Popisi stanovništva i njegova klasifikacija – slučaj bačkih Bunjevaca Ispis E-mail

Podijeli

Vrlo složena etnička slika Ugarske, kao i drugih dijelova Monarhije često je otežavala vanjskim promatračima / popisivačima odrediti etničku biskost, odnosno, udaljenost između pojedinih skupina stanovništva, napose južnoslavenskoga. Koji to narod tiska u Subotici Hrvatske novine, osniva Hrvatske domove, slavi Hrvatsko Kraljevstvo i prije negoli je "nasilno asimiliran" 1945?

mario bara

 

 

Piše: Mario Bara, Institut za migracije i narodnosti, Zagreb

 

 

 

Popisne kategorije ili klasifikacijske sheme u popisima stanovništva, od onih najranijih do suvremenih, imali su značajnu ulogu u konstruiranju identiteta etničkih skupina. Formiranje popisnih kategorija u najranijim popisima stanovništva temeljilo se na vanjskom razlikovanju pojedinih etničkih markera (najčešće jezik, vjera te zemljopisno podrijetlo pojedinih etničkih skupina) koji su omogućavali promatraču/popisivaču da selekcionira i svrstava stanovništvo u klase i kategorije. Vanjsko razlikovanje pritom nije nužno moralo biti istovjetno sa samoidentifikacijom stanovništva koje je popisivano. U međuodnosu vanjskog razlikovanja i samoidentifikacije gdje postojimo „mi" i „oni" razvijao se identitet etničkih skupina, koji naravno nije bio statičan i nepromjenjiv izložen raznim društvenim utjecajima. Svrstavanjem stanovništva u pojedine popisne kategorije snažila se izgradnja identiteta pod takvim kategorijama, npr. Iliri, Dalmatinci, Bunjevci, Šokci, ali su se učvršćivale i granice prema drugim etničkim skupinama. Pri tome važnu ulogu igraju i stereotipi o onome „drugome/drugačijem" gdje nastaje veći broj imena za stanovništvo koje se popisuje.

Vrlo složena etnička slika Ugarske, kao i drugih dijelova Monarhije često je otežavala vanjskim promatračima/popisivačima odrediti etničku bliskost, odnosno udaljenost između pojedinih skupina stanovništva, napose južnoslavenskoga. Tako su u pojedinim popisima određene etničke grupe vrlo fluidne gdje njezine pripadnike dijele na više manjih te ih mehanizmom imenovanja i državnog aparata udaljavaju od njihove etničke jezgre.

popis stanovnistva-mHrvatske etničke skupine na prostor Ugarske doseljavale su se tijekom više stoljeća iz različitih ishodišnih područja. Od vremena osmanskih prodora područja današnje Hrvatske i Bosne i Hercegovine već su dezintegrirane, nepovezane teritorijalne cjeline čije stanovništvo uglavnom nije imalo svijest o svojemu širem etničkom identitetu, osim jednog općeg kršćanskog identiteta. Posljedica toga bila je da su u kasnijim stoljećima popisivači bivali u nedoumici kako odrediti kamo su pojedine skupine, doseljavane iz Hrvatske i Bosne i Hercegovine, pripadale pa su u njihovom popisivanju nerijetko bili nedosljedni brkajući pri tom etničke i lokalne nazive. Tomu je sigurno doprinosilo njihovo blisko dijalektalno i antropološko srodstvo, kako među sobom tako i sa Srbima s kojima su često živjeli pomiješano ili u njihovoj blizini. Krajem 19. stoljeća povijesna su, etnografska i etnolingvistička istraživanja definirala prostornu zastupljenost i razlike između pojedinih etničkih skupina. Glavnu ulogu u tom procesu je prije svega imala država o kojoj je znanost bila ovisna. Tako se država nametnula kao legitimna u imenovanju, kategoriziranju i klasifikaciji stanovništva. Pripisane im kategorije stanovništvo je spontano ili pod prisilom uz državni aparat (školstvo, upravna administracija, institucije) prihvaćalo. Internalizacijom pripisanih popisnih kategorija izgrađivao se identitet koji je takvo stanovništvo udaljavao od njegove matice. U vrijeme narodnih preporoda i kasnije, to će biti smetnjom u nacionalnoj integraciji s matičnim narodima (slučaj Hrvata Bunjevaca u Srbiji nije jedinstven npr. Rusini/Ukrajinci, Vlasi/Rumunji, Šopi/Bugari itd.).

