Opći podaci

Kontakt:
24000 Subotica, Preradovićeva 4
Tel: 024/ 555-589
Fax: 024/600-188
E-mail: Ova e-mail adresa je zaštićena od spam robota, nije vidljiva ako ste isključili JavaScript

Vodstvo:
Ivan Stipić, predsjednik
Ružica Šimić, predsjednica IO

Sekcije:

• Dramska - 10 članova, voditelj Ninoslav Šćepanović
• Likovna - 35 članova, voditeljica Nedeljka Šarčević
• Folklorna - po dobnim skupinama: od 5 do 7 godina - voditeljica Dajana Šimić; od 8 do 9 godina - voditelj Davor Šimić; od 10 do 12 godina - voditelj Filip Mesaroš; od 13 do 14 godina - voditelj Vladimir Skenderović; od 14 do 17 godina (pripremni ansambl) - voditeljica Jelica Bukvić; Prvi ansambl - voditelj Davor Dulić

Manifestacije:

• Dužijanca, regionalni značaj
• Veliko prelo, gradski značaj
• Godišnji koncerti folklornih odjela
• „Mikulaš", uoči sv. Nikole

Više o udruzi

HRVATSKI KULTURNI CENTAR BUNJEVAČKO KOLO, kulturna udruga iz Subotice. Skupina subotičkih hrvatskih intelektualaca (suci, odvjetnici, liječnici, profesori, ekonomisti...), koji su organizirali i vodili gradsku, folklorno-turističku manifestaciju Dužijanca 1968. i 1969. god., koncem 1969. uočila je potrebu za osnivanjem institucije čiji bi cilj bio stalni rad na prikupljanju, proučavanju, njegovanju i promicanju kulturne baštine Hrvata-Bunjevaca, te osiguravanju uvjeta za nove oblike i sadržaje kulturnoga stvaralaštva. U tom cilju 14. XII. 1969. osnivaju Inicijativni odbor od 60 članova na čelu sa sucem Nacom Zelićem, koji je ubrzo obavio sve pripreme (temeljni dokumenti, suglasnosti društveno-političkih organizacija i sl.) za Osnivačku skupštinu Hrvatskog kulturno-umjetničkog društva „Bunjevačko kolo“, koja je održana 18. I. 1970. u Velikoj vijećnici Gradske kuće, pred 354 člana osnivača. Bila je to nakon 1956. prva i dvadesetak godina poslije jedina kulturna udruga Hrvata u Subotici. Za prvog predsjednika je izabran sudac Ivo Stantić, a za dopredsjednike Josip Buljovčić i Pajo Pavluković. U Društvu se nakon toga osnivaju i uspješno počinju raditi sekcije – folklorna, muzička, likovna, literarna, za „Dužijancu“ i za „Veliko prelo“, s razvijenom djelatnošću (obnavljanje „Velikog prela“, organiziranje Dužijance '70 i '71., brojni glazbeni i folklorni programi, akademija u povodu 100. obljetnice izlaženja Bunjevačkih i šokačkih novina...).

Koncem 1960-ih i početkom 1970-ih usporedo su se odvijale i pripreme oko osnutka ogranka Matice hrvatske u Subotici, u Maticu se učlanilo oko 200 članova iz Subotice i okolice, no, nakon osnutka HKUD Bunjevačko kolo, aktivnosti su na tome planu prestale, sukladno naputku političkog vodstva Socijalističke Republike Hrvatske, a svi članovi Matice postali su članovi „Bunjevačkog kola“. Političkom osudom „Hrvatskog proljeća“ i djelovanja Matice hrvatske u SR Hrvatskoj, s malim je zakašnjenjem – početkom 1972. – sastavljen popis članova Matice u članstvu „Bunjevačkog kola“, koji su zalaganjem Općinskog odbora Socijalističkog saveza radnog naroda (SSRN) i aktiva članova Saveza komunista (SK) Bunjevačkog kola izbačeni iz članstva Društva (od 645 članova, isključeno je 416). Na dirigiranoj skupštini Društva održanoj 24. VI. 1973., iz imena je brisan pridjev „Hrvatsko“, pridjev „umjetničko“ zamijenjen je s „umetničkim“, a smijenjena je i dotadašnja Uprava. Društvo je i dalje imalo veliki broj članova, posebno djece, među njima i Hrvata, no u upravi do konca 1980-ih nisu bili u većini. U tom razdoblju Društvo je radilo pod utjecajem i kontrolom SK i SSRN, kulturna politika je bila projugoslavenska, jedino su djelovale folklorna i muzička (tamburaška) sekcija, a jedno vrijeme je u prostorijama Društva radio i disco club, koji je sredinom 1980-ih bio vrlo popularan među mladim Subotičanima.

