Demokratsko-liberalni politički blok većinski je izbor ovdašnjih Hrvata, ali i Mađara, kada je riječ o političkim preferencijama, otkrilo je istraživanje koje je u okviru svojega doktorskog rada provela doktorandica Fakulteta političkih znanosti u Beogradu mr. sc. Jasminka Dulić. Ona je svoje istraživanje predstavila 15. prosinca u okviru XVI. kolokvija Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata.

Moralni konzervativizam temeljen na kršćanskim vrednotama i proeuropske naklonosti koji su u većoj mjeri karakteristični za Hrvate i Mađare, pridonosi njihovu opredjeljenju za proeuropsku i demokratsko-liberalnu opciju. Odbacivanje ovih vrijednosti karakteristično je u većoj mjeri za Srbe i Bunjevce, što pridonosi opredjeljivanju u većoj mjeri za nacionalno-radikalsku opciju, rezultati su istraživanja. Upravo su ove četiri nacionalne skupine činile ispitno tijelo u istraživanju.

Osnovna tema i pitanje na koje istraživanje daje odgovor je kako se strukturiraju političko-ideološke orijentacije 20 godina nakon sloma soc-realizma i kako korespondiraju s politički strankama koje su formirane u tom razdoblju. Istraživanje je, kako kaže Jasminka Dulić, otkrilo sljedeće:

„Za Hrvate je karakteristično da preferiraju demokratsko-liberalnu opciju koju čine DS, LSV, LDP i nacionalno-manjinske stranke DSHV i za Mađare SVM."

Iako se na prvi pogled čini dijametralno protivno, konzervativizam i liberalizam su kod ovdašnjih Hrvata ruku pod ruku, doznajemo od Jasminke Dulić.

„U pozadini ovoga liberalno-demokratskoga izbora u biti je moralni konzervativizam koji se sastoji od religioznosti i kršćanskih vrednota i koji se može nazvati i kulturnim konzervativizmom. To se inače često smatra značajkom one druge opcije, nacionalno-radikalske ili konzervativne."

Tradicionalizam u klasičnom patrijarhalnom smislu nije prisutan, kaže Jasminka Dulić.

„Novina koja je otkrivena u ovome istraživanju jest da postoji više tipova tradicionalizma. Za Hrvate jest tradicionalna religioznost i to je izraženo, po čemu se izdvajaju od drugih, ali to ipak nije klasično konzervativno."

Često se u različitim istraživanjima i analizama podrazumijeva da je nekakva re-tradicionalizacija povezana s religioznošću i to na negativan način, da objedinjuje isključivo konzervativne vrijednosti koje su spojene s nekim protureformskim ili protumodernističkim opcijama. Pokazalo se da to nije tako i da za nacionalno-radikalski blok jest vezan tradicionalizam i konzervativizam, ali u modelu koji je postojao u prijašnjem soc-realističkom sustavu, kaže na koncu Jasminka Dulić.

Istraživanje je provedeno putem upitnika koje je popunjavalo petsto punoljetnih ispitanika u Subotici. Ispitanici su bili iz svih socio-demografskih skupina, različita obrazovanja, dobi, nacionalne i konfesionalne pripadnosti.

Tekst: Siniša Jurić
Fotografije: Ljiljana Dulić Mészáros