Habsburška Monarhija - klasifikacijska pomutnja u popisima stanovništva

Potreba modernizacije postrevolucionarne Habsburške Monarhije nametnula je sveobuhvatnost popisa njezina stanovništva. Popis stanovništva 1850./1851. bio je prvi koji je istodobno proveden na području gotovo cijele države. Izvan tog popisa ostala je Vojna krajina. Popis su provodili časnici, nerijetko stranci, pod nadzorom vojne komisije. Popis nije bilježio jezik, nego narodnost, ali je sa stajališta suvremene metodologije bio neupotrebljiv. Indikativno je i to da većina ispitanika nije znala/razumjela odgovoriti na pitanje koje su narodnosti, kao što je i među provoditeljima popisa vladala potpuna pomutnja u vezi s etničkim određenjem stanovništva. Primjerice, na području bajskog kotara popis je evidentirao Hrvate u Bikiću, Vaškutu, Gari, Kaćmaru, Mateoviću, Sentivanu, Čavolju dok primjerice na somborskom i subotičkom području stanovništvo istog etničkog podrijetla popisano je pod kategorijom Bunjevci. Na širem području Srpskog Vojvodstva i Tamiškog Banata u drugim kotarevima uglavnom su popisivani Hrvati, dok je kategorija Šokci rjeđe zastupljena. Primjerice, u Santovu, Beregu, Monoštoru, Sonti, Bečeju, Novom Sadu itd. popisani su Hrvati, dok stanovništvo istog etničkog podrijetla u Baču, Bođanima, Bukinu, Novom Selu je popisano kao Šokci. Također, ovdje, ilustrativnosti radi, navodimo pomutnju u vezi s etničkim određenjem stanovništva koja je vladala kod provođenja popisa pa su pod Srbima popisani Rusini u Ruskom Krsturu, Kucuri, a u Laliću Slovaci (navedeno prema Srbskom letopisu 1863, Budim, 1864). U sljedećem popisu 1857. zbog političkih je razloga, suzbijanja nacionalnih pokreta, ispušteno pitanje o narodnosti. Stanovništvo je popisivano prema vjeroispovijedi (rimokatolici, grkokatolici, pravoslavni, židovi...).

Snažan utjecaj na klasifikaciju stanovništva kriterijem jezične srodnosti južnih Slavena u Habsburškoj Monarhiji ostavili su Šafarik i Karadžić (Kovčežić za istoriju, jezik i običaje Srba sva tri zakona, pisano 1836., objavljeno 1849. u Beču) pod čijim su utjecajima nastajale neke etnografske studije npr. Fényes (1842./1843.) ili Czoernig (1857.) koja koristeći se formulom „govorni jezik" zbog štokavštine pod Srbima ubraja Bunjevce i Šokce (slavonske, srijemske, bačke izuzev banatskih u Starčevu i Pančevu koje smatra Hrvatima), a Karaševce kao torlake u Bugare. Već sljedeće godine (1858.) u Geographisches Lexikon Des Königreichs Ungarn Und Der Serbischen Woiwodschaft Mit Dem Temescher Banate dominira dalmatinsko ime za hrvatsko stanovništvo (podjednako i za Bunjevce i Šokce), primjerice navodi se da dalmatinsko stanovništvo živi u Aljmašu, Baču, Bajmoku, Beregu, Bikiću, Čavolju, Čantaviru, Čonoplji, Gari, Kaćmaru, Sonti, Subotici, Vajskoj itd. Etnonim Hrvat u izvorima i popisima koji se odnose na područje Bačke, Banata i Srijema tijekom 19. stoljeća uglavnom se koristio za osobe koje su bile podrijetlom iz Banske Hrvatske ili hrvatskog dijela Vojne krajine, ponajviše naseljenih u 18. i na početku 19. stoljeća. S druge strane za ono stanovništvo naseljavano od 13. do 17. st. paralelno se koriste imena Dalmatinci, Hrvati, Bunjevci i Iliri, uz prevagu dalmatinskog imena. János Hunfalvy (Az Osztrák birodalom rövid statisztikája különös tekintettel a Magyar államra 1867.) koji se poziva na Fényesa navodi da na području Ugarske 1864. živi 94.128 Hrvata i 70.102 Dalmata (pod tim imenom su objedinjene razne hrvatske skupine) koji su u prijašnjim popisima temeljem govornog jezika pripisivani Srbima.