Društvenim promjenama i demokratizacijom jugoslavenskog društva koncem 1980-tih prestaje moć i značaj SK-a i SSRN-a, pa se stvaraju mogućnosti da se u upravu i članstvo Društva vrate do tada izolirani osnivači, ali se primaju i novi članovi kojima je stalo do očuvanja i razvoja kulture Hrvata, te od 1990. ponovno preuzima organiziranje dviju velikih tradicionalnih kulturnih manifestacija – Velikog prela i Dužijance. Na izvanrednoj skupštini 4. XI. 1990. predloženo je vraćanje Društvu pridjeva hrvatski, što je izazvalo protivljenje članova folklorne i muzičke sekcije, te je sjednica prekinuta, a u nastavku sjednice, koja je održana 24. II. 1991., odlučeno je da se još uvijek ne vraća pridjev hrvatski u ime, ali je u Statut unesena odredba da je zadaća Društva razvijanje i njegovanje kulturne tradicije i običaja Hrvata-Bunjevaca i drugih naroda i narodnosti, unatoč protivljenju nekih članova folklorne i muzičke sekcije. U ubrzo izabranoj novoj upravi, koja je birana iz redova članstva Društva (nasuprot prijašnjih kada su članovi uprave delegirani iz različitih partijskih struktura), hrvatski orijentirani članovi postaju većina te se reafirmiraju aktivnosti kojima se nastoji ostvariti program koji su zacrtali osnivači – održavaju se predavanja na teme iz znanosti, priređuju se književne večeri, organiziraju se svečanosti u vezi s pojedinim obljetnicama, u folklornoj sekciji se akcent stavlja na folklornu baštinu bunjevačkih Hrvata itd. Njihovim nastojanjima od 1993. Dužijanca se slavi kao jedinstvena, i crkvena i svjetovna, koja je, sadržajem od tridesetak događanja, najbogatija kulturna manifestacija Hrvata u Vojvodini. Na Skupštini održanoj 18. VI. 1995. u naziv se ponovno vraća pridjev „hrvatski“, društvo se transformira u kulturni centar, mijenjajući ime u Hrvatski kulturni centar „Bunjevačko kolo“. Prema Statutu, cilj Centra je rad na očuvanju i njegovanju tradicije i običaja bačkih Hrvata, kao i naroda s kojima žive. Tijekom 1990-ih godina, budući da je bila jedina hrvatska udruga u Subotici, Bunjevačko kolo je bilo središtem hrvatskih kulturnih okupljanja u Subotici.

Aktivnosti Centra su organizirani po odjelima, u čijem radu sudjeluje veliki broj članova, među kojima su najbrojniji mladi. U više je navrata s folklornim nastupima sudjelovao na smotrama folklora u Vojvodini, Srbiji, Hrvatskoj (Đakovački vezovi, Vinkovačka jesen, Međunarodna smotra folklora u Zagrebu), Mađarskoj i drugim europskim zemljama. S kazališnim komadima gostuje na Danima pučkog teatra (Hercegovac). Centar je od 36. broja (19. XI. 1995.) pa do konca izlaženja – br. 111 (24. III. 2002.) bio nakladnik subotičkog dvotjednika Žig, a koncem 1990-ih i početkom 2000-ih pojavljuje se kao nakladnik desetak knjiga subotičkih književnika (V. Sekelj, M. Prćić), te s područja etnografije i društvenih znanosti (A. Stantić, Z. Šram). Likovni odjel vodio je likovni pedagog Stipan Šabić, koji radi i s mladim talentima, od kojih se jedan broj upisao na likovne akademije (Spartak Dulić, Laura Peić, Goran Vuković, Lea Vidaković). Od 1997. Centar organizira i Likovnu koloniju „Bunarić“, na kojoj osim članova – slikara amatera Likovnog odjela, sudjeluju i slikari iz Vojvodine, te susjednih zemalja (od 2000.), tako da ima karakter međunarodne. Od 2001. do 2009. Centar je priređivao Festival bunjevački pisama, na kojem su se izvodile nove kompozicije vezane uz život, običaje i kulturu bunjevačkih Hrvata.

Danas su posebno aktivni Ansambl narodnih plesova i pjesama pri folklornome odjelu, zatim glazbeni, likovni, dramski i odjel za manifestacije, a najbrojniji je Ansambl, kojeg čine Prvi reprezentativni ansambl i dječji ansambli, koji zajedno broje više od 200 članova. S njim surađuje i glazbeni odjel, koji se sastoji iz Tamburaškog orkestra i Orkestra tradicijskih instrumenata. Najbrojnije je hrvatsko društvo u Vojvodini: iako se broj članova mijenja iz godine u godinu, uglavnom se kreće u okviru 500-600 članova različite dobi (od predškolske do umirovljenika), naobrazbe (od članova s nižom stručnom spremom pa do doktora znanosti) i socijalne strukture (intelektualci, poljoprivrednici, radnici itd.).

Jedino je hrvatsko kulturno društvo u Vojvodini koje ima profesionalno i honorarno zaposleno osoblje, budući da se njegov rad od 1990-ih neposredno pomaže iz gradskoga proračuna. Također je jedino hrvatsko kulturno-umjetničko društvo s područja Subotice koje ima vlastiti objekt: ukupne je površine oko 1200 m², a čine ga službene prostorije, velika dvorana s binom (temeljito rekonstruirana 1996.-97.) u kojoj se održavaju skupovi i priredbe različitog sadržaja (koncerti, dramske priredbe, tribine, književne večeri, znanstveni skupovi…), zatim mala dvorana te ugostiteljski objekt. Sjedište društva je u Preradovićevoj ulici broj 4. Hrvatsko nacionalno vijeće je od osnutka do 2009. godine imalo sjedište u unajmljenim prostorijama Bunjevačkog kola.

Dosadašnji predsjednici Društva bili su Ivo Stanić, Pavle Dulić, Gavro Radnić, Ladislav Kovačić, Bartul Skenderović, János Revesz, Grgo Bašić, Petar Gršić, István Kenyeres, Vladimir Šujić, Bela Ivković, Mirko Ostrogonac, Ivan Stipić.

Bela Ivković