monografija naslovna-1-malaa) likovna

45. Bela Duranci, Slikar Stipan Kopilović: 1877.-1924. (drugo osuvremenjeno izdanje), Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata, Subotica 2011., str. 110.
UDK 75.071.1:929 Kopilović S.

b) filmska

46.  Branko Ištvančić, Poetski dokumentarizam Zorana Tadića, Udruga za audiovizualno stvaralaštvo Artizana, Zagreb 2010., str. 103.
UDK 791.43-92  791.43-92

IV. Periodika

1. Subotička Danica (nova): Kalendar za 2011., godišnjak, Župni ured sv. Terezije, Subotica 2010., str. 290;

klasje05.-06.20112. Klasje naših ravni, dvomjesečnik, Matica hrvatska Subotica i NIU „Hrvatska riječ", Subotica, redovito izlazio, obujam oko 120 stranica;

3. Hrvatska riječ, tjednik, NIU „Hrvatska riječ", Subotica, redovito izlazio, str. 56;

4. Zvonik, mjesečnik, Rimokatolički ured sv. Roka, Subotica, redovito izlazio, str. 52;

5. Otac Gerard, povremenik, Hrvatska karmelska provincija Svetog oca Josipa, Sombor, Glasilo Vicepostulature za upoznavanje Sluge Božjega o. Gerarda Tome Stantića, karmelićanina, str. 48;

6. Glas ravnice, mjesečnik, List Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini, Demokratski savez Hrvata u Vojvodini, Subotica, neredovito izlazio, str. 16;

7. Glasnik pučke kasine, mjesečnik, glasilo Pučke kasine 1878., NIU „Hrvatska riječ", Subotica, redovito izlazio, str. 32;

8. Miroljub, tromjesečnik, glasilo Hrvatskog kulturno umjetničkog društva „Vladimir Nazor" iz Sombora, NIU „Hrvatska riječ", Sombor, redovito izlazio, str. 28;

9. Zov Srijema, tromjesečnik, Glasilo Zajednice protjeranih Hrvata iz Srijema, Bačke i Banata, Zagreb, izašlo četiri broja, str. 80;

10. Hrcko, mjesečnik, dječji podlistak „Hrvatske riječi", NIU „Hrvatska riječ", Subotica, redovito izlazio, str. 24;

11. Kužiš, mjesečnik, list za mladež, glasilo UG „Krov", NIU „Hrvatska riječ", Subotica,  redovito izlazio, str. 24;

12. Gupčeva lipa, godišnjak, Kronika HKPD „Matija Gubec" Tavankut, Tavankut 2011., str. 20;

13. Dunav, godišnjak, Interno glasilo Zavičajnog kluba Beščana, Zagreb, str. 40;

14. Hosana, tromjesečnik, List Humanitarno-terapijske zajednice za pomoć ovisnicima „Hosana", Stari Žednik, str. 15;

15. Hrvatski majur, povremenik, podlistak „Glasa ravnice", Glasilo Mladeži Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini, Subotica, str. 8;


