Pozovite » (+381) (0)24 535-533

Izdvajamo

Pokrajinska vlada je na sjednici održanoj 12. listopada 2017. godine donijela Rješenje broj 022-723/2017 kojim se Tomislav Žigmanov, profesor filozofije, imenuje za ravnatelja Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata... detaljnije...

U izdanju Hrvatskoga akademskog društva iz Subotice iz tiska je izašao 13. svezak Leksikona podunavskih Hrvata – Bunjevaca i Šokaca. U ovome svesku, koji obuhvaća dio slova K... detaljnije...

Osmi broj Godišnjaka za znanstvena istraživanja Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata izišao je iz tiska koncem srpnja 2017. godine. Na 352 stranica, Godišnjak donosi 13 znanstvenih i stručnih... detaljnije...

U sunakladi Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata iz Subotice i Društva hrvatskih književnika Ogranak slavonsko-baranjsko-srijemski koncem lipnja objavljena je treća, posljednja u nizu knjiga „Izabranih djela“ hrvatskoga književnika... detaljnije...

Na svom redovitom radnom susretu, održanom 11. ožujka 2017. godine u Petrovaradinu u organizaciji Hrvatskoga nacionalnog vijeća i Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata, predstavnici hrvatskih udruga kulture u... detaljnije...

Vlasnici tableta, mobitela, smartphona i sličnih suvremenih medija mogu čitati stari tečaj Subotičke Danice, ali i drugih digitaliziranih sadržaja na internetskoj stranici Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata. Dovoljno je da na... detaljnije...

duzijanca 2010-logoManifestacije Dužijance 2010.

Tradicija slavljenja završetka žetvenih svečanosti - Dužijance duga stotinu godina ima brojne priredbe kulturnog, etnološkog i duhovnog sadržaja koje okupljaju velik broj sudionika i gledatelja. Nakon blagoslova žita na Markovo (25. travnja), prva i jedna od najvećih manifestacija je Natjecanje risara, potom slijedi održavanje Prve kolonije naive u tehnici slame u Tavankutu, književna večer u organizaciji Katoličkog instituta za kulturu, povijest i duhovnost „Ivan Antunović", konjičke utrke, predstavljanje bandaša i bandašice te izbor najljepših pratitelja, risarska večer i nastup folklornih skupina, tamburaška večer, natjecanje u aranžiranju izloga s tematikom Dužijance, Večernja molitva u katedrali-bazilici sv. Terezije Avilske, i središnja proslava Dužijance.

takmicenje risara-m„Takmičenje risara"

Manifestacija koja okuplja one koji rade ris, koji uživaju u gledanju, ali i one koji uče ponešto o razvoju i vrstama košenja žita, svakako je „Takmičenje risara" koje je održano 10. srpnja na parceli Ivana Vojnića Zelića u Starom Žedniku.

U natjecanju je sudjelovalo tridesetak parova, koji su stigli ne samo iz Subotice i okolice, već iz Gornjeg Brega, Mužlje, okolice Kragujevca, Kecela (Mađarska) i Županje (Hrvatska). Pobjednici su bili Marinko Kujundžić sa svojom risarušom Ružom Juhas, drugo mjesto pripalo je paru Perici Tikvickom i Emeri Poljaković iz Starog Žednika, a treće Peri Matkoviću i Gizi Bodić s Bikova.

Zanimljivo je da su se i ove godine u košenju oprobali i dužnosnici, među kojima je bio ministar poljoprivrede Saša Dragin, gradonačelnik Saša Vučinić i državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede Republike Hrvatske Josip Kraljišković...

risarski dorucak-mNi ovaj „ris" nije prošao bez prikazivanja nekadašnjeg načina košenja žita, prisutni su uživali u starim strojevima, napose kada su u pitanju vršalica i mnogi sačuvani predmeti iz ručnog „risa", a nije izostao ni „risarski ručak" s tradicionalnim jelima.

Najmlađi su našli mjesta za zabavu i igru, slikari za autentično slikanje na njivi, a brojni posjetitelji su vidjeli i slamarke na djelu.

