Pozovite » (+381) (0)24 535-533

Izdvajamo

U okviru obilježavanja 145. obljetnice rođenja velikog hrvatskog književnika Antuna Gustava Matoša, sredinom lipnja, iz tiska je izašla Matoševa drama Malo pa ništa u nakladi Društva hrvatskih književnika... detaljnije...

Početkom lipnja iz tiska je izašla knjiga Kronike zavičajnih refleksija autora Zvonimira Pelajića u nakladi Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata i HKUPD-a Matoš iz Plavne kao prva u... detaljnije...

Sredinom svibnja 2018. Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata objavio je na svom internetskom portalu digitalizirano izdanje vjersko-informativnog lista Bačko klasje, koji se može naći na linku: periodika detaljnije...

Koncem travnja 2018. godine objavljen je zbornik radova Urbani Šokci 11/12 pod naslovom Tradicijska kultura i kulturna baština Šokaca i Bunjevaca – zemlja, čuvari i baštinici što je... detaljnije...

Na današnji dan prije točno deset godina, 10. ožujka 2008. godine, Skupština Autonomne Pokrajine Vojvodine donijela je odluku o Osnutku Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata. Drugi suosnivač Zavoda... detaljnije...

Dvobroj časopisa za književnost i umjetnost Nova riječ za 2017. godinu donosi bogat sadržaj, a izlazi u sunakladi Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata i NIU Hrvatska riječ. Časopis... detaljnije...

Na svom redovitom radnom susretu, održanom 25. studenoga 2017. godine u Stanišiću, u organizaciji Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata i Hrvatskoga nacionalnog vijeća, predstavnici hrvatskih udruga kulture u... detaljnije...

U nakladi Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata i Hrvatskog instituta za povijest – Podružnica za povijest Slavonije, Srijema i Baranje sredinom siječnja iz tiska je izišla knjiga dr... detaljnije...

Osmi broj Godišnjaka za znanstvena istraživanja Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata izišao je iz tiska koncem srpnja 2017. godine. Na 352 stranica, Godišnjak donosi 13 znanstvenih i stručnih... detaljnije...

bandas i bandasica u sv. roku s krunom-mIspraćaj bandaša i bandašica iz „kolijevke" Dužijance

Središnja proslava Dužijance 2010. započela je u nedjelju, 8. kolovoza, pozdravom mons. Andrije Anišića, župnika subotičke župe sv. Roka, koji je iz kolijevke Dužijance ispratio ovogodišnje nositelje svečanosti, bandaša Martina Matkovića i bandašicu Martinu Dulić, malog bandaša Igora Nimčevića i malu bandašicu Kristinu Matković, te bandaše i bandašice iz Bajmoka, Tavankuta, Ljutova, Đurđina, Žednika, Male Bosne, Sombora i Svetozara Miletića, kerske kraljice predvođene s. M. Jasnom Crnković te mlade odjevene u narodnu nošnju i okupljene vjernike.

ulazak kardinala i biskupa u crkvu sv. roka-mDa je ovogodišnja, 100. po redu Dužijanca bila posebna, svjedoči i to da su bandaše i bandašice svojim dolaskom prvi puta počastili ovogodišnji gost vrhbosanski nadbiskup kardinal Vinko Puljić, te domaći biskup Ivan Pénzes, u čijoj su nazočnosti župnik Anišić i predsjednik Organizacijskoga odbora Dužijance 2010. Davor Dulić na bistu Blaška Rajića u predvorju crkve položili logotip Dužijance 2010. - 2011.

Naime, 1911. godine tadašnji župnik mons. Blaško Rajić u suradnji s Katoličkim divojačkim društvom priredio je i proslavio prvu Dužijancu u crkvi. Izražavajući svoju radost i ponos zbog kardinalova sudjelovanja u slavlju Dužijance, a čiji dolazak godine 1996. na proslavu 100. obljetnice župe dobro pamte župljani te župe, župnik je rekao kako ništa nije slučajno.

