Pozovite » (+381) (0)24 535-533

Izdvajamo

Povjerenstvo Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata za izbor najbolje knjige godine, koja će dobiti nagradu koja nosi ime središnje osobe hrvatske književnosti, znanosti i publicistike iz XVIII. stoljeća... detaljnije...

U izdanju Hrvatskoga akademskog društva iz Subotice iz tiska je izašao 13. svezak Leksikona podunavskih Hrvata – Bunjevaca i Šokaca. U ovome svesku, koji obuhvaća dio slova K... detaljnije...

Osmi broj Godišnjaka za znanstvena istraživanja Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata izišao je iz tiska koncem srpnja 2017. godine. Na 352 stranica, Godišnjak donosi 13 znanstvenih i stručnih... detaljnije...

U sunakladi Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata iz Subotice i Društva hrvatskih književnika Ogranak slavonsko-baranjsko-srijemski koncem lipnja objavljena je treća, posljednja u nizu knjiga „Izabranih djela“ hrvatskoga književnika... detaljnije...

U cilju pospješivanja sustavnoga pristupa valorizaciji aktualne književne produkcije među Hrvatima u Vojvodini, Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata ustanovio je 2014. godine trijenalnu nagradu za najbolju knjigu poezije, koja nosi... detaljnije...

Knjiška produkcija Hrvata u Vojvodini u 2016. godini broji 29 naslova, čiji su autori vojvođanski Hrvati, priopćio je u utorak, 4. travnja 2017. godine ravnatelj Zavoda za kulturu... detaljnije...

Na svom redovitom radnom susretu, održanom 11. ožujka 2017. godine u Petrovaradinu u organizaciji Hrvatskoga nacionalnog vijeća i Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata, predstavnici hrvatskih udruga kulture u... detaljnije...

Vlasnici tableta, mobitela, smartphona i sličnih suvremenih medija mogu čitati stari tečaj Subotičke Danice, ali i drugih digitaliziranih sadržaja na internetskoj stranici Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata. Dovoljno je da na... detaljnije...

Opći podaci

Osnovano 1947.
Broj članova: 50

 

Kontakt:
25275 Bački Breg, Jugoslavenska 21

Email: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.
Facebook profil udruge

Vodstvo:
Milorad Stojnić, predsjednik

Tel: 060/7355-343

Sekcije:

  • Literarna sekcija – 10 članova, voditeljica Tamara Lerić
  • Tamburaška sekcija – 6 članova
  • Folklorna sekcija – dječja skupina – 20 članova, mladi – 20 članova, stariji – 10 članova

 

Manifestacije:

  • Šokačko prelo, veljača; regionalni značaj
  • Mikini dani, tijekom lipnja; pokrajinski (međunarodni) značaj
  • U susret sv. Nikoli, 6. prosinca; regionalni značaj
  • Božićni koncert, prosinca; lokalni značaj

 

Više o udruzi

HRVATSKO KULTURNO-PROSVJETNO DRUŠTVO SILVIJE STRAHIMIR KRANJČEVIĆ, kulturna udruga iz Berega (Bačkog Brega). Najstarije je aktivno hrvatsko društvo u bačkom Podunavlju – neprekinuto djeluje od 1947. god. Nastalo kao posljedica kulturne politike poslijeratnih vlasti i višegodišnjih aktivnosti mjesnih kulturnih pregalaca. Neposredni je pravni sljednik poslijeratnog Hrvatskog kulturnog društva iz Berega, no korijeni ovoga društva nalaze se u prijeratnoj mjesnoj organizaciji Hrvatske seljačke sloge.

Poslije rata, predsjedništvo Glavnog narodnooslobodilačkog odbora Vojvodine je 14. II. 1945. usvojilo Pravilnik o privremenoj organizaciji prosvjetne službe u Vojvodini, čiji je članak 23. propisao organiziranje kulturno-prosvjetnog amaterizma u naseljenim mjestima. U Beregu je Mjesni kulturno-prosvjetni savjet izabran 22. V. 1945., koji je u sljedeće dvije godine rukovodio kulturno-prosvjetnim radom kroz djelatnost nekoliko sekcija: pjevačka, diletantska, sportska, za Dom kulture, za priredbe, zidne novine i opće obrazovanje, te za financijske poslove. Zgrada mjesnoga gostioničara Adama Heima je poslije rata nacionalizirana za potrebe doma kulture, pod imenom Hrvatski kulturni dom, ali je u njega ubrzo nasilno useljen gostioničar (današnja stara zgrada Dobrovoljnog vatrogasnog društva), a aktivnost hrvatskoga društva prenesena je u nacionaliziranu zgradu Adama Amberga, gostioničara i pekara, koja je adaptirana u Omladinski kulturni dom, koji je Društvo sukoristilo do 1965.

Naime, početkom 1947. pristupilo se formiranju samostalnog kulturnog društva pod nazivom Hrvatsko kulturno društvo u Bačkom Bregu. Inicijatori su bili Matija Tucakov, Eva Jakšić, Josip Andrašić, Matija Kolar – Knez, Kata Kulišić i Marin Tomašev – Mađenta, a osnivačka skupština je održana 5. VIII. 1947. Prvi predsjednik je bio Matija Sitarić, a tajnik Matija Jelić. Pravila Društva su potpisali predlagači Šima Rica, Marin Dekić, Marin Radičev, Martin Balažev, Antun Gorjanac, Mika Ivošev, Matija Mrvičin, Ivan Sudar, Matija Kolar – Knez i Lazar Tomašev. Odjel za unutarnje poslove pri Kotarskom narodnom odboru u Somboru donio je 2. X. 1947. rješenje br. 1445 kojim se odobrava, prema podnijetim pravilima i programu, osnutak i rad Društva. Njegova djelatnost odvijala se prije svega kroz rad dramske i folklorne sekcije (folklorna je već 24. VIII. 1947. gostovalo u Zagrebu na II. smotri Seljačke sloge) te kroz držanje predavanja, organiziranje igranki, knjižnicu i čitaonicu. Sve do početka 1950-ih godina dramska sekcija često je bila na višednevnim gostovanjima po baranjskim selima.

