Pozovite » (+381) (0)24 535-533

Treći broj Godišnjaka za znanstvena istraživanja Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata pojavio se pred čitateljima koncem travnja 2012. godine. Na 384 stranica, Godišnjak donosi 10 znanstvenih i stručnih radnji, koje za glavnu temu imaju neki aspekt društvenog života Hrvata u Vojvodini, bilo u povijesti bilo u sadašnjosti, te jednu radnju u kojoj se prezentira dokument od značaja za aktualne prilike u ovdašnjih Hrvata. Posebno ističemo činjenicu da se sve radnje po prvi puta objavljuju u 3. broju Godišnjaka ZKVH-a.

Sadržaj Godišnjaka podijeljen je u sedam cjelina, pri čemu su kriteriji podjele bili znanstvene discipline, to jest područja znanosti. Riječ je o društvenim i humanističkim znanostima koje su od značaja za očuvanje i razvoj nacionalne svijesti i identiteta. Osim, dakako, povijesti, ovdje se još računa i na jezikoslovne znanosti, zatim na znanosti o književnosti, povijest umjetnosti, etnologiju, demografiju, sociologiju, kulturologiju, filozofiju i sl. Pri tomu, Uredništvo je svjesno nastojalo radovima ravnomjerno „pokriti" i subetničku raznolikost Hrvata u Vojvodini i teritorijalnu raspodijeljenost, kako bi se izbjegla dominacija pojedinih subetničkih skupina ili teritorijalnih cjelina.

godisnjak3-grb grasalkovicaU tom smislu, 3. broj Godišnjaka sadrži radnje i o bunjevačkim i o šokačkim Hrvatima, zatim one koje su više od značaja za bačke Hrvate, kao i one koje mogu biti više interesantne Hrvatima u Banatu i Srijemu, dok jedan broj radnji uračunava i tematizira Hrvate u Vojvodini kao cjelinu, to jest kao relativno samostalni socijalno-kulturni fenomen.

Najviše radnji - pet - objavljeno je u prvome odjeljku „Povijesne znanosti - prostor, procesi, događaji", koju otvara članak dr. sc. Ladislava Heke „Grofovi Grašalkovići (Grassalkovich) i kolonizacija Bačke" (str. 9-54). Slijede zatim radnje profesora Maria Bare „Prešućeni karaševski Hrvati: Karaševci u vojvođanskom dijelu Banata" (str. 57-84), dr. sc. Franje Emanuela Hoška „Tajnici Ugarske crkvene sinode 1822. u Požunu Pavao Sučić i Juraj Haulik" (str. 85-107), dr. sc. Roberta Skenderovića „Kolo mladeži" (str. 109-121) i profesora Stevana Mačkovića „Ulomci za povijest Subotice u 1925. godini" (str. 123-154). Raspored radnji, pak, sačinjen je tako da prate povijesno vrijeme o kojima se piše: u prvoj se tematiziraju prilike od XV. stoljeća, posljednja seže i do prve polovice XX. stoljeća.

godisnjak3-cernelic rodoslovljeU drugoj cjelini - „Jezikoslovlje" - objavljena je samo jedna radnja, i to iz dijalektologije, profesorice Marine Balažev „O prozodiji staroštokavskoga monoštoračkog govora" (str. 157-163), a u trećoj cjelini - „Književne znanosti" - dr. sc. Petar Vuković zastupljen je s radnjom „Dijalektalno pjesništvo u bačkih Bunjevaca" (str. 167-184). U četvrtoj tematskoj cjelini - „Etnologija" - također je jedna radnja: dr. sc. Milana Černelić objavila je radnju „Velika kuća Ivana Opštinara na salašima Matarići kod Sombora - Usporedni osvrt na zadruge na salašima na Bezdanskom putu" (str. 187-204).

