Pozovite » (+381) (0)24 535-533

zbornici skupno-mU knjiškoj praksi Hrvata u Vojvodini, koja se uspostavila sada već daleke 1683. objavom knjige franjevca Mihovila Radnića „Razmiscglagna pribogomiona od glivbavi Boxye", posve se kasno javljaju zbornici kao specifična vrsta monografskih publikacija. Kao što je poznato, zbornici su knjiško djelo više autora, to jest u njima se objavljuje veći broj znanstvenih i stručnih radnji više autora, no tematski se moraju okupljati oko jednoga sadržajnog okvira - ili oko života i djela jedne osobe ili određenoga događaja, procesa, institucije, pojave... Premda su djelo više autora, važno je napomenuti kako ih najčešće priređuje jedna osoba.

Početak prakse vezan uz Crkvu: Zbornici su, po definiciji, jednokratne monografske publikacije, i po tomu se razlikuju od periodičnih publikacija. Najčešće nastaju ad hoc, a razlog za svoju pojavu crpe iz potrebe širega elaboriranja određenih tema. Kao takvi, zbornici su, gotovo po pravilu, posljedica planskih aktivnosti unutar znanosti danoga kulturnog prostora - ciljanoga znanstvenog tematiziranja određenog fenomena. Isto se često javno uprisutnjuje u vidu znanstvenoga skupa, a zbornici su onda veoma često knjiška posljedica održanoga skupa, u smislu da se u njima publiciraju na skupu prezentirane radnje. Činjenica da su se zbornici relativno kasno javili u knjiškoj praksi Hrvata u Vojvodini posljedica je njihove zakašnjelosti kada je u pitanju organiziranost znanstvenoga segmenta u području kulture.

01 zbornik j. andric-mKao što je naslovom naznačeno, prvi zbornik objavljen je prije točno 40 godina od strane Hrvatskoga književnog društva sv. Ćirila i Metoda u Zagrebu. Riječ je o zborniku posvećenom jednom od najvećih hrvatskih intelektualaca, publicista, književnika i skladatelja podrijetlom iz Bačke - dr. Josipu Andriću (Bukin, 14. III. 1894. - Zagreb, 7. XII. 1967.). Zbornik je jednostavno naslovljen „Dr. Josip Andrić 1894-1967 : zbornik", a uredio ga je publicist Ladislav Beršek iz Zagreba. U njemu su objavljeni radovi sa simpozija o Josipu Andriću, održanog 30. kolovoza 1969. godine u Ristovači kraj Bača, a repriza simpozija priređena je u Zagrebu u Nadbiskupskom sjemeništu 14. prosinca iste godine. Zbornik ima 160 stranica, ilustriran je s više od 60 fotografija, a dvadesetak radova, što ih potpisuju autori tada bliskih Katoličkoj crkvi, objavljeni su u dvjema cjelinama („Simpozij u Ristovači" i „Andrić i 'mali' narodi"). U „Zborniku" su još objavljeni i dokumentarni materijali o skupu te nekoliko prigodnih pjesama u sljedećim cjelinama: „Pjesničke svečanosti", „Otkriće spomenika : izložbe : komemoracije" i na koncu „Bibliografija".

02 zbornik znanstvenog skupa-mI drugi zbornik u kulturnoj povijesti vojvođanskih Hrvata produciran je u okviru Katoličke crkve, no ovoga puta mjesne - one u Bačkoj. Naime, nakon 16 godina od pojave prvog zbornika u Subotici je u izdanju Uredništva kalendara „Subotička Danica" 1987. godine objavljen „Zbornik predavanja znanstvenog skupa u Subotici 12.-14. VIII. 1986. povodom 300. obljetnice obnovljene crkvenosti među Hrvatima u Bačkoj". Iz samoga naslova je razvidna kako glavna tema zbornika, tako i način nastanka radova objavljenih u njemu. Glavni urednik ovoga zbornika je velečasni Stjepan Beretić, a u njemu je na 256 stranica objavljeno 16 radova, tematski raspoređenih u nekoliko cjelina („Na raskršću povijesti", „Pisana riječ" te „Duhovna baština"), uz desetak prigodnih pjesama. Najveći broj autora čine klerici Subotičke biskupije te ovdašnji laici vezani uz Katoličku crkvu.