Novi moment u klasifikaciji stanovništva nastupa s jačanjem mađarske nacionalne ideje i formiranjem dvojne Austro-Ugarske Monarhije 1867. Službena tijela Ugarske tako potiskuju dalmatinsko ime i sve više ističu etnonim Bunjevci, ujedno i kao popisnu kategoriju stanovništva. Razlog tomu je bio političke prirode jer je u Dalmaciji hrvatski preporod u to vrijeme bio na svome vrhuncu pa je dalmatinsko ime moglo jasno označavati hrvatsko podrijetlo Bunjevaca. Stoga su ugarske vlasti dalmatinsko ime (Dalmat) sustavno potiskivale kroz nekoliko desetljeća. Etnonim Bunjevci, koji je od vremena naseljavanja hrvatskih skupina u Podunavlje koegzistirao s etnonimom Dalmat, stanovništvo je dijelom spontano dijelom uz prisilu kroz državni aparat internaliziralo pa će se pod tim imenom izgrađivati i učvršćivati identitet, a pod tim imenom bit će pokrenuta i preporodna gibanja.

Kasniji popisi stanovništva iskazuju broj Hrvata i Srba u Ugarskoj zajedno, od 1890. ih odvajaju, ali bez ikakve dosljednosti. Po pitanju popisnih kategorija Dalmata, Bunjevaca i Šokaca, oni su u jednoj te istoj županiji u pojedinim kotarevima pribrajani Hrvatima, u drugima opet Srbima. Nadalje, popis iz 1900. i 1910. godine, na području županija koje pokrivaju današnji teritorij Vojvodine, Hrvate evidentira i dijeli u šest popisnih kategorija: Hrvati, Dalmati, Bunjevci, Šokci, Karaševci (u Izbištu, Uljmi, Karlsdorfu/današnjem Banatskom Karlovcu) i pod kategorijom ostali. Pritom se može primijetiti da su Dalmati u nekim naseljima u popisima 1900. i 1910. iskazivani kao posebna kategorija s Bunjevcima ili Šokcima, a u nekima su popisani i kao većinsko stanovništvo. Popisom stanovništva iz 1910. godine popisna kategorija Dalmati gotovo se posve izgubila. O nesređenosti i manjkavosti metodologije popisa govori nešto i činjenica da su unutar nekih naselja stanovnici, nesumnjivo istog etničkog podrijetla, dijeljeni na Dalmate i Bunjevce (npr. u Aljmašu, Čavolju, Vaškutu), odnosno Dalmate i Hrvate (Parabuć/Ratkovo, Mateović), Bunjevce i Hrvate (Kaćmar), Hrvate i Šokce (Apatin, Senta, Novi Sad) ili Bunjevce i Šokce (Monoštor) itd. Najslikovitiji primjer klasifikacijske konfuzije za isto stanovništvo može nam dati popis stanovnika u naselju Stara Moravica gdje je 1900. popisan 31 Šokac, a na sljedećem 1910. godine 41 Bunjevac i 18 Hrvata (navedeno prema Lakatoš, Narodna statistika, 1914). Osim nesređenosti mađarske statistike ovi popisi nam svjedoče o nekadašnjoj nazočnosti Hrvata u znatnom broju naselja gdje ih danas ima tek u malome broju ili su u cijelosti asimilirani (Bačka Topola, Stara Moravica, Pačir, Ratkovo, Čantavir, Mol, Senta, Žabalj, Šajkaš itd.).

