HRVATSKO AKADEMSKO DRUŠTVO (HAD) je suvremena udruga hrvatskih intelektualaca. Premda je sjedište u Subotici, okuplja članove s akademskim obrazovanjem iz cijele Vojvodine, Beograda te Hrvatske. Društvo je osnovano radi razvijanja i populariziranja društvenih i humanističkih znanosti, te provođenja istraživanja povijesnih, kulturoloških, socioloških, psiholoških, političkih, demografskih, komunikoloških, ekonomskih, prosvjetnih, književnih, religijskih i futuroloških odrednica hrvatskog nacionalnog bića na području tadašnje Savezne Republike Jugoslavije (SRJ).
Inicijativa za osnivanjem udruge hrvatskih intelektualaca, koja ima raditi na revitaliziranju i osnaživanju hrvatskog nacionalnog bića, potekla je početkom 1998. od Zlatka Šrama, Josipa Ivanovića i Duje Runje. Nakon duljih priprema, formiran je Inicijativni odbor od 23 člana, a 20. X. 1998. u Subotici je održana i Osnivačka skupština, na kojoj je za prvog predsjednika izabran Josip Ivanović. Rad Društva odvija se u okviru sekcija, među kojima su najznačajnije za sociologiju, psihologiju i političke znanosti; za odgoj, obrazovanje i prosvjetnu politiku; za filozofiju i leksikografiju; za studije religioznosti itd.
Društvo je organiziralo više znanstvenih simpozija, stručnih skupova i javnih tribina: Religioznost i ličnost (1999.); Duševno zdravlje (1999.); Nacionalna svijest i njeni psihološki, sociološki, politički i povijesni korelati (2000); Antropološke odrednice religioznosti (2001.); Politološke, pravne, sociološke i psihološke odrednice političkog života i sustava s posebnim osvrtom na hrvatsku zajednicu u SR Jugoslaviji (2001.); Vrednote i duševni život suvremenog čovjeka u svijetu (2004.). Na njima su, osim članova HAD-a, sudjelovali i ugledni znanstvenici iz Hrvatske te Srbije (iz sveučilišnih središta Novi Sad, Beograd, Niš). U kontekstu normaliziranja odnosa između SRJ i Hrvatske, HAD je organizacijom ovakvih skupova pridonio ponovnom povezivanju znanstvenika iz Hrvatske i Srbije. Također su pojedini članovi HAD-a koji su se bavili znanošću, sudjelovali na međunarodnim znanstvenim skupovima i simpozijima te objavljivali svoje znanstvene i stručne radove uz navođenje HAD-a kao afilijacije.
Vodstvo HAD-a je bilo nositelj i nekoliko značajnih inicijativa: iniciralo je proces uspostave i pripremilo temeljna dokumenta (nastavne planove i programe) za obrazovanje na hrvatskom jeziku, što je bilo od odlučujućeg značaja za njeno počinjanje u školskoj 2002./03. godini na području Općine Subotica; bilo je jedan od inicijatora za osnivanje prvog vrtića na hrvatskom jeziku Marija Petković u SRJ 2001. god. pri samostanu Družbe sestara kćeri milosrđa u Subotici; također je bilo nositelj inicijative osnivanja Novinsko-izdavačke ustanove Hrvatska riječ 2002.-03. godine koju je osnovala Skupština AP Vojvodine; u okviru Društva realizira se Leksikon podunavskih Hrvata – Bunjevaca i Šokaca od 2003., u čijoj izradi sudjeluju mnogi članovi Društva.
HAD je također i nakladnik više knjiga (M. Miković, Život i smrt u gradu, 1999. – sunakladnik Katolički institut za kulturu, povijest i duhovnost Ivan Antunović iz Subotice; Stanka Kujundžić, Naši mladenci, 2004; Tomislav Žigmanov, Bez svlaka mraka, 2005; Ante Vukov, Vrati vrieme, 2005), među kojima se ističu slikovnice za djecu na narodne pripovijesti koje je skupio Balint Vujkov (Ždribac zlatne grive, 2004; Pripovitke za laku noć, 2005; Razlinkavi zec, 2006; Pupko i družina, 2007 – sve u sunakladništvu s Hrvatskom čitaonicom iz Subotice). Društvo je također izdalo dva nosača zvuka; DVD Bez svlaka mraka Tomislava Žigmanova i Hrvoja Tikvickog (2005) te glazbeni CD Minijatura za Leksikon Hrvoja Tikvickog (2007.).
Društvo je organiziralo i nekoliko desetaka stručnih i znanstvenih predavanja o različitim temama, koje su izlagala značajna imena hrvatske i srpske znanosti.
Za ostvarena postignuća Općina Subotica je 2007. Društvu dodijelila priznanje Pro Urbe. Dosadašnji predsjednici Društva su Josip Ivanović (1998.-2003.), Duje Runje (2003.-07) i Slaven Bačić (od 2008.).
Dujo Runje