Pozovite » (+381) (0)24 535-533

Izdvajamo

Nakon dvije uspješne izložbe koncem prošle godine u Slovačkoj, u Pezinoku nadomak Bratislave te u Devinskom Novom Selu – slike od slame iz zbirke HKPD-a Matija Gubec iz Tavankuta nastavljaju... detaljnije...

Čitaonica Gradske knjižnice u Subotici bila je tijesna primiti sve posjetitelje 25. veljače 2016. godine, na predstavljanju knjige Ispovijest crkvenog pauka, književnog prvijenca vlč. Dragana Muharema tiskanog u nakladi Katoličkog... detaljnije...

Poslije skoro 30 godina, koliko su etnomuzikolozi iz Hrvatske tragali za rukopisom zbirke izvornih narodnih pjesama Narodne popijevke iz Sombora i okolice koje je sakupio Vinko Žganec, ne samo da... detaljnije...

U zagrebačkoj Knjižnici i čitaonici Bogdana Ogrizovića 19. veljače 2016. godine bilo je riječi o književnosti vojvođanskih Hrvata. Povod za to bilo je predstavljanje knjige Suvremena vojvođansko-hrvatska kratka priča objavljene... detaljnije...

Prenosimo tekst objavljen u tjedniku Hrvatska riječ, broj 670 od 19. veljače 2016. godine. Korizma je vrijeme četrdesetodnevne priprave za Uskrs i obilježeno je ozbiljnošću i pokorom. Kako je nekada protjecalo... detaljnije...

U zagrebačkom Kinu Europa 17. veljače 2016. godine održana je svečana premijera dokumentarnog filma Sve je bio dobar san Branka Ištvančića, za koji je od samog početka vladao golem interes... detaljnije...

Velikim prelom 30. siječnja 2016. godine u Subotici počeo je niz pokladnih manifestacija i priredaba u vojvođanskih Hrvata. Uslijedili su Prelo na Đurđinu i Marindan u Šidu. Održan je i... detaljnije...

Prenosimo intervju s Marijom Hećimović, objavljen u tjedniku Hrvatska riječ br. 669 od 12. veljače 2016. godine. Marija Hećimović, dugogodišnja uposlenica Hrvatske matice iseljenika iz Zagreba, poznata je ovdašnjim Hrvatima. Surađivala... detaljnije...

Uz profesionalno bavljenje stolarstvom, Stipan Bašić Škaraba iz Subotice se već dvadesetak godina bavi pisanjem pjesama. Objavljivao ih je u knjigama Lira naiva (sudionik je deset istoimenih pjesničkih susreta) i... detaljnije...

«Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata bit će u budućnosti kolekcionar svih onih kulturnih dragocjenosti koje je hrvatska zajednica vjekovima posijala na području naše pokrajine. Sa zadovoljstvom otvaram Zavod Za kulturu vojvođanskih Hrvata». Ovim je riječima predsjednik Izvršnog vijeća Vojvodine Bojan Pajtić je 23. siječnja 2009. godine otvorio prostorije Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata, nove profesionalne institucije koja će u području kulture pridonositi očuvanju nacionalnog identiteta hrvatske manjine.

On je tijekom otvorenja istaknuo da će sve zajednice čiji su jezici u službenoj uporabi dobiti ovakve zavode za kulturu.

«Teško je zamisliti hrvatsku kulturu bez mađarske i srpske, teško je zamisliti kulturu svih nacionalnih zajednica bez onih uz koje smo stoljećima živjeli i surađivali. Zbog toga otvorenje Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata jest značajno za hrvatsku zajednicu, ali je značajno i za sve druge zajednice kojima će hrvatska zajednica omogućiti uvid u svoju kulturu, u bogatstvo onoga što je stvarano stoljećima i omogućiti da se ta bogatstva objedine. Tako da možemo reći da je suradnja i prožimanje kultura i te kako brend Vojvodine».

Kultura ne može biti posao, nego mora biti poziv, rekao je ovom prigodom izaslanik ministra kulture Republike Hrvatske Žarko Španiček.

«Ona podrazumijeva entuzijazam i zanos za taj posao. Međutim, to nije dovoljno. Mora postojati jedan institucionalizirani oblik organiziranja koji će kulturu ustrojavati i usmjeravati, poticati i objedinjavati i na taj način pomagati da se ona na jednom prostoru, osobito kada je ovako multikulturalan i multietnički, da se kultura tu konstituira kao nešto prepoznatljivo i karakteristično za njezine nositelje».

Otvorenjem Zavoda ostvaren je veliki kvalitativni iskorak u hrvatskoj kulturi, rekao je predsjednik Hrvatskog nacionalnog vijeća Branko Horvat.

«Ovdašnja je hrvatska kultura predugo počivala na načelima dobrovoljnosti i amaterizma. Do sada nismo imali instituciju koja bi se profesionalno bavila hrvatskom kulturom kao samostalnom, jedinstvenom cjelinom. Osnutkom Zavoda, koji je institucija od velikog značaja, vjerujemo da je ova praznina uspješno nadomještena».

Aktivnosti Zavoda bit će usmjerene na očuvanje i promicanje kulture hrvatske zajednice, rekao je ravnatelj Zavoda Tomislav Žigmanov i istaknuo trud svih koji su sudjelovali u stvaranju Zavoda.

«Važan nam je bio svaki detalj, jer smo sebi postavili visoke ciljeve. Stvoriti modernu, profesionalnu i reprezentativnu ustanovu kulture Hrvata u Vojvodini. Nismo to radili nas radi već upravo za sve vas predstavnike hrvatskih udruga kulture, kulturne djelatnike, umjetnike, stvaraoce i znanstvenike. Riječju, za cijelu zajednicu. Kultura je unutar sebe visoko-složen heterogeni sustav, tako će se i aktivnosti Zavoda odvijati na više polja. Od znanosti preko umjetnosti do rada na izradi bibliografije, ustrojavanja arhiva i tomu slično».

Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata treća je hrvatska profesionalna institucija koju će financirati domicilna država, točnije Izvršno vijeće Vojvodine. Do kraja 2008. godine je za adaptaciju prostorija i pokretanje rada i prve aktivnosti Zavod dobio pet i pol milijuna dinara.


dr. Boris Pajtić, dr. Žarko Španiček, Saša Vučinić i Tomislav Žigmanov


Govori predsjednik HNV Branko Horvat


Govori ravnatelj Zavoda Tomislav Žigmanov

Preuzeto s portala www.suboticadanas.info

Fotografije: Nikola Tumbas