V. Analiza i zaključak

sajamknjigabg2011-nasloviKvantitativno gledano, naklada knjiga i periodičnih publikacija između posljednjih dvaju Dana Balinta Vujkova (listopad 2010. - listopad 2011.) u hrvatskoj zajednici u Vojvodini, u odnosu na prethodne godine je u velikom porastu. Ovo je prva najplodnija godina u proteklom desetljeću kada promatramo nakladništvo Hrvata s ovih prostora, bilo da su knjige tiskane u Vojvodini ili pak u Republici Hrvatskoj. Promatrajući nakladništvo u razdoblju od kada su Hrvati u Vojvodini počeli samostalno živjeti odvojeni državnom granicom od države svojega matičnog naroda - Republike Hrvatske, protekla godina je „rekordna" jer je objavljeno 46 naslova. Čitajući analize napravljene na prethodnim Danima Balinta Vujkova, možemo vidjeti da prvih godina knjiška produkcija vojvođanskih Hrvata nije prelazila brojku od 15 knjiga, a bilo je i godina kada su objavljene tek dvije knjige (npr. 1993.) ili četiri (npr. 1995.), no najčešće je bilo publicirano desetak knjiga. Zatim je uslijedilo razdoblje kada se nakladništvo ustalilo te se u razdoblju od 2006. do 2010. godine broj tiskanih knjiga kretao od 23 naslova (2009.), 25 knjiga (2006. i 2010.), 29 knjiga (2008.) do tada „rekordne" godine 2007. kada je objavljeno 35 naslova. Održani kontinuitet i povećanje broja knjiga u protekloj godini možemo pripisati svakako razvoju svijesti o pripadnosti hrvatskom narodu i potrebi zaštite istoga, ali i kvalitetnom radu hrvatskih profesionalnih institucija i udruga.

prica o fotografijiPrije daljnje analize, istaknula bih kako određene poteškoće pri objavljivanju knjiga na hrvatskom jeziku i dalje postoje. Naime, prilikom sastavljanja popisa knjiške produkcije, iako sam osobno bila upoznata s tiskanjem većine knjiga, svakako sam posegnula za bibliografsko-kataloškom bazom podataka tzv. COBISS programom, kako bih provjerila sve podatke. Utipkavanjem odrednice kod komandne pretrage: jezik teksta - hrvatski, zemlja/regija izdavanja - Vojvodina dobila sam svega 70% tiskanih naslova. Glavni razlog je ponovljena negativna tradicija koja jedno vrijeme nije postojala, da se kod izrade CIP-a, iako je knjiga tiskana na hrvatskom jeziku, napiše srpski jezik. Tako određene naslove nikako ne možemo pretražiti na ovaj način nego putem naslova, imena autora ili nakladnika, što neupućenim istraživačima daje nepotpune informacije. Od ove loše prakse nije izuzeta ni naša jedina profesionalna nakladnička kuća u Subotici NIU „Hrvatska riječ" kojoj su, za razliku od prethodnih godina, ove godine čak dvije knjige obrađene na ovaj način - zabilježeno je da je jezik knjige srpski.

Činjenica da je prosjek tiskanih knjiga gotovo dupliran prva je značajka koja obilježava knjišku produkciju Hrvata u Vojvodini.

Sljedeća bitna značajka je izostanak forme romana koja je nakon 2007. godine kada je tiskano 9 romana, proteklih godina bila u opadanju, zatim treba istaknuti izdavanje povećanog broja naslova u području dječje književnosti te objavljivanja čak 26 knjiga u području znanosti koja je do sada bila podzastupljena.

bogatasovo maslo naslovnica-mKnjiževnost za djecu je prethodnih godina bila zanemarena. U proteklom razdoblju između dvaju Dana Balinta Vujkova, možemo zabilježiti čak 6 naslova dječje knjige, od kojih je četiri urađeno mjesnim snagama unutar hrvatske zajednice, a dvije su prijevodi knjiga koje su tiskane najprije na srpskom jeziku, a potom i u maloj nakladi od po svega 30 primjeraka i na hrvatskom jeziku. Obje knjige su djelo iste autorice i ponovljene su, te su četvrto odnosno peto izdanje. Slikovnica Dijete ima pravo znati svoja prava tiskana je uz potporu Vlade Autonomne Pokrajine Vojvodine i Pokrajinskog tajništva za demografiju, obitelj i društvenu skrb o djeci. Reprintom ovoga naslova, iako u veoma maloj nakladi, samo su teorijski - „papirološki" ispunjena prava nacionalnih manjina. Iako je povećan broj knjiga za djecu na hrvatskom jeziku, ne samo da još nije dovoljan nego su od 6 naslova 5 slikovnice, dakle za mlađu djecu, dok školski uzrast još uvijek nije „pokriven". Svakako se treba radovati i ovim naporima i raznim poticajnim sredstvima utjecati da se knjiška produkcija za djecu ustali, ali i razvija i na drugim razinama.

