Ovo je godina stoljetnih obljetnica više hrvatskih velikana u Vojvodini. Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata je tim povodom započeo projekt kojim će biti obilježeni ovi značajni datumi. U projekt će biti uključena gotovo cijela hrvatska zajednica, od njezinih institucija, preko udruga i pojedinaca, do hrvatskih medija u Vojvodini.

Prvi sastanci vezani uz ovaj projekt, na kojem su određeni koordinatori iz udruga i strategija medijskog praćenja, održani su 1. i 2. veljače u sjedištu ZKVH-a u Subotici.

Plan projekta podrazumijeva niz programa (svete mise, književne, glazbene i dramske večeri, predavanja, stručne skupove i okrugle stolove, projekcije filmova, literarni i likovni natječaj...) koji će biti priređivani u raznim vojvođanskim mjestima, u prvom redu onima iz kojih potječu ili u kojima su značajnije djelovali velikani „slavljenici". Neki od programa bit će uključeni u već postojeće manifestacije, koje se tradicionalno održavaju u organizaciji hrvatskih udruga. Hrvatska zajednica podsjetit će se ove godine na sedmero značajnih imena iz svoje kulturne povijesti: bit će obilježena stota obljetnica rođenja kiparice Ane Bešlić, svećenika, književnika i bibliografa Ivana Kujundžića, književnika i sakupljača narodne književnosti Balinta Vujkova, književnika Ante Jakšića, fra Stjepana Beata Bukinca, te 150 godina od rođenja pjesnika Ante Evetovića Miroljuba i 30 godina od smrti skladatelja i književnika Stanislava Prepreka.

Glavna koordinatorica ovog projekta i menadžerica za kulturne djelatnosti u Zavodu za kulturu vojvođanskih Hrvata Katarina Čeliković kaže kako narod koji poštuje svoje velikane može računati na vlastitu opstojnost u vremenima globalizacije i u manjinskom položaju, izvan prostora države matičnog naroda kojemu pripada.

„Hrvatska je zajednica u Vojvodini tijekom povijesti iznjedrila brojne velikane koji su svojim djelovanjem, društvenim i crkvenim, ostavili neizbrisive tragove dajući primjer drugima kako se svjedoči odanost narodu, Crkvi i profesiji. A naša se veličina mjeri po tome koliko pamtimo i znamo cijeniti one koji su nesebično ugrađivali svoje živote i svoj rad u napredak društva i razvoj naroda kojem pripadaju", navodi Katarina Čeliković.

Ona podsjeća kako je hrvatska zajednica do sada radila na podsjećanju na naše velikane, ali su to najčešće bili sporadični slučajevi, u kojima nije bio očitovan veći osjećaj pripadnosti istom narodu, povijesti i kulturi.

„Nažalost, u ta obilježavanja se nije uključivala šira zajednica, nego je to činjeno lokalno bez neke veće vidljivosti u javnosti. Odlučili smo stoga ove godine predložiti predstavnicima kulturnih udruga, njihovim predsjednicima zajednički, organiziran i planski nastup u obilježavanju obljetnica. Mislimo da je to za nas veliki izazov i dobar povod za demonstraciju zajedništva u javnosti, u hrvatskoj zajednici ponajprije, ali i u široj sredini u kojoj živimo i djelujemo. U tom kontekstu, o ovom projektu bit će riječi i na redovitom sastanku udruga krajem veljače, kada će udruge moći ponuditi u kojem segmentu mogu i žele sudjelovati, ili samo ugostiti neki od programa vezan uz obljetnice naših velikana", kaže Katarina Čeliković.

Ravnatelj ZKVH-a Tomislav Žigmanov objašnjava kako se ovim zajedničkim projektom nastoji istaknuti da hrvatska zajednica nije „tikva bez korijena", već da baštini dugotrajnu kulturu svojih predaka na ovim prostorima.

„Baštinici smo višestoljetnog svjedočenja hrvatskog identiteta, tj. kulture na ovim prostorima koju su stvarali Hrvati i da nismo niti 'pali s kruške', niti smo ostaci Tuđmanovog režima, kako neki navode. Naprotiv, baštinici smo jedne dugotrajne kulture Hrvata na ovim prostorima, čije su najveće uspjehe ostvarile osobe čija djela korespondiraju s najvećim ostvarenjima u ukupnoj hrvatskoj, slavenskoj, pa ako hoćete i europskoj kulturi. Budući da su manjinske zajednice u Vojvodini, u čemu je hrvatska kao nova manjina u lošijem položaju od svih postojećih, lišene pomoći državnih institucija, one se moraju okrenuti ustrojavanju kulturnih 'mehanizama' i svojevrsnoj 'prosvjetiteljskoj' akciji kojima će se približiti bogata kulturna povijest", navodi Žigmanov.

Inače, ovaj projekt ima korijene u aktivnostima ZKVH-a iz 2010. godine, kada je ta institucija pokrenula izradu baze s podacima o hrvatskim velikanima u Vojvodini.

„Ta baza zasad sadrži oko 150 imena, više i manje poznatih osoba, a iz koje je razvidno kako je početak 20. stoljeća bilo doba rađanja značajnog broja naših velikana", kaže Tomislav Žigmanov.

„Doba dvaju svjetskih ratova nije uništilo hrvatski narod, niti kontinuitet njegova postojanja na prostorima današnje Vojvodine. Kraj 19. i početak 20. stoljeća iznjedrili su velikane čiji su povijesni doprinosi veći od ovog prostora. Cilj nam je sada obnoviti sjećanje na njih obilježavanjem godišnjica njihova rođenja, ili smrti, osvijestiti njihovu i našu zajedničku nacionalnu pripadnost - bunjevačkom i šokačkom rodu, a hrvatskom narodu", dodaje on.

Na tragu ovogodišnjeg projekta, praksa obilježavanja obljetnica velikana bit će nastavljena i idućih godina, a ove se godine planira i tiskanje prateće publikacije o velikanima „slavljenicima".

Više o temi pročitajte ovdje.

Tekst: Davor Bašić Palković
Fotografije: Ljiljana Dulić Mészáros