Slijedeći rezultate popisa iz 1900. godine mađarski antropogeograf i etnolog Géza Czirbusz (1902) hrvatsko stanovništvo u Bačkoj dijeli na nekoliko skupina. Prema njoj Dalmate, Bunjevci i Šokci se svrstavaju u jednu srodnu skupinu stanovništva koja se dalje dijeli prostorno prema nekim naseljima pa Dalmate, prema Czirbuszu, žive u: Mateoviću, Baračkoj, Beregu, Boršodu, Čavolju i Šandoru; Bunjevci u: Bajmoku, Bikiću, Čantaviru, Lemešu; Šokci u: Baču, Bukinu, Plavni, Vajskoj, Bođanima i Sonti. Osim toga, navodi se da u petnaest naselja Dalmate, Bunjevci i Šokci žive izmiješano.



 
Aktivnosti Zavoda

Nevena Mlinko na 43. Zagrebačkoj slavističkoj školi u Dubrovniku
Na inicijativu Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata i ove, 2014. godine Zagrebačka... Više...
Dvadeset godina od izlaska prvog broja „Žiga“ ‒ nesvakidašnji fenomen u povijesti subotičkog novinarstva
Prvi broj subotičkog dvotjednika Žig izišao je prije dvadeset godina, 16. srpnja 1994.... Više...
U Đakovu predstavljena nagrada „Antun Gustav Matoš“ i održan prvi sastanak povjerenstva
U okviru redovitog programa 17. Đakovačkih susreta hrvatskih književnih kritičara,... Više...
Izašao prvi broj časopisa „Nova riječ“ u 2014.
Prvi ovogodišnji broj, a treći u nizu, časopisa za književnost i umjetnost Nova... Više...
U Šidu održan radni susret predstavnika hrvatskih udruga kulture iz Vojvodine
U organizaciji Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata, a u suradnji s Hrvatskim... Više...
Predstavljen peti broj Godišnjaka za znanstvena istraživanja ZKVH-a
Mali jubilej Godišnjaka za znanstvena istraživanja, pet godina izlaženja u nakladi... Više...
U Subotici predstavljen zbornik radova sa znanstvenog skupa u Golubiću 2013. godine
U Subotici je 19. lipnja 2014. godine, u organizaciji Zavoda za kulturu vojvođanskih... Više...
Saša Grunčić dobitnik priznanja „Dr. Ferenc Bodrogvári“
Na sjednici Skupštine Grada Subotice, održanoj 16. lipnja 2014. godine, odlučeno je da... Više...
Izašao drugi nosač zvuka „Kraljica Bodroga“
U nakladi Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata, tijekom druge polovice mjeseca lipnja... Više...
ZKVH suorganizator kroatističkog znanstvenog skupa u Pečuhu
Na temelju višegodišnje međunarodne suradnje sa Znanstvenim zavodom Hrvata u... Više...
Prvi sastanak Povjerenstva za dodjelu nagrade „Emerik Pavić“ za najbolju knjigu objavljenu 2013. godine
Knjišku produkciju Hrvata u Vojvodini u 2013. godini stavio je pred Povjerenstvo za... Više...
Izašao peti broj Godišnjaka za znanstvena istraživanja Zavoda
Peti broj Godišnjaka za znanstvena istraživanja Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata... Više...
Najave

Ciklus hrvatskog filma u Vojvodini 2014.
Ciklus hrvatskog filma, koji se unatrag nekoliko godina tradicionalno održava u Subotici... Više...
VI. smotra hrvatskih tamburaških sastava u Ljutovu
VI. smotra hrvatskih tamburaških sastava bit će održana u nedjelju, 7. rujna 2014. u... Više...
Predstavljanje 12. sveska Leksikona podunavskih Hrvata
Predstavljanje 12. sveska Leksikona podunavskih Hrvata – Bunjevaca i Šokaca, bit će... Više...
X. smotra dječjih pjevača i zborova
X. smotra dječjih pjevača i zborova, održat će se u petak, 12. rujna 2014. godine u... Više...
Natječaj ZKVH-a za boravak i rad književnika u Tavankutu
Radi poticanja suvremenog književnog stvaralaštva na hrvatskom jeziku u Vojvodini i... Više...
Vodič kroz potencijalne izvore financiranja za 2014. godinu
U suradnji Ureda za suradnju s civilnim društvom Republike Srbije, Ureda za europske... Više...
Iz zajednice