Kao što sam već napomenula, područje znanosti koje je do sada bilo podzastupljeno, ove je godine doživjelo veliki procvat te je tiskano čak 26 knjiga, koje su podijeljene na nekoliko razina: povijest i leksikologija (7 naslova), književna znanost (4 naslova), kulturno - crkvena povijest (3 naslova), religija (4 naslova), etnografija (5 naslova), politika (1 naslov), bibliografija (1 naslov) i opća znanost (1 naslov). Činjenica da je tiskan ovako veliki broj knjiga koje imaju različite razine znanstvenih osnova, posljedica je istraživačkog rada pojedinaca, ali i profesionalnih institucija i udruga. Kvantiteta ne daje uvijek i kvalitetu ali ovoga puta ne ulazimo u kvalitetu popisnih djela, jer, iako odrednicama neke od navedenih knjiga pripadaju području znanosti, nisu svi naslovi i opravdali to ime. Valjalo bi poraditi na valorizaciji kriterija i opravdanosti tiskanja knjiga. Značajan doprinos ovoj velikoj znamenki je i jubilejska godina 100. obljetnica žetvenih svečanosti - Dužijance, iz čije organizacije je izniklo 3 naslova. Svakako je tomu pridonijelo i pojavljivanje novih mladih imena u istraživačkom području. Spomenimo u području etnografije Marinka Piukovića koji se prošle godine pojavio s jednom knjigom, a ove je izdao drugu i sudjelovao u radu treće.

Uočili smo glavne značajke knjiške produkcije vojvođanskih Hrvata te se vratimo na ostale podjele. Podsjetimo se, između dvaju Dana Balinta Vujkova objavljeno je 46 naslova od kojih je 18 tiskano od listopada do prosinca 2010., a 28 knjiga od siječnja do listopada 2011. godine. Dakle, uz 13 naslova tiskanih od siječnja do listopada prošle godine, i 18 knjiga koje su tiskane od listopada do prosinca, dolazimo do zaključka da je u 2010. godini tiskana ukupno 31 knjiga. U 2011. godini je do sada tiskano 28 knjiga. S obzirom na to da do kraja ove godine ima još nešto manje od dva mjeseca, moguće je da će se prošlogodišnji broj knjiga sustići, a možda i prestići.

Od toga, ukupno 18 knjiga tiskano je u području književnosti (5 knjiga poezije, 2 knjige drame, 4 knjige kratke proze, 6 knjiga dječje književnosti i 1 knjiga književne kritike), zatim 26 naslova u području znanosti (ponavljam podjelu: 7 naslova povijest i leksikologija, 4 naslova književna znanost, 3 naslova kulturno - crkvena povijest, 4 naslova religija, 5 naslova etnografija, 1 naslov politika, 1 naslov bibliografija i 1 naslov opća znanost). Na kraju imamo novo, do sada ne toliko objavljivano područje - umjetnost, u okviru kojega su tiskane dvije knjige, po jedna iz područja likovne i jedna iz filmske umjetnosti.

Od ukupnoga broja izdanih knjiga, velika većina, čak 38, tiskana je u Vojvodini a 5 u inozemstvu, dok su 3 knjige tiskane u sunakladništvu dviju država (Vojvodina, Hrvatska, Bosna i Hercegovina i Mađarska). U Vojvodini glavni centar knjiške produkcije je i dalje Subotica u kojoj je objavljeno čak 28 naslova i 3 u sunakladništvu, preostalih deset je podijeljeno na sljedeći način: 5 knjiga je izdano u Novom Sadu, 2 u Petrovaradinu, po jedna u Sonti i Baču (od kojih je za knjigu u Baču, zbog sunakladništva tiskano i mjesto Tuzla). Je li dobro što je sva „nakladnička moć" koncentrirana u Subotici pa autori ne moraju lutati tražeći gdje će objavljivati svoja djela ili je to nemotivirajuće ili možda čak i nedostižno za ostale izvan Subotice? Može li knjiška produkcija opstati ukoliko se „razbije" na više gradova? Kako razviti mrežu dostupnosti knjige na hrvatskom jeziku u Vojvodini, samo su neka od pitanja koja čekaju odgovore.

Knjige koje su objavljene većinom su novi naslovi, kod 4 autora su urađene ponovne objave njihovih djela (Balint Vujkov, Aleksa Kokić - reobjava njegovih rukopisa, Ilija Okrukić Srijemac i Matija Poljaković), 2 knjige su prijevodi postojećih naslova na srpskom jeziku i ujedno i IV. odnosno V. izdanje tih knjiga. Kod dviju knjiga je riječ o ponovljenim izdanjima (Ante Sekulić, Osobna imena, prezimena i nadimci bačkih Hrvata - drugo izdanje i Bela Duranci, Slikar Stipan Kopilović: 1877.-1924. - drugo osuvremenjeno izdanje) dok je dio tekstova iz djela Ante Sekulića, Bilješke iz književnosti: (1953.-1963.) i Prilozi povijesti hrvatske književnosti zapisi već ranije objavljen u periodici. Njih je objavilo 22 (su)nakladnika u Vojvodini i inozemstvu i 4 samizdat naslova. U odnosu na broj knjiga to i dalje predstavlja veliki broj nakladnika, posebice ako znamo da su po 8 knjiga tiskali u (su)nakladi NIU „Hrvatska riječ" Subotica te Katolički institut za kulturu, povijest i duhovnost „Ivan Antunović" Subotica, 5 knjiga je potpisalo Hrvatsko akademsko društvo Subotica, 4 Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata Subotica, po 3 Hrvatska čitaonica Subotica i Hrvatski kulturni centar „Bunjevačko kolo" Subotica s Organizacijskim odborom Dužijance 2011., dok su ostale knjige jedinci drugih nakladnika ili pojedinaca.

Navedenih 46 knjiga tiskanih između dvaju Dana Balinta Vujkova potpisuje 32 autora, a čak 9 knjiga je djelo više autora. I dalje je nakladništvo privilegij muškaraca jer svega 7 ih je žena. Od njih, šest su pisale za djecu, a jedna je uradila križni put. Još uvijek žene nisu prisutne u svim područjima, posebice znanosti, te smatram da bi trebalo više poraditi na rodnoj ravnopravnosti, osposobljavanju ali i davanju mogućnosti tiskanja njihovih djela i ženama. Sustavno bi trebalo raditi na tomu ali i na pomlađivanju jer u knjiškoj produkciji nisu dovoljno zastupljene nove, mlade snage. Od objavljenih autora 6 je već preminulo, svega 2 su u dobi do 40 godina, svi ostali su stariji, jedan je čak preko 90 godina - Ante Sekulić, a on je ujedno i najizdavaniji autor za proteklo razdoblje. Njemu su tiskane čak četiri knjige, a odmah za njim je Balint Vujkov, koji nije među živima a objavljena su čak 3 njegova djela od kojih je jedan Zbornik radova sa Dana Balinta Vujkova. Samo po sebi nameće se pitanje zbog čega nema mladih u nakladništvu? Je li to posljedica nedovoljne motiviranosti, nemogućnosti probijanja na scenu od postojećih autora, svakako i financijski moment igra značajnu ulogu te bi trebalo razmisliti i o stvaranju novih kadrova, mladih akademskih snaga kako bi se osvježila znanstvena scena, ali i ostvarila opstojnost hrvatske zajednice.