Nakon nepune dvije godine uspješnog rada, Društvo je moralo promijeniti ime u Kulturno-prosvetno društvo, pod kojim je djelovalo do 1952. kada se ponovno moralo registrirati. Na redovitoj skupštini 7. II., na inicijativu Eve Jakšić (sestre pjesnika Ante Jakšića), tadašnje ravnateljice škole, Društvo je uzelo ime hrvatskog pjesnika Silvija Strahimira Kranjčevića, a registrirano je 21. IV. u Povjereništvu unutarnjih poslova Kotara Sombor kao Kulturno-prosvetno društvo Silvije Kranjčević.

Društvo je do danas najvažnija kulturna institucija u selu, koja djeluje u više sekcija. Od osnutka i tijekom 1950-ih godina najaktivnija je bila kazališna sekcija koja je davala veliki broj predstava u selu i na gostovanjima (izuzetno zapažena bila je izvedba Hasanaginice kojom se kvalificirala za Pokrajinsko natjecanje 1953. u Baču), a česta su bila i gostovanja amaterskih društva iz zapadne Bačke (posebno je dobro primljena predstava Kulturno-prosvjetnog društva iz Sonte Šana se udaje Ante Jakšića). Sekcija je davala predstave sve do sredine 1970-ih godina, a ponovno još 1985.-89. Djelovala su u pojedinim razdobljima još i glazbena i recitatorska sekcija, solo i duet pjevača, kasnije i predavačka, fotoamaterska, šahovska, tamburaška i druge sekcije, zatim knjižnica i čitaonica itd. God. 1962. bio je pokušaj oživljavanja pjevačke sekcije (koju je 1945-47. vodio Matija Tucakov), kroz djelovanje ženskog omladinskog zbora. Poslijeratno seosko kino, koje je prikazivalo predstave 1953.-72, od 1964. djelovalo je u okviru Društva. Od 1960. do 1965. građen je Dom kulture u dvorištu mjesnoga ureda, što je postalo novo sjedište Društva. U okviru djelovanja glazbene sekcije u selu je priređivano brojna gostovanja nastupa tadašnjih solista narodnih pjesama, među ostalim i Nade Mamule, Safeta Isovića, Bebe Selimović i dr. Od sredine 1960-ih godina intenzivnije se razvija folklorna sekcija, ponajviše zahvaljujući Marinu Lukačevu – Furmanu. Folklorni ansambl je nastupao na manifestacijama i priredbama u mnogim mjestima tadašnje Jugoslavije (među ostalim i na subotičkoj Dužijanci 1971., Đakovačkim vezovima 1972. itd.), u Madžarskoj (Mohač, Santovo, Bikić /madž. Bácsbokod/, Baćino i dr.) i Austriji (Baden, Linz). Tijekom 1980-ih surađivalo je s šokačkim folklornim društvima iz nekoliko baranjskih mjesta (Draž, Duboševica, Topolje, Kneževi vinogradi) te s Mundanijom na otoku Rabu. Od 2000. intenzivno surađuje s više kulturno-umjetničkih društava iz Hrvatske. Folklorna sekcija je od 1991. postavila koreografiju Bereški svatovi, koja se s velikim uspjehom izvodi do danas. Od 2000. kolektivnim prisustvom i pjevanjem uveličava polnoćku u mjesnoj crkvi sv. Mihovila. Zgrada Doma je renovirana 2002. godine.

Društvo tradicionalno organizira Šokačko prelo, u spomen na najpoznatijega bereškog glazbenika Miki Ivoševa priređuje godišnji Festival tamburaških orkestara Mikini dani od 1998. kada je i podignuta ljetna pozornica i spomenik Miki Ivoševu u prirodnoj veličini, a 2004. je postavilo spomen-ploču na rodnu kuću pjesnika Ante Jakšića.

Na skupštini Društva 25. I. 2004. društvu je vraćen hrvatski atribut i u naziv je dodano ime Strahimir, te od onda nosi ime Hrvatsko kulturno-prosvetno društvo Silvije Strahimir Kranjčević. Iako je službeno ime društvo na srpskome jeziku, u praksi se koristi hrvatskim oblikom svojega imena. God. 2005. izdana je monografija Društva.

Od osnutka u različitim razdobljima, društvo je imalo od 50 pa do preko 200 aktivnih članova, a još veći broj simpatizera pomaže Društvo na različite načine. Jedino je seosko kulturno društvo u Podunavlju koje ima vlastite prostorije.

Dosadašnji predsjednici Društva su Matija Sitarić, Marin Tomašev – Mađenta (u više mandata), Mika Ivošev – Taca (sin svirača Mike Ivoševa), Matija Kolar – Knez, Niko Krišto, Stipan Jelić, Marko Ilić, Adam Tubić, Stipan Katačić i Tamara Lerić, dok je počasni predsjednik Joza Kolar.

Ivan Kovač