Malo proštenje u Lemešu
Malo proštenje, na lemeškoj Kalvariji u kapeli koja je posvećena Gospi od brze... Više...
Proslavljen kirbaj u Sonti
Dan smrti sv. Lovre, zaštitnika župe u Sonti, proslavljen je u duhu tradicije... Više...
U Subotici održana središnja proslava Dužijance 2014.
Dužijanca je izrasla u dičnu proslavu, zahvalu Bogu i pohvalu čovjeku. Središnja... Više...
Održan Srijem Folk Fest u Srijemskoj Mitrovici
Na Žitnom trgu u Srijemskoj Mitrovici, na iskopinama drevnog antičkog Sirmija, gdje se... Više...
Održan jubilarni 10. „Bodrog fest“
U Monoštoru je 8. i 9. kolovoza 2014. godine održan jubilarni, deseti po redu, festival... Više...
Subotički izlozi u duhu Dužijance
U Subotici je dobro poznato kako se za Dužijancu ne odijevaju samo najljepše nošnje,... Više...
Dužijanca 2014.: Književna večer o Albi Vidakoviću
U nazočnosti brojne publike, 7. kolovoza 2014. godine, u Hrvatskom kulturnom centru... Više...
Proslavljene 298. Velike Tekije u Petrovaradinu
Hodočašće na u Biskupijsko svetište Gospe Snježne na Tekijama u Petrovaradinu... Više...
Izabrano novo vodstvo HKD-a „Šid“
Na izbornoj sjednici Skupštine Hrvatskog kulturnog društva „Šid“, koja je održana... Više...
Održane Dužijance u Đurđinu i Mirgešu
Đurđinska Dužijanca proslavljena je svečanom misom zahvalnicom 3. kolovoza 2014.... Više...
Kraj žetve proslavljen u Lemešu
Petnaesta po redu lemeška Dužijanca počela je svetom ispovijedi u četvrtak za... Više...
Trojni susreti u Bezdanu
U Bezdanu žive Mađari, Srbi i Hrvati, a selo je u blizini granice s Mađarskom i... Više...
Izdvajamo
News image

Jedna od najreprezentativnijih građevina u Rumi je zgrada Doma JNA, odnosno Hrvatskog doma, koji mnogi s pravom nazivaju...

News image

Hrvatska glazba XX. stoljeća gotovo je nezamisliva bez Albe Vidakovića, u kome je dobila veoma plodnog skladatelja, muzi...

Naklada Zavoda

Zaboravljeni rječnik – govor golubinačkog kraja

S riječima je sačuvano i sjećanje na život koji je prošao

Hrvati u Vojvodini u povijesti i sadašnjosti : osnovne činjenice

Prvo književno djelo o vojvođanskim Hrvatima nakon 80 godina

Godišnjak za znanstvena istraživanja ZKVH-a br. 1

Izbor znanstvenih radova o Hrvatima u Vojvodini u posljednjih desetak godina

Izgradnja kuća nabijača u Sonti u XX. stoljeću

Trajno sačuvan dio kulturnog nasljeđa Šokaca u Sonti

Godišnjak za znanstvena istraživanja ZKVH-a br. 2

Novih 12 znanstvenih radnji o Hrvatima u Vojvodini

Slikar Stipan Kopilović 1877.-1924.

Studija o prvom suvremenom slikaru u bunjevačkih Hrvata

Duše zemlje – izbrane pjesme Ante Jakšića

Zavičajna lirika jednog od najznačajnijih pisaca bačkih Hrvata

Godišnjak za znanstvena istraživanja ZKVH-a br. 3

Prvoobjava deset znanstvenih i stručnih radnji, prikazi 20 knjiga

Izazovi - sabiranja, sumjeravanja, tumačenja

Zajednički nakladnički projekt triju institucija iz Mađarske, Hrvatske i Srbije

Nosač zvuka „Kraljica Bodroga“

Petnaest izvornih narodnih pjesama

Godišnjak za znanstvena istraživanja ZKVH-a br. 4

Novih 17 znanstvenih i stručnih radnji o Hrvatima u Vojvodini

Balint Vujkov: Šta u oca to u dice

Do sada neobjavljene pripovijetke iz rukopisne ostavštine Balinta Vujkova

„Hrvati u Vojvodini - identitet(i), procesi i društvene aktivnosti“

Zbornik radova u sunakladi IMIN-a iz Zagreba i ZKVH-a iz Subotice

Časopis Nova riječ

Novi časopis za književnost i umjetnost u izdanju ZKVH-a

Aleksa Kokić: U sjenama ravnice

Knjiga sabranih pjesama „pjesnika bunjevačkih bijelih salaša“

Bibliografija narodnih pripovjedaka i djela Balinta Vujkova

Publikacija donosi 2.257 jedinica – narodnih pripovjedaka i autorskih djela B. Vujkova

Nosač zvuka „Glasovi orgulja u ravnici“

Orguljske skladbe hrvatskih skladatelja iz Vojvodine

Godišnjak za znanstvena istraživanja ZKVH-a br. 5

Novih 14 znanstvenih i stručnih radnji o Hrvatima u Vojvodini

Nosač zvuka „Faljen Isus, Divice!“

Pjesme posvećene Blaženoj Djevici Mariji u izvedbi „Kraljica Bodroga“

Časopis Nova riječ br. 1/2014

Matoš, srijemski pjesnici, poezija Prepreka, hrvatsko nakladništvo...

http://www.zkvh.org.rs/components/com_gk2_photoslide/images/thumbm/617664zaboravljenirjecnik.jpg http://www.zkvh.org.rs/components/com_gk2_photoslide/images/thumbm/927304hrvatiuvojvodini.jpg http://www.zkvh.org.rs/components/com_gk2_photoslide/images/thumbm/922874godisnjak1.jpg http://www.zkvh.org.rs/components/com_gk2_photoslide/images/thumbm/836057nabijace.jpg http://www.zkvh.org.rs/components/com_gk2_photoslide/images/thumbm/220925godisnjak2.jpg http://www.zkvh.org.rs/components/com_gk2_photoslide/images/thumbm/211927kopilovic.jpg http://www.zkvh.org.rs/components/com_gk2_photoslide/images/thumbm/646992dusezemlje.jpg http://www.zkvh.org.rs/components/com_gk2_photoslide/images/thumbm/811640godisnjak3.jpg http://www.zkvh.org.rs/components/com_gk2_photoslide/images/thumbm/102787izazovi.jpg http://www.zkvh.org.rs/components/com_gk2_photoslide/images/thumbm/298668Kraljice.jpg http://www.zkvh.org.rs/components/com_gk2_photoslide/images/thumbm/559221Miroljub.jpg http://www.zkvh.org.rs/components/com_gk2_photoslide/images/thumbm/382966Preprek.jpg http://www.zkvh.org.rs/components/com_gk2_photoslide/images/thumbm/767908godisnjak4.jpg http://www.zkvh.org.rs/components/com_gk2_photoslide/images/thumbm/572588stauoca.jpg http://www.zkvh.org.rs/components/com_gk2_photoslide/images/thumbm/501984zbornikHUV.jpg http://www.zkvh.org.rs/components/com_gk2_photoslide/images/thumbm/268190novarijec1.jpg http://www.zkvh.org.rs/components/com_gk2_photoslide/images/thumbm/645183kokic.jpg http://www.zkvh.org.rs/components/com_gk2_photoslide/images/thumbm/797589bibliografijaBV.jpg http://www.zkvh.org.rs/components/com_gk2_photoslide/images/thumbm/876585Muka2013.jpg http://www.zkvh.org.rs/components/com_gk2_photoslide/images/thumbm/936730Orgulje.jpg http://www.zkvh.org.rs/components/com_gk2_photoslide/images/thumbm/570483godisnjak5.jpg http://www.zkvh.org.rs/components/com_gk2_photoslide/images/thumbm/560557Faljen_Isus_Divice.jpg http://www.zkvh.org.rs/components/com_gk2_photoslide/images/thumbm/466181novarijec3.jpg
Manifestacije

Zavod

O Zavodu
Misija
Ustrojstvo
Program rada
Djelatnici
Facebook Image

Kalendar događaja

<<  Rujan 2014  >>
 Po  Ut  Sr  Če  Pe  Su  Ne 
  1  2  3
  8  910111314
15161718192021
22232425262728
2930     


Brošura

Pošaljite nam Vaše podatke ukoliko želite redovito primati informacije s našeg portala.

Posjeta:
696044