leksikon_10-mKada je riječ o nakladi pojedinih knjiga, većina od spomenutih 46 knjiga tiskana je u nakladi od 500 primjeraka. U najvećoj nakladi objavljena je knjiga Leksikon podunavskih Hrvata - Bunjevaca i Šokaca (10) I (1.500 primjeraka), zatim slijede knjige: Jasna Crnković, Božji smiješak: blažena Marija Propetog Petković, Josipa Dević, Križni put mladih župe Uskrsnuće Isusovo, i Gerard Tomo Stantić, Križni put i sakrament svete ispovijedi (po 1.000 primjeraka) - sve religijskoga sadržaja. Neke su tiskane i u manjoj nakladi od 500 primjeraka, te je 5 knjiga tiskano u nakladi od 300 primjeraka, a čak 2 knjige: u maloj nakladi od po 30 primjeraka.

Pogledamo li pak broj stranica pojedinih objavljenih knjiga, ističe se knjiga Hrvatske čitaonice Dani Balinta Vujkova: dani hrvatske knjige i riječi: zbornik radova sa znanstvenih skupova 2006.-2010., koja ima 495 stranica. Riječ je o nedvojbeno kvalitetnom djelu, zborniku radova sa prethodnih pet Dana Balinta Vujkova s registrom imena, o djelu koje će, vjerujem, zbog svoje kvalitete i autora čiji su radovi tiskani, biti često citirano i korišteno u daljnjim istraživanjima.

Bitni detalj u tiskanju knjiga svakako je njena tehnička opremljenost. Primjećuje se uzlazna putanja i u ovom području, što je konstatirano i prošle godine. Likovna oprema knjige i prijelom morao bi uvijek biti bitan zadatak jer knjiga ukoliko nije prijemčiva za oko neće privući čitatelja, a još manje kupca. Tada se gubi osnovni cilj knjige, da bude čitana. U proteklom razdoblju objavljeno je nekoliko knjiga koje zaslužuju pohvalu u ovom segmentu.

zvonik_logoNa kraju, izdavanje periodičnih publikacija među Hrvatima u Vojvodini karakterizira stalnost objavljivanja postojećih. Od 15 publikacija koje su objavljene, po 3 su godišnjaka, odnosno tromjesečnika, jedan je dvomjesečnik, 5 ih je mjesečnika, 2 povremenika, a svega jedan tjednik i većina od njih je redovito izlazila. Svi imaju, s obzirom na broj Hrvata u Vojvodini, relativno malu nakladu. Stoga se postavlja pitanje naklade hrvatske periodike kao i prodaja iste. Je su li periodične publikacije koje se tiskaju na hrvatskom jeziku dovoljno interesantne da bi ih čitatelj kupio ili je to nebitni trenutak danas, te je financijska nesigurnost i kriza uzdrmala i opstojnost časopisa. Hoće li oni u procesu privatizacije medija koji je aktualan uspjeti preživjeti, hoće li Hrvati u Vojvodini imati svoj tisak, ostaje nam vidjeti.

Rezimirajući analizirano, zaključujemo da je knjiška produkcija vojvođanskih Hrvata u uzlaznoj putanji po broju knjiga i obrađenih područja, ali još uvijek ima oblasti gdje nema nikakve naklade na hrvatskom jeziku. U proteklom razdoblju između dvaju Dana Balinta Vujkova nije tiskan niti jedan roman, nedostaje književnosti za školsku djecu, književna kritika i bibliografija je tek u tragovima, a neophodni su nam novi, mladi autori. I dalje ostajemo bez odgovora na pitanje od prošlih Dana Balinta Vujkova: kako široj društvenoj zajednici prezentirati ono što je objavljeno, kako doći i zainteresirati i druge čitatelje koji nisu hrvatske nacionalnosti?

Ostaje nam vjera i nada da će i ovi odgovori doći na red, da će hrvatska zajednica smoći snage, ali i pronaći adekvatni kadar koji bi se njima pozabavio, te da će kvantiteta koja je zamijećena u proteklom razdoblju ići rame uz rame s kvalitetom koja je nužna.

Subotica, studeni 2011.

Baština