Pozovite » (+381) (0)24 535-533

duzijanca2012-knjizevna vecer_1beretic-mAnte Evetović Miroljub nije zaboravio da ga je bunjevačka majka rodila i odgojila. Cijeloga je života bio na utjehu malenima, kao marljivi radnik i zdušni svećenik. S pravom je mogao reći 'Ne trebam i ne želim nikad u životu sebi većeg dara! Hrvatskog roda ja sam pjesnik i svećenik Božjeg oltara. Za dom radim. Za rod pjesme pišem i moje i roda suze brišem', rekao je mons. Stjepan Beretić u svojemu izlaganju na temu „Da ih ne zaboravimo: Ante Evetović Miroljub i Ante Jakšić", na književnoj večeri koja je u organizaciji Katoličkog instituta za kulturu, povijest i duhovnost „Ivan Antunović" održana 9. kolovoza 2012. godine u HKC „Bunjevačko kolo" u Subotici, kao jedna od mnogobrojnih pratećih manifestacija „Dužijance 2012.".

duzijanca2012-knjizevna vecer_recitatori-mAnte Evetović Miroljub rođen je u Aljmašu 12. lipnja 1862., a umro je u Valpovu 24. veljače 1921. godine kao znameniti književnik, pjesnik, svećenik, profesor filozofije, crkvenoga prava i povijesti, kateheta, publicist i javni djelatnik, dobar svećenik. Govoreći o Evetovićevu svećeničkom putu, mons. Beretić naznačio je kako je Evetović bio ugledni franjevac, za što ga je oduševio kalački kanonik i naslovni biskup Ivan Antunović, čijim se radom nadahnjivao. Osvrćući se osobito na Evetovićev književni rad, mons. Beretić naznačio je kako je u svojem drugom župničkom mjestu, Harkanovcima, ispjevao najljepše stihove, eseje, priče i epove. Radovi su mu izlazili u novinama, prigodničarskim tiskovinama i kalendarima. Bio je prvi književnik bačkih Hrvata koji je poslije Ivana Antunovića pisao hrvatskim književnim jezikom. /.../ U svojim pjesmama se otvoreno i javno priznavao Hrvatom, opjevao je svoj hrvatski rod, Hrvatsku. /.../ Na široj, nacionalnoj razini, Evetovićeva djelatnost je prešućena. Ulogu Miroljuba u hrvatskom preporodu Bunjevaca povjesničari često naglašavaju, no, malo kad je objašnjavaju. U novije vrijeme, služeći se suvremenim povjesničarskim metodama, o Miroljubu su mnogi pisali, rekao je predavač.

duzijanca2012-knjizevna vecer_publika-mU drugome dijelu mons. Beretić je o 100. obljetnici njegova rođenja, govorio o Anti Jakšiću (Bereg, 22. IV. 1912. - Zagreb, 30. XI. 1987.), koji se u književnosti javlja 1929. godine, a od 1930. godine se uključio u krug katoličkih književnika, te je do smrti surađivao u različitim hrvatskim časopisima kao i u zavičajnim izdanjima. Ante Jakšić je kao profesor hrvatskoga jezika i književnosti, izrastao u jednog od najvećih kršćanskih pjesnika u Hrvata. Vrstan je sonetist i liričar, napisao je najrašireniji roman u bunjevačkih i šokačkih Hrvata, naznačio je mons. Beretić, dodajući da je, kako je to naveo Marko Babić u svojemu članku objavljenom u časopisu Croatica iz 1999. godine, unatoč velikom i svestranom književnom djelu, do nedavna ostao prešućivani književnik. Zbog kršćanskih svjetonazorskih tema, nije mogao ući u službenu ateističku javnost. /.../ Takav odnos hrvatskih književnih krugova prema Jakšiću vladao je sve do njegove smrti, 1987. godine. U nastavku svojega izlaganja, mons. Beretić istaknuo je također kako Jakšić svoje katoličko uvjerenje nije htio prikrivati. Njegova su književna ostvarenja toliko prožeta kršćanstvom, da mu se kršćanski svjetonazor zrcali iz svake pjesme, novele, pripovijesti, romana. /.../ Iz Jakšićeva djela se osjeti nostalgija. Stihovi su mu puni osjećaja. Duboko proživljava socijalne i domoljubne teme. Nikada nije podlijegao pomodarskim strujama u književnosti, već je sačuvao svoj osebujni stil. Dok ga je domaća književna kritika ignorirala, Jakšić je prevođen na njemački, španjolski, slovenski i češki jezik, rekao je mons. Beretić, zaključujući izlaganje riječima Ante Sekulića o Jakšiću: „Sad kad znam za blagoslov tišine, u kojoj ništa skriveno mi nije, ja mirno gledam iz ove visine gdje bol se sreći, sreća bolu smije".

Na književnoj večeri među ostalim nazočili su konzulica-savjetnica Generalnog konzulata RH u Subotici Vesna Njikoš Pečkaj, predsjednik Hrvatskoga nacionalnog vijeća dr. Slaven Bačić, ravnatelj Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata Tomislav Žigmanov, predsjednik Hrvatskog kulturnog centra „Bunjevačko kolo" Josip Stipić, predsjednik Organizacijskoga odbora „Dužijanca 2012." Marinko Piuković, ovogodišnja bandašica i bandaš Snežana Nović i Marko Križan i drugi.

duzijanca-knjizevna vecer_2recitatori-mTijekom večeri, stihove Ante Jakšića i Ante Evetovića Miroljuba govorili su recitatori Hrvatske čitaonice: Ivan Kovač, Donna i Klaudia Karan, a u glazbenom dijelu večeri nastupili su zbor Collegium musicum catholicum pod ravnanjem Miroslava Stantića te VIS „Ritam vjere". Moderatorica večeri bila je Katarina Čeliković, koja je u uvodnom pozdravu istaknula kako je književna večer održana u duhu ovogodišnje „Godine hrvatskih velikana", koju je započeo Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata, od kojih, među ostalima, ove godine slavimo 150. obljetnicu rođenja Ante Evetovića Miroljuba i 100. obljetnicu rođenja Ante Jakšića.

Tekst: Željka Zelić
Fotografije: Zvonik