Pozovite » (+381) (0)24 535-533

Izlozba-Cilika-tavankut-otvorenjeU Galeriji Prve kolonije naive u tehnici slame u Tavankutu otvorena je 24. studenoga 2012. godine prva samostalna izložba slika u Tavankutu slikarice Cilike Dulić Kasiba u povodu njezina osamdesetog rođendana. Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata i Galerija Prve kolonije naive u tehnici slame iz Tavankuta okupili su na izložbi prijatelje Cilike Dulić Kasiba, obitelj i ljubitelje naivne umjetnosti u kojoj je ona vodeća slikarica.

Kao samouka slikarica uključila se 1961. godine u rad likovne kolonije u Tavankutu, zatim u likovnu sekciju u HKPD „Matija Gubec“, a od 1992. godine članica je Likovnog odjela u HKC „Bunjevačko kolo“ Subotica. Izlagala je od 1962. godine na brojnim izložbama koje su predstavljale slikarstvo naivnog stvaralaštva Bunjevki sa sjevera Bačke, a koje su priređene u mnogim gradovima nekadašnje Jugoslavije, npr. u Beogradu u Muzeju primijenjene umjetnosti, u Muzeju naivne umjetnosti u Svetozarevu (danas Jagodina) te na brojnim izložbama Društva naivnih umjetnika Hrvatske. Njezino je stvaralaštvo inspirirano zavičajem i momentima iz života bunjevačkih Hrvata. Kroničar je vremena kojeg više nema te nam vjerno, autentično i vrlo slikovito govori o životu kojem je ona još svjedočila.

U programu otvorenja sudjelovali su članovi tamburaškog odjela HKPD „Matija Gubec“, a slikaricu i njezine goste pozdravila je predsjednica Galerije, povjesničarka umjetnosti Ljubica Vuković Dulić. Ona je istaknula značaj stvaralaštva Cilike Dulić, koje je uz stvaralaštvo u tehnici slame, ono na što Tavankućani, ali i cijela hrvatska zajednica trebaju biti ponosni. „Premalo poznajemo sami sebe, premalo znamo o dostignućima naših bližnjih, premalo promoviramo i podržavamo čak i one talente koji su se već dokazali. Trebalo bi se to mijenjati“, rekla je Vuković Dulić.

Izlozba-Cilika-tavankut-otvorenje2Menadžerica kulturnih aktivnosti u Zavodu za kulturu vojvođanskih Hrvata Katarina Čeliković istaknula je kako je Zavod jedina profesionalna ustanova u području kulture, a koja radi na očuvanju, unaprjeđenju i razvitku kulture vojvođanskih Hrvata općenito, ali i promocije likovne baštine. „Priredili smo do sada izložbe vrijednih djela i opusa istaknutih pojedinaca, kako mladih likovnih umjetnika, tako i onih već afirmiranih. Ovoga puta je to izložba Cilike Dulić Kasiba, kojom prikazujemo jednu od najzanimljivijih umjetnica u povijesti likovne naivne umjetnosti u Vojvodini, koju možemo smatrati „brendom“ hrvatske naive u Vojvodini. Zavod je poduzeo potrebne radnje kako bi se njezino djelo valoriziralo. Kvalitetno su snimljene sve dostupne slike kako bismo pristupili, sukladno mogućnostima, izradi ozbiljne monografije posvećene našoj najznačajnijoj naivnoj slikarici“, istaknula je Katarina Čeliković.

Izložbu je otvorila prigodnim riječima povjesničarka umjetnosti i ravnateljica Moderne galerije Likovni susret iz Subotice Olga Šram, koja o radu Cilike Dulić kaže: „Slikarstvo Cilike Dulić Kasiba pripada području čiste likovne naive, odnosno izvorne naivne umjetnosti po svom izrazu. Naivna umjetnost ima posebne stilske karakteristike, odnosno elemente po kojima je definiramo kao naivnu umjetnicu i možemo slobodno reći da je jedinstven primjer izvornog umjetnika s našeg područja, iako znamo da su ranih šezdesetih godina još uz nju radile Marga Stipić, a kasnije, početkom 70-tih godina, javlja se još jedna grupa žena: Nina Poljaković, Ana Skenderović, Jela Cvijanov... One su radile veoma kratko, dok je radila Likovna sekcija HKPD „Matija Gubec“, a Cilika Dulić je dokazala svoju vitalnost kroz 60 godina rada i potvrdila svoju izvornost, taj svoj neobičan talent koji u njenim slikama progovara potpuno. Naivna umjetnost jest jedan širi pojam, međutim, unutar toga pojavljuju se osobe koje progovaraju potpuno svojim osobnim stilom. To ja ta prepoznatljivost i to je ta originalnost. Razlike između ranijih i kasnijih radova postoje. Jedan umjetnik, bez obzira je li naivac ili je suvremeni likovni umjetnik, se mijenja prema vremenu u kojem stvara. Naiva je 1960.-ih i 70.-ih bila posebno cijenjena i poticana, to je duh toga vremena koji se osjeća u tim slikama. Međutim, novije slike su drugačije. One nemaju toliku crtu izvornosti koju je imala na početku, jer jednostavno je i drugo vrijeme. I možemo reći da se Cilika mijenja u smislu većeg približavanja ilustraciji. Sada su njene slike više ilustrativne, a manje emotivne“.

Izlozba-Cilika-tavankut-uceniciCilika se o svojim počecima s oduševljenjem prisjeća i priča: „Moji počeci u slikarstvu su u ranoj mladosti, digod kad sam imala 10-12 godina, kada sam slikala na šinama i na papiru, a kasnije oko 15-16 godine, sam oslikavala ambetuše. Ozbiljno sam se počela baviti slikanjem kada mi je otac umro. Prva slika mi je šandorski most, to je bila pačirska pruga. Prvi put sam izlagala u Tavankutu početkom 1960. godine. Stipan Šabić i Marko Vuković su bili osobe koje su čule za mene da znam crtati, pa su želili da se i ja uključim u tavankutsku koloniju. U samom početku moga rada nisam imala podršku u obitelji, imala sam dva brata, ja sam bila najstarija i tribala je radna snaga u obitelji. Otac je bio bolestan, a ja sam bila ta koja sam radila puno, tako da nisu volili da ja crtam, nego da sam s njima skupa. Kasnije, posli očeve smrti, onda mi već nisu branili da radim. Poučavao me je i jako puno pomagao Stipan Šabić, mada mi je on uvik govorio da ne želi uticat na moje slike, nego ja da radim ono što doživljavam. Nije volio kad sam ja pricrtavala. Stipan je govorio da su slike vridnije ako ja iz moje duše radim. I dok je on bio živ uvik sam tako radila“.

Nakon programa otvorenja prikazan je dokumentarni film o životu i radu Cilike Dulić, autora Rajka Ljubića, kada su gledatelji mogli na jedan drugi način upoznati njezin umjetnički rad. Film se može pogledati u prostoru Galerije u Tavankutu, tijekom mjesec dana koliko će izložba trajati.

Izložbu su već pogledali i učenici sedmog i osmog razreda iz tavankutske Osnovne škole „Matija Gubec“ uz pratnju profesorice hrvatskog jezika Marine Balažev i ravnateljice Stanislave Stantić Prćić, a sam posjet izložbi rezultirao je pismenim radovima koji se tematski oslanjaju na slike, motive i lik slikarice Cilike Dulić.

Tekst i fotografije: Ivica Dulić