Prvi zbornik iz laičkih struktura: Iz ovoga niza kronologijskoga navođenja zbornika namjerno isključujemo „Zbornik 'Ivan Antunović'", što ih je Institut „Ivan Antunović" iz Subotice objavio 1990. (br. 1), 1992. (br. 2-3) i 1994. (br. 4-5), budući da ih, prema gore navedenim kriterijima i odredbama zbornika, držimo za periodične publikacije. Ovim, naravno, ni na koji način ne želimo umanjiti njihovu relevantnost kada je riječ o sadržajnim prinosima niti, pak, ulogu koju su imali na planu organiziranja i usustavljivanja znanstvenoga života u hrvatskoj zajednici.

03 zbornik dusevno zdravlje-mTek treći zbornik u knjiškoj praksi Hrvata u Vojvodini, objavljen 30 godina od pojave prvoga zbornika, djelo je laičke institucije. Riječ je o „Zborniku radova sa znanstvenog skupa „Duševno zdravlje" što ga je Hrvatski kulturni centar „Bunjevačko kolo" objavio u Subotici 2000. na 168 stranica. Urednik je zbornika Lazo Vojnić Hajduk, a sadrži 11 znanstvenih radova teologijske, psihologijske i sociologijske provenijencije na temu duševnog zdravlja, koji su bili predstavljeni na istoimenom znanstvenom skupu, u Subotici 17. i 18 prosinca 1999., što ga je priredilo Hrvatsko akademsko društvo.

04 zbornik biskup budanovic-mKronologijski promatrano, uslijedio je zatim „Zbornik radova o biskupu Lajči Budanoviću". Uredio ga je velečasni Josip Temunović, a objavio ga je Zadužbinski odbor Zadužbine biskupa Budanovića u Subotici 2004. na 336 stranica. U njemu su publicirani radovi sa znanstvenoga skupa o biskupu Lajči Budanoviću, održanog u Subotici 14. i 15. listopada 2003. - objavljeno je 17 radova u kojima se tematiziraju različiti aspekti crkvenog i, uopće, javnog djelovanja prvoga subotičkog biskupa. Ovaj zbornik je zanimljiv po tomu što su po prvi puta nakon 1990. objavljene i znanstvene radnje većeg broja sudionika iz Hrvatske.

Proces postupnog laiciziranja
I dok na početku ove kratke povijesti prikaza zbornika u knjiškoj praksi Hrvata u Vojvodini imamo prevagu djelatnika iz krugova oko Katoličke crkve, vremenom se, napose u posljednjih pet godina, situacija na tomu planu radikalno promijenila. Naime, od prvih pet zbornika, čak su četiri usko navezana na ljude iz Katoličke crkve. Štoviše, i tematika je upravo takva. S druge strane, od posljednjih pet zbornika tek je jedan i tematikom i produkcijom vezan uz Katoličku crkvu. Ove i ovakve se konstelacije onda mogu tumačiti činjenicom početka organiziranja i razvoja znanstvenog života među laičkim strukturama hrvatskog kulturnog prostora u Vojvodini. Ono se, pak, sa svoje strane može tumačiti i kao posljedica liberalizacije srbijanskog društva i pratećim smanjenjem prostora straha - u području znanosti ozbiljnija nastojanja su učinjena na koncu vladavine režima Slobodana Miloševića, a razvila su se nakon njegova sloma.


U jednoj godini dva zbornika: I sljedeći zbornik posvećen je crkvenoj tematici koja je usko navezana na Hrvate u Vojvodini. U Zagrebu je, naime, 2005. godine objavljen zbornik obima 277 stranica pod nazivom „Baština za budućnost : Karmel u Somboru 1904. - 2004. : zbornik radova sa međunarodnog znanstvenog simpozija održanog u Somboru 13. i 14. srpnja 2004.". Urednik zbornika je karmelićanin Dario Tokić, a sunakladnici su Institut za kršćansku duhovnost i Hrvatska karmelska provincija sv. oca Josipa. U njemu je objavljeno 18 radova od autora iz četiri države (Srbije, Hrvatske, Mađarske i Njemačke) koji su sudjelovali na Međunarodnom znanstvenom simpoziju „Baština za budućnost: Karmel u Somboru 1904.-2004.", održanom 13. i 14. srpnja 2004. u Hrvatskom domu u Somboru.

Iste je godine objavljen i „Zbornik radova s Prvog znanstvenog skupa 'Dani Ilije Okrugića' u Zemunu, 20.-21. svibnja 2005.", čiji je urednik Vlatko Rukavina, a nakladnik Udruga Zemunaca u Republici Hrvatskoj. Zbornik je objavljen 2005. godine, pa je ova godina jedina godina u knjiškoj praski Hrvata u Vojvodini u kojoj su objavljena dva zbornika. Na 223 stranice u zborniku se obrađuje život i djelo najglasovitijeg srijemskog spisatelja i kulturnog djelatnika druge polovice XIX. stoljeća, katoličkog svećenika Ilije Okrugića Srijemca. Objavljeni su radovi osam autora izloženih u okviru prvih „Dana Ilije Okrugića", prve književne manifestacije među Hrvatima u vojvođanskom dijelu Srijema koja, istina, nije zaživjela.

05 zbornik dani b. vujkova i-mS druge strane, najznačajnija kulturna manifestacija vojvođanskih Hrvata posvećena mjesnoj hrvatskoj književnosti - „Dani Balinta Vujkova : dani hrvatske knjige i riječi" svoj je zbornik radova objavila sljedeće, 2006. godine u Subotici. Riječ je o zborniku pod nazivom „Dani Balinta Vujkova : dani hrvatske knjige i riječi : zbornik radova sa znanstvenih skupova 2002.-2005.", urednica je Katarina Čeliković, a nakladnik Hrvatska čitaonica. Na 279 stranica objavljena su prikupljena izlaganja za znanstvenih skupova, koji čine sastavni dio inače bogatoga programa ove manifestacije, s prvih četiriju Dana, a svoje radove potpisuje više od 20 autora.

06 zbornik ilija okrugic-mDeseti je zbornik i najobimniji: Zemunski „Dani Ilije Okrugića" „iznjedrili" su i drugi zbornik radova - „Zbornik radova sa drugog znanstvenog skupa 'Dani Ilije Okrugića' u Zemunu, 25.-26. svibnja 2007. : znameniti Zemunci i Srijemci". I ovoga puta urednik je Vlatko Rukavina, a kao sunakladnici se pojavljuju Udruga Zemunaca u Republici Hrvatskoj iz Zagreba i Zajednica Hrvata Zemuna : Knjižnica i čitaonica „Ilija Okrugić" iz Zemuna. Zbornik je objavljen 2007. godine na 248 stranica, a radovi su posvećeni, osim Iliji Okrugiću, i drugim znamenitim Hrvatima iz Srijema, kao što su Živko Bertić, Mate Ivić, Miloš Bandić, Iso Velikanović, Mladen Barbarić i dr., koje potpisuje 12 autora.

07 identitet backih backih-mPretposljednji u nizu je zbornik objavljen prošle, 2010. godine, u sunakladništvu Hrvatskoga instituta za povijest iz Zagreba i Hrvatskoga akademskog društva iz Subotice. Riječ je o zborniku naslova „Zbornik radova međunarodnog znanstvenog skupa : Identitet bačkih Hrvata, (Zagreb, 27. i 28. studenoga 2008.)", u kojemu su objavljeni radovi s, kako se iz naslova i jasno da vidjeti, međunarodnoga znanstvenog skupa „Identitet bačkih Hrvata" održanog 27. i 28. studenoga 2008. u Zagrebu u organizaciji Hrvatskoga instituta za povijest. U njemu su objavljeni radovi u kojima su znanstveno i stručno obrađeni brojni aspekti identiteta bačkih Hrvata, inače složenog fenomena kojega u posljednja dva desetljeća prate i brojni prijepori, a autori su različitih znanstvenih profila (povjesničari, sociolozi, politolozi, etnolozi i jezikoslovci) iz Vojvodine, Mađarske i Hrvatske. Urednik ovoga zbornika je Robert Skenderović.