godisnjak3-gospa snjezna tekijeU petom odjeljku „Povijest umjetnosti" Godišnjaka objavljena je radnja doktoranda Dušana Škorića „Blažena Djevica Marija i marijanska pobožnost u baroknom slikarstvu u katoličkim crkvama u Vojvodini" (str. 207-244), a u šestom „Bibliografije" profesori Mario Bara i Tomislav Žigmanov autori su zajedničke radnje „Vrela za povijest Hrvata u Vojvodini - monografske publikacije do 1918." (str. 247-271). U sedmom dijelu -  „Dokumenti", Godišnjak donosi u prijevodu na hrvatski „Drugo mišljenje Mađarske akademije znanosti o inicijativi za priznavanje Bunjevaca kao posebne etničko-nacionalne manjine u Mađarskoj" (str. 275-307), jednoj i više nego aktualnoj identitetskoj temi.

U osmoj cjelini „Prikazi knjiga" (str. 311-364), u Godišnjaku su objavljeni prikazi svih publicističkih i znanstvenih djela o Hrvatima u Vojvodini, objavljenih tijekom 2010. godine. Na taj način Uredništvo je svjesno htjelo napraviti kratki vodič o vrstama, naravima i sadržajima knjiga objavljenih u godini prije izlaska Godišnjaka, koje za glavnu temu imaju Hrvate u Vojvodini. Riječ je, naime, o čak dvadeset naslova, od čega je 13 znanstvenih djela, a sedam publicističkih. Najviše je iz povijesti - čak deset, slijede iz sociologije - tri, etnologije dvije, po jedna iz leksikografije, bibliografije, religiologije, jezikoslovlja, jedan zbornik je u znanstvenom smislu interdisciplinaran.

identitet backih hrvata-mKnjigu Antuna Devića Župe Hrtkovci i Nikinci prikazao je dr. sc. Branko Ostajmer, Matije Evetovića Kulturna povijest bunjevačkih i šokačkih Hrvata dr. sc. Slaven Bačić, Antuna Devića Župe Beška i Maradik Ivana Andrić Penava, zbornik Nacionalne manjine kao faktor stabilnosti u međunarodnim odnosima Hrvatske i Srbije (ur. Dragutin Babić i Drago Župarić-Iljić) Mario Bara, Marka Kljajića Surčin kroz povijest mr. sc. Dominik Deman, Leksikon podunavskih Hrvata - Bunjevaca i Šokaca, sv. X. (ur. Slaven Bačić) Katarina Čeliković, Antuna Devića i Blaža Zmaića Župa Irig Tomislav Bogner, Zbornik radova međunarodnog znanstvenog skupa „Identitet bačkih Hrvata" (ur. Robert Skenderović) Zvonimir Pelajić, Đorđa Bubala, Katarine Mitrović, Radmile Radić Jurisdikcija Katoličke crkve u Sremu mr. sc. Dominik Deman, Ivana Stražemanca Povijest franjevačke provincije Bosne Srebrene Tomislav Žigmanov, Grge Piukovića Sto bandaša i bandašica Ljubica Vuković Dulić, Mirka Grlice Ivan Sarić Stevan Mačković, Antonije Čota Nuda veritas - Gola istina : našutjesmo se do grla Tomislav Žigmanov, dr. sc. Ante Sekulića Bački Hrvati u XX. stoljeću Stevan Mačković, dr. sc. Zsombora Szabó Crtice iz povijesti naselja Bačke u srednjem vijeku Kalman Kuntić, Laze Vojnića Hajduka Kako u novo bez loma? - 1. Misli o životu u hrvatskoj manjinskoj zajednici; 2. Strukturalna, funkcionalna i organizacijska rješenja nekih logičkih cjelina iz života naše zajednice i kod nekih drugih organizacijskih oblika iz okruženja Tomislav Žigmanov, Ivana Andrašića Izgradnja kuća nabijača u Sonti u XX. stoljeću Filip Čeliković, Lazara Merkovića Bibliografija „Klasja naših ravni", povremenog vanpolitičkog časopisa za književnost i kulturu : 1935-1944. Tomislav Žigmanov, dr. th. Marinka Stantića Inkulturacija vjere kroz pučku pobožnost bunjevačkih Hrvata Dragan Muharem i dr. sc. Ante Sekulića Osobna imena, prezimena i nadimci bačkih Hrvata Vladan Čutura.

