Pozovite » (+381) (0)24 535-533

U prepunoj Velikoj dvorani Leksikografskoga zavoda Miroslav Krleža u petak, 19. ožujka predstavljen je IX. svezak Leksikona podunavskih Hrvata - Bunjevaca i Šokaca. Riječi dobrodošlice uputio je ravnatelj Zavoda Bruno Kragić. On je ukazao na veliki značaj i izvrsnost ovoga leksikona, te je ustvrdio da su svojim radom njegovi stvaraoci zaslužili da postanu leksikografski savjetnici.

Leksikon su zatim predstavili glavni urednik Hrvatske enciklopedije Slaven Ravlić, glavni urednik Hrvatskoga općeg leksikona Mladen Klemenčić, glavni urednik Leksikona podunavskih Hrvata Slaven Bačić te izvršni urednik Leksikona podunavskih Hrvata Tomislav Žigmanov. Deveti svezak Leksikona, ocijenjeno je, kvalitetno je napravljen, što je bitno jer je riječ o svesku posebno važnom budući da pokriva riječi odnosno pojmove koji Šokce i Bunjevce povezuju s matičnim narodom i maticom zemljom.

lzmk-publika 19032010-1- Leksikon podunavskih Hrvata bavi se Hrvatima koji žive u međurječju Dunava i Tise, od Svetog Andrije do Novoga Sada. Ponajviše se bavi hrvatskom zajednicom u Bačkoj, no zahvaća i sjevernije krajeve - Baranju u hrvatskom i mađarskom dijelu. S takvim zemljopisnim obuhvatom, Leksikon ima izrazitu prekograničnu dimenziju te je posve opravdao naslov edicije, rekao je na početku predstavljanja Mladen Klemenčić.

O devetom svesku govorio je Slaven Ravlić. Istaknuo je da je ovaj leksikon pionirski rad, zbog važnosti problematike i zbog toga što je i kako postignuto.

- Jedan je od najvećih članaka Hercegovina, koji govori o značenju Hercegovine za podunavske Bunjevce. Među većim je člancima i članak o Hrvatskoj seljačkoj stranci, koji se, po Ravlićevu mišljenju, može uzeti kao paradigma uspješna leksikografskog prikazivanja takve problematike u posebnim nacionalnim edicijama.

Glavni urednik Slaven Bačić rekao je da je prvi svezak izašao 2004. te da je do sada na ukupno 857 stranica objavljen 1071 članak. Na izradi Leksikona sudjelovalo je 118 autora.

- Osnovni cilj bio je prikupljanje podataka o podunavskim Hrvatima. Deveti je svezak, zajedno s četvrtim, jedan od najvažnijih u leksikonskom nizu jer su u njemu izložene gotovo sve bunjevačkohrvatske organizacije, ustanove, udruge i tiskovine, koje počinju pridjevima bunjevački i hrvatski. Objavili smo mnogo podataka koji dosad nisu bili poznati u Hrvatskoj, a ni među nama samima. Planiramo djelomično postavljanje Leksikona na internet. Dugoročni nam je cilj, kad završi edicija, izdati dvosveščani leksikon, temeljito redigiran i dopunjen u kvalitetnoj opremi - rekao je Slaven Bačić.

 

lzmk-publika 19032010-2

O važnosti Leksikona po mjesnu hrvatsku kulturu govorio je izvršni urednik Tomislav Žigmanov. Među ostalim, on je istaknuo kako je hrvatska zajednica među najslabije institucionalno razvijenim zajednicama u Vojvodini, ali unatoč tomu jedino Hrvati u Vojvodini imaju leksikografski projekt, što ne samo da pridonosi ugledu zajednice, već pruža i produbljenu i proširenu sliku o Bunjevcima i Šokcima.