08 zbornik dani b. vujkova ii-mI na koncu, navodimo posljednji, deseti jubilarni zbornik u knjiškoj praksi Hrvata u Vojvodini koji se pojavio točno 40 godina nakon objave prvoga zbornika. U tom smislu, možemo slobodno reći kako se pojavio u ozračju dviju obljetnica. Riječ je u zborniku „Dani Balinta Vujkova: dani hrvatske knjige i riječi: zbornik radova sa znanstvenih skupova 2006-2010.", što ga je objavila Hrvatska čitaonica u Subotici 2011. godine na čak 495 stranica. Po posljednje navedenom podatku, ovaj zbornik je do sada i najveći po obimu. Uredila ga je također Katarina Čeliković. U njemu su objavljeni prikupljeni prilozi izgovoreni na stručnim skupovima s pet Dana Balinta Vujkova - na onima od 2006. pa do 2010. Osim što se u njima elaborira djelo najistaknutijeg sakupljača narodnih pripovijedaka među Hrvatima u Vojvodini - Balinta Vujkova, jedan značajan broj radova posvećen je i retrospektivnome prikazivanju i tematiziranju povijesti i sadašnjosti ovdašnje hrvatske književnosti. Skupa s prvim zbornikom s Dana Balinta Vujkova, on se čini nezaobilaznim kada je u pitanju znanstvena građa koja se tiče mjesne hrvatske književnosti.

Posljednja iznesena ocjena vrijedi i za sve objavljene zbornike - njihovi sadržaji su od velikoga značaja kada je u pitanju mjesna kulturna povijest ovdašnjih Hrvata. Oni su posljedica svjesnih nastojanja kulturne elite vojvođanskih Hrvata da se određene osobe ili događaji ili pojave ili procesi svestranije znanstveno osvijetle i tako daju trajniji prinosi memoriranju njihova obitavanja i trajanja na ovim prostorima. Isprva su to činili ljudi iz ili bliski strukturama Katoličke crkve, uz snažno navezivanje na resurse cijele Crkve u Hrvata, a nakon sloma režima Slobodana Miloševića, kao posljedica razvoja aktivnosti u području znanosti i u necrkvenim dijelovima kulturnoga prostora, vidljiviji su i prinosi pojedinaca i udruga izvan Katoličke crkve. Ističemo da je posljednje navedeni zbornik produciran izvan svih organizacijskih navezanosti i spram znanstvenoga sustava u Republici Hrvatskoj.

Najznačajniji zbornik?
Vjerojatno najznačajniji zbornik među Hrvatima u Vojvodini jest onaj s međunarodnog znanstvenog skupa „Identitet bačkih Hrvata". Ovaj vrijednosni stav krijepimo na temelju sljedećih činjenica - prvo, riječ je o zajedničkom nakladničkom pothvatu jedne hrvatske udruge iz Vojvodine i jedne znanstvene institucije iz Hrvatske, pri čemu je partner iz Hrvatske jedna od najrenomiranijih znanstvenih ustanova - Hrvatski institut za povijest; drugo, u njemu su objavljeni radovi većeg broja relevantnih znanstvenika koji se bave Hrvatima u Bačkoj (A. Sekulić, F. E. Hoško. M. Černelić, R. Skenderović, L. Heka...); treće u njemu značajno participiraju i mjesne snage koje se trse raditi u znanosti (S. Mačković, S. Bačić, A. Anišić, P. Vuković, M. Bara...), što pridonosi njihovoj većoj integraciji u hrvatski znanstveni prostor; i četvrto, u njemu je objavljeno nekoliko radova trajnijega prinosa...

Tomislav Žigmanov

Baština