Pozovite » (+381) (0)24 535-533

Izdvajamo

Crkva Gospe Tekijske – svjedokinja pobjede Križa nad Polumjesecom u čuvenoj bitci kod Petrovaradina 1716. godine, sjala je 4. i 5. kolovoza 2016. godine na središnjem jubilarnom slavlju kojem je... detaljnije...

Dio programa ovogodišnje Dužijance u Subotici podsjetio nas je ili upoznao s radom Bunjevačkog momačkog kola, organizacije koja je djelovala u tom gradu između dvaju svjetskih ratova dajući doprinos i... detaljnije...

Uzrelo zlatno žito, upeklo sunce, gore nebo i zemlja, a vrijedni kosci otimaju klas po klas dozrelog roda. Lipti znoj s lica, ali se vrijedne i žuljevite ruke ratara ne... detaljnije...

Hrvatsko kulturno-prosvjetno društvo Matija Gubec iz Tavankuta organiziralo je još jedan, peti po redu, Seminar bunjevačkog stvaralaštva. Ideja o pokretanju seminara dugogodišnja je zamisao Upravnog odbora ovog društva, kako bi... detaljnije...

Osnovana je nova hrvatska udruga u Srbiji, čije je ime Udruga banatskih Hrvata. Udruga za cilj ima očuvanje identiteta Hrvata u Srbiji, a sjedište joj je u Zrenjaninu. Na osnivačkoj... detaljnije...

Izbor Đurđina kao stalne lokacije održavanja Takmičenja risara (o čemu je u Hrvatskoj riječi već više puta bilo pisano, a o čemu možete više pročitati i u intervjuu u broju... detaljnije...

S ciljem sažimanja i sagledavanja svega onoga što se u okviru Hrvatskog kulturno-prosvjetnog društva Matija Gubec u Tavankutu događalo proteklih 70 godina kontinuiranoga rada, 8. srpnja 2016. godine održana je... detaljnije...

U Subotici je koncem lipnja obilježena 125. obljetnica od rođenja Pere Tumbasa Haje (1891. – 1967.), jednog od najistaknutijih izvođača i pedagoga u području tamburaške glazbe. Uz stručnu tribinu o... detaljnije...

Književnica i novinarka Željka Zelić jedna je od triju dobitnica ovogodišnjeg priznanja Dr. Ferenc Bodrogvári koje dodjeljuje Grad Subotica. Priznanje se dodjeljuje istaknutim kulturnim stvaraocima, mlađim od 40 godina, na... detaljnije...

«Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata bit će u budućnosti kolekcionar svih onih kulturnih dragocjenosti koje je hrvatska zajednica vjekovima posijala na području naše pokrajine. Sa zadovoljstvom otvaram Zavod Za kulturu vojvođanskih Hrvata». Ovim je riječima predsjednik Izvršnog vijeća Vojvodine Bojan Pajtić je 23. siječnja 2009. godine otvorio prostorije Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata, nove profesionalne institucije koja će u području kulture pridonositi očuvanju nacionalnog identiteta hrvatske manjine.

On je tijekom otvorenja istaknuo da će sve zajednice čiji su jezici u službenoj uporabi dobiti ovakve zavode za kulturu.

«Teško je zamisliti hrvatsku kulturu bez mađarske i srpske, teško je zamisliti kulturu svih nacionalnih zajednica bez onih uz koje smo stoljećima živjeli i surađivali. Zbog toga otvorenje Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata jest značajno za hrvatsku zajednicu, ali je značajno i za sve druge zajednice kojima će hrvatska zajednica omogućiti uvid u svoju kulturu, u bogatstvo onoga što je stvarano stoljećima i omogućiti da se ta bogatstva objedine. Tako da možemo reći da je suradnja i prožimanje kultura i te kako brend Vojvodine».

Kultura ne može biti posao, nego mora biti poziv, rekao je ovom prigodom izaslanik ministra kulture Republike Hrvatske Žarko Španiček.

«Ona podrazumijeva entuzijazam i zanos za taj posao. Međutim, to nije dovoljno. Mora postojati jedan institucionalizirani oblik organiziranja koji će kulturu ustrojavati i usmjeravati, poticati i objedinjavati i na taj način pomagati da se ona na jednom prostoru, osobito kada je ovako multikulturalan i multietnički, da se kultura tu konstituira kao nešto prepoznatljivo i karakteristično za njezine nositelje».

Otvorenjem Zavoda ostvaren je veliki kvalitativni iskorak u hrvatskoj kulturi, rekao je predsjednik Hrvatskog nacionalnog vijeća Branko Horvat.

«Ovdašnja je hrvatska kultura predugo počivala na načelima dobrovoljnosti i amaterizma. Do sada nismo imali instituciju koja bi se profesionalno bavila hrvatskom kulturom kao samostalnom, jedinstvenom cjelinom. Osnutkom Zavoda, koji je institucija od velikog značaja, vjerujemo da je ova praznina uspješno nadomještena».

Aktivnosti Zavoda bit će usmjerene na očuvanje i promicanje kulture hrvatske zajednice, rekao je ravnatelj Zavoda Tomislav Žigmanov i istaknuo trud svih koji su sudjelovali u stvaranju Zavoda.

«Važan nam je bio svaki detalj, jer smo sebi postavili visoke ciljeve. Stvoriti modernu, profesionalnu i reprezentativnu ustanovu kulture Hrvata u Vojvodini. Nismo to radili nas radi već upravo za sve vas predstavnike hrvatskih udruga kulture, kulturne djelatnike, umjetnike, stvaraoce i znanstvenike. Riječju, za cijelu zajednicu. Kultura je unutar sebe visoko-složen heterogeni sustav, tako će se i aktivnosti Zavoda odvijati na više polja. Od znanosti preko umjetnosti do rada na izradi bibliografije, ustrojavanja arhiva i tomu slično».

Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata treća je hrvatska profesionalna institucija koju će financirati domicilna država, točnije Izvršno vijeće Vojvodine. Do kraja 2008. godine je za adaptaciju prostorija i pokretanje rada i prve aktivnosti Zavod dobio pet i pol milijuna dinara.


dr. Boris Pajtić, dr. Žarko Španiček, Saša Vučinić i Tomislav Žigmanov


Govori predsjednik HNV Branko Horvat


Govori ravnatelj Zavoda Tomislav Žigmanov

Preuzeto s portala www.suboticadanas.info

Fotografije: Nikola Tumbas