„Božja providnost i vaša ljubav prema Hrvatima Bunjevcima dovela vas je danas ponovno u Suboticu, ali i u ovu župu. Hvala vam na toj ljubavi", rekao je mons. Anišić. Tom je prigodom uime svih Hrvata Bunjevaca zahvalio i domaćem biskupu što je već 21. put kao biskup na Dužijanci.

kardinal na sv misi-mEuharistijsko slavlje u katedrali-bazilici sv. Terezije Avilske

Čestitajući svima jubilarnu Dužijancu, kardinal Puljić je u propovijedi na misnom slavlju u katedrali istaknuo kako nas veže puno toga, u prvom redu Krv Kristova po sakramentu krštenja, ali i to da smo isti narod, jezik i kultura te da vučemo korijene s rijeke Bune s koje je došao i njegov otac.

„Čestitam vam da ste se othrvali svim promjenama vremena, sačuvali ovu lijepu tradiciju koja je iznikla iz vjere - zahvaliti Bogu. Ona je na neki način prožela i izgrađuje vašu kulturu, hrvatskog naroda Bunjevaca na ovim prostorima", rekao je propovjednik.

„Zemlja je dar Božji povjeren čovjeku, on ju obrađuje, iz nje klija život od kojega beremo i od kojega živimo, a to je kruh naš svagdašnji. Ako rad nije blagoslovljen, čovjek neće imati što ubrati. Danas zahvaljujemo za taj dar od kojega živimo, i zato nije čudno da je čovjek zemlju nazvao majkom, jer ono što ona rađa Božje je davanje. Uvijek će zemlja kruh davati", rekao je kardinal.

Upozoravajući na današnja „napredna vremena" u kojima nikad nismo imali bolju tehniku i više učenih glava no što imamo danas, kardinal je ustvrdio kako u isto vrijeme moramo priznati da nismo nikad imali toliko laži, prijevara, nesigurnosti i ugroženosti čovjeka.

misa_narod1-m„Čovjek nije svjestan dara pa zloupotrebljava dar života. Kad čovjek izgubi vezu s Bogom postaje ugrožen i kad izgubi svijest da je sve što ima i što jest dar Božji, ugroženi su i međuljudski odnosi. Toliko se mržnje sije, toliko je ratova i sukoba", naznačio je.

Govoreći o sve većem problemu gladi u svijetu, kardinal Puljić prisjetio se i riječi starih koji su upozoravali da mrvu kruha koja padne na zemlju ne treba pogaziti nego poljubiti i ostaviti.

„Ali danas su kante pune kruha. Koliki umiru od gladi, a čovjek se rasipa i baca kruh. Koliko je samo znoja i žrtve utkano u njega, a još više to je Božji dar. Čovjek više ne zna cijeniti život, jer vidimo da danas izglasavamo zakone da se smije ubiti dijete prije rođenja, da se smiju dijeliti pilule koje će ubiti začeto dijete. To je demokracija. Donijeli smo zakone da se smiju ubiti starac i starica prije prirodne smrti jer ne trebaju i ne koriste nam. A tako smo osuđivali sve one fašizme i 'izme' koji su ubijali ljude, a mi demokratski donosimo zakone da se ljudi smiju ubijati. Čovječe, vrati se svom dostojanstvu, cijeni život - Božji je dar", potaknuo je kardinal Puljić.

„Ako imaš više, imaj srca za one koje nemaju. Ako nemaš, hrabro u život pa će Bog dati blagoslov da možemo preživjeti. Zato vas, uz čestitku Dužijance koju 100. puta obilježavate, želim hrabriti - čuvajte svoje korijene, tradiciju i vjeru, istinski Bogu zahvaljujte, svoju grudu ljubite, kruh cijenite, božanskim se hranite kruhom da ovaj zemaljski život tako proživite da se u nebu nađemo u radosti, u kraljevstvu Božjem", zaključio je kardinal Puljić.

prinos darova na msiis_bandas i bandasica-mUslijedio je prinos darova u kojemu su, među ostalim, bandašica Martina i bandaš Martin na oltar prinijeli hostije za misu zahvalnicu odnosno krunu ovogodišnje Dužijance koju je u tehnici slame izradila Jozefina Skenderović, a koja simbolizira 100. dužijancu u čijem su središtu vijenac, kruna i križ. Misa zahvalnica završena je svečanom pohvalnicom „Tebe Boga hvalimo" te euharistijskim blagoslovom. Pjevanje je i ove godine predvodio Katedralni zbor „Albe Vidaković" pod ravnanjem s. Mirjam Pandžić.

Među brojnim gostima ovogodišnje Dužijance bili su predstavnici Gradske uprave, gradonačelnik Saša Vučinić, dogradonačelnik Pero Horvacki te ostali članovi Lokalne samouprave. Uime Generalnog konzulata Republike Hrvatske u Subotici bila je nazočna generalna konzulica Ljerka Alajbeg sa suradnicima, savjetnica u Veleposlanstvu RH Beogradu Svetana Božinović, iz Hrvatske matice iseljenika (Zagreb) Marija Hećimović te predstavnici pokrajinske Vlade i Skupštine, kao i brojni gosti - predstavnici županija i gradova iz Republike Hrvatske i Republike Mađarske te predstavnici državnih, društvenih, kulturnih i vjerskih institucija.

Svečana povorka i predaja kruha gradonačelniku

kraljice 2010-mSvečana povorka u kojoj su ulicama grada najprije prošli ugledni gosti na čelu s kardinalom Puljićem, krenula je nakon euharistijskoga slavlja od katedrale do glavnoga gradskoga trga. U povorci su među ostalim bila i kulturno-umjetnička društva iz Subotice, Mađarske, Hrvatske, Crne Gore i Poljske.

U povorci su se među mnoštvom narodnih nošnja, mogli vidjeti raritetni primjerci bunjevačke narodne nošnje koja više nije uporabi te se može vidjeti samo na Dužijanci. Primajući iz ruku bandašice Martine kruh od novoga brašna i pokazujući ga na četiri strane grada, gradonačelnik Vučinić rekao je kako je Dužijanca jubilej vrijednih, zahvalnih ljudi i blagdan zajedništva.

predaja kruha-m„Zemlja se udružila sa znojem ovdašnjih risara i njihovim krvavim žuljevima, s nebom koje im je darovalo sunce i kišu i s Božjim blagoslovom. Potom su se risari udružili sa susjedima i prijateljima da se taj plod ubere i sačuva i tako osigura plodonosnu i bogatu godinu. Takva Dužijanca živjet će i narednih sto godina, dokle god bude ovih mališana koji su danas defilirali u povorci i koji to njeguju u svojem srcu", rekao je gradonačelnik.

Polaganje vijenca od žita na grob Blaška Rajića

Jedna od dužnosti bandaša i bandašice jest i posjet grobu Blaška Rajića. U pratnji župnika župe sv. Roka mons. Andrije Anišića, bandaš i bandašica su iz crkve sv. Roka ponijeli vijenac od žita i cvijeće i položili ih na Rajićev grob. U prigodnom programu kod njegovog groba, župnik je pozdravio prisutne, koji su se ove godine u većem broju okupili da počaste tog velikana hrvatskog naroda i bunjevačkog roda. On je zahvalio Bogu što je našem narodu podigao takvog pastira i takovog narodnog vođu kao što je bio Blaško Rajić, a njemu je zahvalio za sve što je učinio za naš narod, napose što nam je u baštinu ostavio Dužijancu koja traje već čitavo stoljeće. Katarina Čeliković, djelatnica Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata, pročitala je odlomak iz pisma Blaška Rajića, koje je iz zatvora uputio svojim nećacima. Davor Dulić, predsjednik Organizacijskog odbora pročitao je Božju riječ, a potom je župnik predmolio molitve vjernika i blagoslovio grob. Ovom svečanom činu prisustvovala je i rodbina Blaška Rajića.

vecer folklora 1Bandašicino kolo

Na prepunom gradskom trgu u večernjim satima održano je tradicionalno Bandašicino kolo. Kardinal Puljić istaknuo je kako je skup u Bandašicinu kolu primjer globalizacije Dužijance.

„Dužijanca je poniknula u obitelji kao znak zahvalnosti Bogu za završetak žetve i kruh svagdašnji, zatim je prenesena i u Crkvu i tako je dobila još dublju i širu dimenziju zahvale Bogu na najizvrsniji način u euharistijskom slavlju da bi se onda proširila i u svijet kulture i narodnoga veselja kakvo je i Bandašicino kolo", rekao je kardinal.

Bandaš i bandašica su u znak sjećanja na sudjelovanje kardinalu predali sliku izrađenu u tehnici slame koja prikazuje bunjevački salaš na kojem je Dužijanca, kao čin zahvalnosti Bogu za „ris", te knjige o Dužijanci.

