Pozovite » (+381) (0)24 535-533

Izdvajamo

U okviru obilježavanja 145. obljetnice rođenja velikog hrvatskog književnika Antuna Gustava Matoša, sredinom lipnja, iz tiska je izašla Matoševa drama Malo pa ništa u nakladi Društva hrvatskih književnika... detaljnije...

Početkom lipnja iz tiska je izašla knjiga Kronike zavičajnih refleksija autora Zvonimira Pelajića u nakladi Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata i HKUPD-a Matoš iz Plavne kao prva u... detaljnije...

Sredinom svibnja 2018. Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata objavio je na svom internetskom portalu digitalizirano izdanje vjersko-informativnog lista Bačko klasje, koji se može naći na linku: periodika detaljnije...

Koncem travnja 2018. godine objavljen je zbornik radova Urbani Šokci 11/12 pod naslovom Tradicijska kultura i kulturna baština Šokaca i Bunjevaca – zemlja, čuvari i baštinici što je... detaljnije...

Na današnji dan prije točno deset godina, 10. ožujka 2008. godine, Skupština Autonomne Pokrajine Vojvodine donijela je odluku o Osnutku Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata. Drugi suosnivač Zavoda... detaljnije...

Dvobroj časopisa za književnost i umjetnost Nova riječ za 2017. godinu donosi bogat sadržaj, a izlazi u sunakladi Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata i NIU Hrvatska riječ. Časopis... detaljnije...

Na svom redovitom radnom susretu, održanom 25. studenoga 2017. godine u Stanišiću, u organizaciji Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata i Hrvatskoga nacionalnog vijeća, predstavnici hrvatskih udruga kulture u... detaljnije...

U nakladi Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata i Hrvatskog instituta za povijest – Podružnica za povijest Slavonije, Srijema i Baranje sredinom siječnja iz tiska je izišla knjiga dr... detaljnije...

Osmi broj Godišnjaka za znanstvena istraživanja Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata izišao je iz tiska koncem srpnja 2017. godine. Na 352 stranica, Godišnjak donosi 13 znanstvenih i stručnih... detaljnije...

katarinatonkovic-grafikaU povodu desetljeća od njezine smrti, u Modernoj galeriji Likovni susret u Subotici otvorena je izložba radova Katarine Tonković Marijanski (1947.-2001.). Ova subotička akademska grafičarka bila je i dugogodišnja kustosica Likovnog susreta, a svojim je radom dala veliki doprinos kulturi grada i pokretu umjetničkih kolonija. Na memorijalnoj izložbi izloženo je oko 40 djela, mahom grafika izvedenih u klasičnim grafičkim tehnikama i crteža tušem. Eksponati su vlasništvo Likovnog susreta, Gradskog muzeja Subotica, privatnih kolekcija i umjetničkih kolonija. S druge strane, postoji još veliki broj njezinih djela za koje nije poznato u čijem su vlasništvu, ukazala je ovom prigodom ravnateljica Moderne galerije Likovni susret Olga Šram.

„Njezina djela nalaze se u vlasništvu obitelji, institucijama kao što su Gradski muzej i Likovni susret, kolonijama Nyaradi u Ruskom Krsturu i Bucka Gányó u Subotici. Nažalost, nisu nam bila dostupna djela koja se nalaze u zbirci Franzer i dr. Vinka Perčića u Zagrebu. Također, njezina djela zastupljena su u zbirci Galerije u Miškolcu i kolonije u Počitelju. Međutim, postoji još veliki broj djela za koji ne znamo u čijim su rukama. Stoga ova izložba za namjeru ima potaknuti sve nas da krenemo tragom tih nestalih djela, koja se najvjerojatnije nalaze u vlasništvu privatnih osoba u Subotici", kazala je Olga Šram.

Govoreći o stvaralaštvu Katarine Tonković Marijanski, Šram je istaknula osjećaj umjetničine izuzetne stvaralačke snage i energije u kombinaciji s njezinom lirskom dušom.

„Njezina djela su s jedne strane imaginarni pejzaži, a s druge spoj čudesnih nadrealnih likova koje posebnim postupkom smješta u neku ozbiljnu, pomalo tragičnu realnost. Spoj lirskog i tragičnog, realnog i nadrealnog daje njezinim radovima izuzetnu privlačnost. Kao u skrivalici, na slikama pronalazimo figure muškarca i žene, zarobljene unutar kaosa, u kojem ipak postoji jedan poseban red i logika nastajanja i nestajanja. Za svaki njezin rad, bio on bakropis ili nastao u tehnici tuša i pera, trebalo je puno vremena. Zbog toga su ovi formati mali, ali koncentrirane stvaralačke snage, ozbiljnosti i promišljenosti. Njena djela odolijevaju vremenu i nisu podložna nikakvom pravcu, ona su jednostavno preslika njezine duše i stanja, u kojima je uvijek bila otvorena prema svim impulsima i iznutra i izvana", rekla je Olga Šram.

Katarina Tonković, udana Marijanski, rođena je 1947. u Subotici. Diplomirala je na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu 1976. godine u klasi profesora Ante Kuduza.
U Likovnom susretu radila je kao kustosica i voditeljica Dokumentacijskog centra umjetničkih kolonija (Jugoslavije) punih dvadeset godina. Radu kolonija dala je nezaobilazan doprinos kao predsjednica Koordinacijskog odbora umjetničkih kolonija Jugoslavije, posebice u Vojvodini i subotičkom okruženju. Kao djelatnica u kulturi bila je angažirana na više planova - kao članica umjetničkih savjeta udruženja SULUJ i SULUV, članica brojnih žirija, organizatorica humanitarnih aukcija.
Pružala je stručnu pomoć mladim umjetnicima i studentima. Samozatajna i smatrajući kako joj nije od presudne stvarnosti odmjeravati snage, ostvarila je tek nekoliko samostalnih izložaba: u Gradskoj knjižnici u Subotici zajedno s Istvánom Szájkóom, 1988. u Osijeku zajedno s Ivanom Jandrićem, 1989. u Galeriji Franzer u Subotici, te 1994. godine u Klubu Gerontološkog centra u Subotici. Izlagala je na mnogim skupnim izložbama u Subotici, a s izložbama Udruženja likovnih umjetnika Subotice i u drugim gradovima u zemlji te u Mađarskoj. Njezina djela bila su uvrštena u selekciju izložbe „Suvremena likovna umjetnost Hrvata iz Vojvodine" 1998. u Klovićevim dvorima u Zagrebu.

Izložba djela Katarine Tonković Marijanski bit će otvorena do 10. listopada, nakon čega će dio ovoga postava biti izložen u prostorijama Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata u Subotici.

Tekst: Davor Bašić Palković
Fotografije: Hrvatska riječ