Ova je manifestacija okupila brojnu djecu koja su neposredno sudjelovala i u natjecanju u košenju i tako upoznala ono što su njihovi stari nekada radili. Tako se „ris" najbolje prenosi novim naraštajima kako ne bi bilo zaboravljeno ono što je nekada stvaralo kruh svagdanji.

kolonija 2010XXV. saziv Prve kolonije naive u tehnici slame Tavankut

Rad u Tavankutu

Tradicija okupljanja umjetnica u tehnici slame - slamarki, ove godine puni 25. godina. Otvorenje XXV. saziva Prve kolonije naive u tehnici slame upriličeno je 9. srpnja u Tavankutu u Galeriji Hrvatskog kulturno-prosvjetnog društva „Matija Gubec". Koloniju je otvorio predsjednik Društva Ladislav Suknović rekavši kako „Kolonija naive u tehnici slame zaslužuje pijedestal u kulturnom stvaralaštvu našega grada, jer je manifestacija, usprkos svih nedaća, očuvala svoj identitet i tradiciju, jer predstavlja umjetnost koja je iznikla iz ruku jednostavnih i samozatajnih žena".

kolonija 2010 2Na svečanosti otvorenja Kolonije nastupili su tamburaši i folkloraši HKPD „Matija Gubec". Izložbu slika nastalih na prošlogodišnjem sazivu otvorila je povjesničarka umjetnosti Olga Šram. Otvorenju Kolonije prisustvovali su i prijatelji Društva iz Splitsko-dalmatinske županije koji su idućega dana sudjelovali u okruglom stolu koji se svake godine priređuje za vrijeme trajanja Kolonije.

Vrijedne umjetnice radile su tijekom sedam dana, a zanimljivo je da im se pridružuju i mladi te će se ova vrsta umjetnosti sigurno nastaviti.

zatvaranje kolonije - crkvaIzložba slika nastalih na XXV. sazivu

Radovi nastali na jubilarnom, XXV. sazivu Prve kolonije naive u tehnici slame izloženi su u predvorju Gradske kuće u Subotici, u petak, 6. kolovoza.

Publiku na otvorenju izložbe pozdravila voditeljica slamarske sekcije HKPD „Matija Gubec", Jozefa Skenderović, a izložbu je otvorio mons. dr. Andrija Kopilović, koji je čestitao na srebrnom jubileju koji ove godine slavi Kolonija i istaknuo njeno „višestruko značenje zato što je to rad zajedno, rad, druženje i razvijanje vrednota koje čine jednu zajednicu zajednicom".

Slamarkama i svima onima koji rade u tehnici slame poručio je: „Moramo biti ustrajni u radu, kvalitetni u radu, i njegovati dugu stazu na polju kvalitete rada u tehnici slame kao umjetnosti."

Iako je otvorenje izložbe pratilo olujno nevrijeme, publika je tijekom večeri mogla vidjeti vrlo zanimljive radove.

Na XXV. sazivu Prve kolonije naive u tehnici slame sudjelovale su ukupno četrdeset i dvije slamarke koje su napravile i izložile trideset i sedam slika.

Otvaranju izložbe prisustvovale su sudionice Kolonije, ovogodišnji bandaš i bandašica, članovi Organizacijskog odbora Dužijance 2010., kao i ljubitelji ove umjetnosti.

 

tijaraTijara od slame u Vatikanu

Mons. dr. Andrija Kopilović u svom je govoru na otvorenju izložbe podijelio s publikom događaj s nedavnog posjeta Vatikanu, gdje je prisustvovao snimanju dokumentarca „Od zrna do slike" Branka Ištvančića, a koji ocrtava važnost i vrijednost umjetnosti od slame:

„Tragajući za našim darovima koji su često puta bili znak našega identiteta dolazimo do najstarijeg dara od naših slamarki koji je sačuvan i koji je bio dar Papi. Znali smo da se u Sjevernoj Italiji nalazi jedna tijara koju je izradila Ana Milodanović 1963., namijenjena papi Ivanu XXIII., a nakon njegove smrti predana je papi Pavlu VI. Tijara je bila smještena u muzej u Parmi i označena da dolazi sa podneblja Kine. Pratili smo putanju kako bismo mogli točno odrediti kako se to dogodilo. Naime, Papa je poklonio tijaru Kongregaciji za širenje vjere, a oni su je poklonili misionarima iz Oceanije, Kine i Azije. Matična kuća ovih misionara je u Parmi. Bio sam silno ponosan što je na samo jednu zamolbu Vatikan otvorio trezor u kojem su izloženi najvrjedniji predmeti. Cijela straža kustosa je stajala i divila se ovoj tijari s kojom su postupali s najvećom pažnjom. Ovaj domet dokazuje kolika je vrednota umjetnosti slame. Nakon što je tijara proučena, rekao sam im: Nismo Kinezi, nismo iz Oceanije, nego iz Bačke. Natpis je tada promijenjen: u Ana Milodanović, Subotica, biskupija subotička."

Književna večer i predstavljanje fotomonografije „Sto bandaša i bandašica"

Opširnije o ovom događaju, ali i o nagrađenima u aranžiranju subotičkih izloga u duhu žetvenih svečanosti, te o dobitnicima nagrade „Ivan Antunović", možete pročitati ovdje.

Predstavljanje bandaša Martina i bandašice Martine i izbor najljepših pratitelja

Ovogodišnjeg bandaša Martina Matkovića i bandašicu Martinu Dulić, predstavio je na subotičkom Trgu slobode, 6. kolovoza, mons. dr. Andrija Kopilović koji je, govoreći o svetom Martinu, zaštitniku ovogodišnjeg bandaša i bandašice, naglasio veličinu rada, čak i u vrijeme kao što je današnje. Vrijeme u kojem, iako se žito ne kupuje, vrijedni ljudi i dalje rade i vesele se radu. „Bandaš i bandašica su radnici i predstavljaju zahvalu Bogu i zahvalu za rad. Predstavnici Dužijance su oni koji slave i zahvaljuju, ali i predstavljaju rad", rekao je dr. Kopilović te poručio svima da se ugledaju na sv. Martina koji se i na samrtničkoj postelji molio Bogu riječima „Ne bojim se rada", te je nakon ozdravljenja nastavio obavljati svoje zadatke.

Iste večeri, stručno povjerenstvo, koje su sačinjavali Nedeljka Šarčević, Ružica Šimić, Josipa Križanović, Ivan Piuković i Pere Horvacki, izabralo je najljepše pratitelje bandaša i bandašice, koji će ih pratiti na središnjoj svečanosti Dužijance. Kriteriji po kojima su se ocjenjivali pratitelji su stas, hod, izgled glave, lica i frizure, usklađenost nošnje i opći dojam.

Najljepši par Dužijance 2010. su Zdenka Lulić i Mario Milodanović, 1. pratitelji su Jasmina Kujundžić i Igor Dulić, a drugi pratitelji su Vedrana Cvijin i Dejan Skenderović.

Večer su glazbom popratili mnogobrojni tamburaški sastavi.

Risarska večer

Na Skupštini risara, 7. kolovoza na Gradskom trgu sudjelovali su risari koji su i ove godine pokazali svoje umijeće u risu (košenju žita). Nakon njihova nastupa pred brojnom su publikom nastupile folklorne skupine iz Subotice, domaćini Hrvatski kulturni centar „Bunjevačko kolo", „Mladost", „Aleksandrovo" i „Népkör", Tavankuta, Male Bosne, Bačkog Monoštora, Bajmoka, te gosti iz Hrvatske, Mađarske, Crne Gore i Poljske.

 

Tekstovi: Željka Zelić, Klara Mamužić, Andrija Anišić,
Marija Matković, Ivan Andrašić, Zlatko Gorjanac,
Anica Čipak, Lucija Tošaki, Verica Kujundžić

Priredila: Katarina Čeliković

Fotografije: Zvonik, Photonino, Hrvatska riječ