Veliko mnoštvo ljudi ostalo je u igri i veselju dugo u noć uz sviranje više tamburaških ansambala.

Posljednja manifestacija Dužijance održat će se 28. i 29. kolovoza kada će biti održano tradicionalno proštenje u Marijanskom svetištu na Bunariću. Nakon što smo ove godine proslavili 100. Dužijancu, već sada možemo promišljati o sljedećoj godini kada ćemo s ponosom proslaviti 100. obljetnicu Dužijance.

vecernja_donos krune-mVečernja u katedrali

„Mi danas i sutra želimo još više na jedan vanjski način dati Bogu hvalu za sve što dobijemo, bilo dobro bilo zlo, jer nas je Krist naučio da uvijek trebamo zahvaljivati i za jedno i za drugo, na korist nama, našim obiteljima i cijeloj našoj zajednici. Stoga, budimo Bogu zahvalni za sve što primamo iz njegove ruke", rekao je subotički biskup mons. dr. Ivan Pénzes, u subotu, 6. kolovoza, na svečanoj Večernjoj koju je u katedrali-bazilici sv. Terezije Avilske predvodio katedralni župnik mons. Stjepan Beretić, zajedno s desetak svećenika.

Mons. Beretić u svojoj je propovijedi (čiji je veći dio objavljen u Zvoniku, kolovoz 2010.) na poseban način pozdravio predvoditelje 100. Dužijance, bandaša Martina Matkovića i bandašicu Martinu Dulić koji su tijekom Večernje pred oltar prinijeli krunu ovogodišnje Dužijance koju je izradila Jozefa Skenderović, a koja simbolizira 100. Dužijancu u čijem su središtu vijenac, kruna i križ. Pjevanje je predvodio Katedralni zbor „Albe Vidaković" pod ravnanjem s. Mirjam Pandžić. Svečanoj Večernjoj nazočio je i dogradonačelnik Subotice Pero Horvacki.

Poslije Večernje, na putu prema glavnom gradskom trgu gdje je održana Risarska večer, risari i risaruše su se zaustavili kod biste Blaška Rajića, koja se nalazi u parku kod Gradske kuće, gdje su ih dočekali katedralni župnik mons. Beretić i mons. Anišić, a potom je na bistu stavljen vijenac od žita.

 

100 godina duzijance-m100. Dužijanca

Drevni obiteljski običaj zahvale Bogu za završetak „risa" (žetve) župnik župe sv. Roka, mons. Blaško Rajić u suradnji s „Katoličkim divojačkim društvom" 1911. godine prvi put je organizirao i održao i u crkvi. O prvoj crkvenoj Dužijanci časopis „Neven" je objavio vijest pod naslovom „Dužijanca", u rubrici „Visti iz mista": Blaž Rajić, plebanoš sv. Roke priredio je 6. o. m. (kolovoza) zahvalnu svečanost prilikom dovršetka žetve. Oko trideset konjanika su dopratili iz polja krasno pleten vinac od žita u crkvu, gdi su ga dočekale enge sa plebanošom koji je posli toga sakupljenoj gomili rekao lipu pridiku. Uveče je pak bila zabava u dvoranama „Pešte", kao nastavak dužijance. Zabava je bila dosta krasna i mladež je provela vrlo dobro (NEVEN, 1911., str. 60).

Kad se žetva prestala obavljati ručno, tj. risom, Dužijanca je malo pomalo prerastala u narodni običaj Hrvata Bunjevaca koji žive u Bačkoj. U vrijeme komunističkog režima, Dužijancu je Crkva slavila posebno u okviru svojih mogućnosti sve do 1993. kada je zahvaljujući hrabrim ljudima iz Crkve, Hrvatskoga kulturnog centra i subotičkih gradskih vlasti, ponovno postala jedinstvena manifestacija s brojim duhovnim i kulturnim zbivanjima. U središtu proslave Dužijance je euharistijsko slavlje kojim Hrvati Bunjevci i danas zahvaljuju Bogu na završenoj žetvi ali i na kruhu svagdanjemu. Tako se u jednom slavlju veliča Boga, ljudski rad i kruh kao plod zemlje i rada ruku čovjekovih.