Deveta cjelina „O Godišnjaku ZKVH-a" (str. 367-375) donosi prikaze 2. broja Godišnjaka iz pera dr. sc. Roberte Skenderovića, dr. sc. Petra Vukovića te profesora Jasne Ivančić i Brune Ćubele. Na koncu, Godišnjak sadrži i dio koji se odnosi na upute suradnicima i informacije o knjigama u (su)nakladi Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata.

godisnjak3-primjer karasevskog govora u pismuNapominjemo kako su sadržaji objavljenih znanstvenih i stručnih radnji od velikoga značaja kada su u pitanju tematiziranje i obradba pojedinih razdoblja povijesti kao i sadašnjosti vojvođanskih Hrvata, napose u dijelu etnografskoga i jezičnoga nasljeđa. Tim prije je tako što od važnosti, budući da je riječ o dijelu u kulturnoj praksi Hrvata u Vojvodini koji još uvijek ima brojne deficite. Posebno želimo istaknuti da je jedan broj radnji rezultat i samostalnih istraživanja koja su realizirana uz pomoć Zavoda - riječ je o istraživanjima staroštokavskih govora slavonskog dijalekta u Bačkoj, koje je osmislila i provela vanjska suradnica Zavoda prof. hrvatskog jezika i književnosti Marina Balažev (istraživanje je obuhvatilo zapise leksika, frazema, morfoloških sastavnica, naglasnog sustava... prisutnog među šokačkim žiteljima u Bačkoj - naseljena mjesta: Sonta, Bački Monoštor, Bezdan, Sombor, Apatin) te o istraživanju baroknog slikarstva XVIII. stoljeća u samostanima i rimokatoličkim crkvama u Vojvodini, što ga je osmislio i uz pomoć Zavoda realizirao doktorand povijesti umjetnosti na zagrebačkom Filozofskom fakultetu Dušan Škorić.

godisnjak3-palaca grasalkovic u bajiAutorski, pak, promatrano, tekstove u 3. broju Godišnjaka potpisuje ukupno 24 osobe iz Vojvodine, Hrvatske, Mađarske i Bosne i Hercegovine od kojih jedan broj pripada skupini najeminentnijih znanstvenika koji pišu na teme vojvođanskih Hrvata (npr. Franjo Emanuel Hoško, Milana Černelić, Ladislav Heka i Robert Skenderović), jedan značajan broj čine respektabilni autori mlađe generacije (npr. Petar Vuković, Mario Bara, Dominik Deman), a jedan broj se po prvi puta pojavljuje svojim prilozima (npr. Marina Balažev, Ivana Andrić Penava, Ljubica Vuković Dulić i Vladan Čutura). Na taj način, čini se, dobili smo i više nego poželjnu kako autorsku tako i dobnu reprezentaciju znanstvenika.

Na koncu, istaknut ćemo kako je objavljeni sadržaj 3. broja Godišnjaka i ovakav uređivački koncept rezultat planskog djelovanja Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata u području znanosti. Ono je od početka uračunavalo okupljanje oko programskih aktivnosti Zavoda predstavnika znanstvene elite, koji su do sada u svojemu znanstvenom i/ili istraživačkom radu već očitovali interes za pitanja Hrvata u Vojvodini, zatim njihovo uključivanje u planski pristup novim istraživanjima povijesti i sadašnjosti Hrvata u Vojvodini te postupno radno povezivanje u realizaciji znanstvenih istraživanja. Na taj način, vjerujemo, u prostoru kulturnih praksi vojvođanskih Hrvata područje znanosti postaje ne samo vidljivije nego je dobilo i vlastitu čvršću profilaciju.

Tomislav Žigmanov, glavni i odgovorni urednik
Godišnjaka za znanstvena istraživanja
Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata