Pozovite » (+381) (0)24 535-533

Izdvajamo

U Subotici je koncem lipnja obilježena 125. obljetnica od rođenja Pere Tumbasa Haje (1891. – 1967.), jednog od najistaknutijih izvođača i pedagoga u području tamburaške glazbe. Uz stručnu tribinu o... detaljnije...

Dana 29. lipnja 2016. godine navršilo se točno 125 godina od rođenja tamburaške legende Pere Tumbasa Haje (1891. – 1967.), koji je, osim kao virtuozni svirač ovog instrumenta, iza sebe... detaljnije...

Književnica i novinarka Željka Zelić jedna je od triju dobitnica ovogodišnjeg priznanja Dr. Ferenc Bodrogvári koje dodjeljuje Grad Subotica. Priznanje se dodjeljuje istaknutim kulturnim stvaraocima, mlađim od 40 godina, na... detaljnije...

Svečana akademija kojom hrvatska zajednica čestita uspjehe učenicima koji se školuju na hrvatskom jeziku na općinskim, zonskim, pokrajinskim i republičkim natjecanjima, održana je 17. lipnja 2016. godine, u velikoj vijećnici... detaljnije...

U utorak, 14. lipnja 2016. godine, navršilo se 90 godina od rođenja Lazara Merkovića (Subotica, 1926.), a kada i u ovom podneblju, drugi put, u prvoj polovici XX. stoljeća, velike... detaljnije...

U Hrvatskom domu u Somboru 5. lipnja 2016. godine održan je Sabor HKUD-a Vladimir Nazor na kome su izvješće o radu podnijeli pročelnici svih deset sekcija koje rade u ovoj... detaljnije...

Bogatim i šarolikim programom jedno od najmlađih hrvatskih srijemskih udruga Hrvatsko kulturno društvo iz Ljube, obilježilo je četvrtu godišnjicu postojanja na kulturnoj manifestaciji Igrom i pjesmom kroz Srijem, koja je... detaljnije...

U organizaciji Hrvatske čitaonice i Katoličkog društva Ivan Antunović iz Subotice 28. svibnja 2016. godine u Starom Žedniku održan je XIV. Pokrajinski susret hrvatskih pučkih pjesnika Lira naiva 2016. Ova... detaljnije...

Opći podaci

HKC BK veciOsnovan 1970.
Broj članova: 300

Kontakt:
24000 Subotica, Preradovićeva 4
Tel: +381 (0)24/555-589; +381 (0)24/556-898
E-mail: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.
Facebook profil udruge
HKC BK Ogranak u Žedniku
Facebook profil udruge

Vodstvo:
Marinko Prćić, predsjednik Upravnog odbora
Andrija Bašić Palković, predsjednik Izvršnog odbora
Dejan Kovač, tajnik

Sekcije (odjeli):
Folklorni odjel
Glazbeni odjel
Književni odjel
Likovni odjel
Dramski odjel
Novinsko-nakladnički odjel
Odjel za fotografiju, film i video
Etnografski odjel
Odjel za stare zanate i alate

Manifestacije:
Dužijanca, regionalni značaj
Prelo sićanja, općinski značaj
Veliko prelo, općinski značaj
Likovna kolonija „Bunarić“
Godišnji koncert folklornog odjela,
„Mikulaš", uoči sv. Nikole

Više o udruzi

HRVATSKI KULTURNI CENTAR BUNJEVAČKO KOLO, kulturna udruga iz Subotice. Skupina subotičkih hrvatskih intelektualaca (suci, odvjetnici, liječnici, profesori, ekonomisti i dr.), koji su organizirali i vodili gradsku folklorno-turističku manifestaciju Dužijanca 1968. i 1969., potkraj 1969.uočila je potrebu za osnivanjem institucije čiji bi cilj bio stalni rad na prikupljanju, proučavanju, njegovanju i promicanju kulturne baštine Hrvata Bunjevaca te osiguravanju uvjeta za nove oblike i sadržaje kulturnoga stvaralaštva. Radi toga su 14. XII. 1969. osnovali inicijativni odbor od 60 članova na čelu sa sucem Nacom Zelićem. Odbor je ubrzo obavio sve pripreme (temeljni dokumenti, suglasnosti društveno-političkih organizacija i sl.) za osnivačku skupštinu Hrvatskoga kulturno-umjetničkoga društva Bunjevačko kolo, koja je održana 18. I. 1970. u Velikoj vijećnici Gradske kuće pred 354 člana osnivača. Bila je to nakon 1956. prva, a u sljedećih dvadesetak godina i jedina kulturna udruga Hrvata u Subotici. Za prvoga predsjednika izabran je sudac Ivo Stantić, a za dopredsjednike Josip Buljovčić i Pajo Pavluković. U Društvu se nakon toga osnivaju folklorna, muzička, likovna i literarna sekcija, obnavlja se Veliko prelo, organizira Dužijanca 1970. i 1971., akademija u povodu 100. obljetnice izlaženja Bunjevačkih i šokačkih novina te mnogi drugi kulturni događaji.

Potkraj 1960-ih i početkom 1970-ih usporedno su tekle i pripreme za osnutak ogranka Matice hrvatske u Subotici. U Maticu se učlanilo oko 200 članova iz Subotice i okolice, no nakon osnutka HKUD-a Bunjevačko kolo aktivnosti su na tom planu prestale, sukladno naputku političkoga vodstva SR Hrvatske, a svi članovi Matice postali su članovima Bunjevačkoga kola. Nakon političke osude Hrvatskoga proljeća i djelovanja Matice hrvatske u Hrvatskoj, početkom 1972. načinjen je popis članova Bunjevačkoga kola koji su nekad bili u Matici te su, na traženje Općinskoga odbora Socijalističkoga saveza radnoga naroda i aktiva članova Saveza komunista Bunjevačkoga kola isključeni iz članstva – od 645 članova Društvo ih je izgubilo 416. Na dirigiranoj skupštini Društva održanoj 24. VI. 1973. iz imena je brisan pridjev hrvatsko, naziv je ekaviziran, a smijenjena je i cijela dotadašnja uprava. Društvo je i dalje imalo veliki broj članova, posebno djece, među njima i Hrvata, no u upravi do kraja 1980-ih nisu bili u većini. U tom razdoblju Društvo je radilo pod utjecajem i kontrolom SK i SSRN-a, kulturni program bio mu je projugoslavenski, djelovale su samo folklorna i muzička (tamburaška) sekcija, a neko je vrijeme u prostorijama Društva radio i disko klub, koji je sredinom 1980-ih bio veoma popularan među mladim Subotičanima.

DuzijancaS društvenim promjenama i s demokratizacijom jugoslavenskoga društva potkraj 1980-ih stječu se mogućnosti da se u upravu i članstvo vrate dotad izolirani osnivači, ali se primaju i novi članovi kojima je stalo do očuvanja i razvoja hrvatske kulture. Društvo tako od 1990. ponovno preuzima organiziranje dviju velikih tradicionalnih kulturnih manifestacija – Velikoga prela i Dužijance. Na izvanrednoj skupštini 4. XI. 1990. predloženo je vraćanje pridjeva hrvatski u naziv Društva, što je izazvalo protivljenje članova folklorne i muzičke sekcije, te je sjednica prekinuta. U nastavku sjednice 24. II. 1991. odlučeno je da se pridjev hrvatski još neće vratiti u ime, ali je u Statut, unatoč protivljenju nekih članova folklorne i muzičke sekcije, unesena odredba da je zadaća Društva razvijanje i njegovanje kulturne tradicije i običaja Hrvata Bunjevaca i drugih naroda i narodnosti. U novoj upravi, koja je birana iz redova članstva Društva (nasuprot prijašnjih, u koje su članovi delegirani iz različitih partijskih struktura), hrvatski orijentirani članovi postaju većina te se reafirmiraju aktivnosti kojima se nastoji ostvariti program koji su zacrtali osnivači – održavaju se predavanja na znanstvene teme, priređuju se književne večeri, organiziraju se svečanosti u vezi s pojedinim obljetnicama, u folklornoj sekciji naglasak se stavlja na folklornu baštinu bunjevačkih Hrvata i dr. Od 1993. Dužijanca je jedinstvena, i crkvena i svjetovna, a sa sadržajem od tridesetak događaja najbogatija je kulturna manifestacija Hrvata u Vojvodini. Na Skupštini održanoj 18. VI. 1995. u naziv Društva ponovno se vraća pridjev hrvatski, a dotadašnje Društvo postaje Hrvatski kulturni centar Bunjevačko kolo, ali je vraćanje hrvatskih atributa rezultiralo i izlaskom dijela članstva. Prema Statutu cilj je Centra rad na očuvanju i njegovanju tradicije i običaja bačkih Hrvata te naroda s kojima žive. Tijekom 1990-ih, kao jedina hrvatska udruga u Subotici, Bunjevačko kolo bilo je i središte hrvatskih kulturnih okupljanja u tom gradu. Aktivnosti Centra organizirane su po odjelima – folklorni; glazbeni; likovni; dramski; odjel za manifestacije; književni; znanstveno-istraživački; novinsko-nakladnički; odjel za fotografiju, film i video; pravni; odjel za ugostiteljstvo; odjel za suradnju i komunikacije; odjel za suradnju sa inozemstvom i dr. U više je navrata folklornim nastupima sudjelovao na smotrama folklora u Vojvodini, Srbiji, Mađarskoj, od 1991. češća su gostovanja u Hrvatskoj (Đakovački vezovi, Vinkovačke jeseni, Međunarodna smotra folklora u Zagrebu itd.), a ostvarilo je i veliki broj gostovanja u mnogim mjestima u zemlji i inozemstvu. S kazališnim komadima gostuje na Danima pučkoga teatra (Hercegovac). Centar je od 36. broja (19. XI. 1995.) pa do zadnjega 111. broja (24. III. 2002.) bio nakladnik subotičkoga dvotjednika Žig , a potkraj 1990-ih i početkom 2000-ih nakladnik je desetak beletrističkih izdanja subotičkih književnika (V. Sekelj, M. Prćić) te knjiga s područja etnografije i društvenih znanosti (A. Stantić, Z.Šram). Likovni odjel vodio je likovni pedagog Stipan Šabić, koji je radio i s mladim talentima, od kojih su se mnogi nastavili obrazovati na likovnim akademijama (Spartak Dulić, Laura Peić, Goran Vuković, Lea Vidaković). Od 1997. Centar organizira i Likovnu koloniju Bunarić, na kojoj od 2000. sudjeluju slikari iz cijele Vojvodine i susjednih zemalja te kolonija ima međunarodni karakter. Od 2001. Centar priređuje Festiva lbunjevački pisama, na kojem se izvode nove skladbe pisane na teme iz života, običaja i kulture bunjevačkih Hrvata.

hkc bk subotica 1242208441Danas su posebno aktivni ansambl narodnih plesova i pjesama pri folklornom odjelu, zatim glazbeni, likovni, dramski i odjel za manifestacije, a najbrojniji je folklorni ansambl, koji se sastoji od reprezentativnoga i dječjega te ukupno ima više od 200 članova. S njim surađuje i glazbeni odjel, koji se sastoji od tamburaškoga orkestra i orkestra tradicijskih instrumenata. Folklorni odjel ima ogranke u Žedniku (od 1995.) i na Bikovu (od 2005.). HKC Bunjevačko kolo najbrojnije je hrvatsko društvo u Vojvodini: iako se broj članova mijenja iz godine u godinu, u njemu djeluje između 300 i 500 članova različite dobi (od predškolske do umirovljeničke), naobrazbe (od članova s nižom stručnom spremom do doktora znanosti) i socijalne strukture (intelektualci, poljoprivrednici, radnici i dr.). Centar je jedino hrvatsko kulturno društvo u Vojvodini koje ima profesionalno i honorarno zaposleno osoblje, budući da se njegov rad od 1990-ih financira izravno iz gradskoga proračuna. Također je jedino hrvatsko društvo s područja Subotice koje ima vlastiti objekt. Sjedište mu je u Preradovićevoj ulici br.4, a u prostorijama Centra od svojega osnutka sjedište je imalo i Hrvatsko nacionalno vijeće sve do 2009. Za postignute rezultate Društvo je dobilo pokrajinsku nagradu Iskra kulture 1993.

Dosadašnji predsjednici Društva bili su Ivo Stantić, Pavle Dulić, Gavro Radnić, Ladislav Kovačić, Bartul Skenderović, János Révész, Grgo Bašić, Petar Gršić, István Kenyeres, Vladimir Šujić, Bela Ivković, Mirko Ostrogonac i Ivan Stipić.

Bela Ivković i Tomislav Žigmanov (LPH)


Centar surađuje sa skoro svim hrvatskim kulturnim institucijama i udrugama na teritoriju Republike Srbije, kao i s kulturnim udrugama u Republici Hrvatskoj i Mađarskoj.

HKC Bunjevačko kolo je u Vinkovcima 25. svibnja 2013. godine potpisalo Povelju o bratimljenju sa FA „Lisinski“ iz Vinkovaca i HGD „Sveta Cecilija“ s Korčule.

Centar ima oko 300 članova od djece do odraslih, pripadnika hrvatske manjinske zajednice.

Članovi Upravnog odbora HKC:

Marinko Prćić – predsjednik Upravnog odbora,
Andrija Bašić Palković – predsjednik Izvršnog Odbora,
Msgr. Dr. Andrija Anišić – Predsjednik Upravnog Odbora udruge „Dužijanca“,
Marinko Piuković – direktor udruge „Dužijanca“,
Vlatko Vojnić Purčar,
Pavle Kujundžić,
Ivan Piuković,
Ružica Šimić,
Tomislav Vojnić Purčar,
Željka Vukov,
Mirko Čipak,
Petar Gaković.

Odjeli

Folklorni odjel

Osnovni cilj folklornog odjela HKC Bunjevačko kolo je očuvanje i njegovanje folklorne tradicije bunjevačkih Hrvata, njihovih plesova, pjesama, kako iz domicilne, tako i iz matične države. Ima oko 200 članova koji su podeljeni u 3 skupine. Prva i najmlađa grupa su djeca 5-9 godina, zatim slijedi srednja skupina u dobi 10-15 godina i na kraju prvi izvođački ansambl starosti 16-30 godina. Svaka skupina ima svog stručnog voditelja. Probe se održavaju redovito za svaku skupinu, svakog ponedeljka, srijede i petka s početkom od 18 do 22,30 sati. Folklorni odjel HKC Bunjevačko kolo postoji i djeluje kroz svoje ispostave i u malim mestima nadomak Subotice, poput Starog Žednika.

Njegovanje tradicionalnog folklornog nasljeđa bunjevačkih Hrvata rezultiralo je velikim bogatstvom tradicionalnih i unikatnih nošnji, starih napjeva, običaja, plesova i načina sviranja. Ovih 45 godina djelovanja stvorile su mogućnost i potrebu uključivanja tradicionalnih elemenata (pjesma, ples, običaj, nošnja) i drugih sunarodnjaka: Mađara, Rusina, Srba, Crnogoraca, Makedonaca, Bugara i dr. U programu rada HKC Bunjevačko kolo nalaze se autorska djela i glazbene obrade renomiranih koreografa i glazbenih pedagoga: prof. Z. Ljevaković, D. Đorđević, D. Putnik, S. Tonkovic, S. Rac, A. Bašić Palković i dr.

HKC Bunjevačko kolo nastoji u pedagoškom radu s djecom koristiti dio dječijeg folklornog stvaralaštva koji se odnosi na pjesmu, ples, glazbu i običaje. „Dati djeci dječje“, igrati se sa djecom i uvježbavati repertoar primjeren njihovoj dobi i senzibilitetu. Voditelj Folklornog odjela je Andrija Bašić Palković.

Glazbeni odjel

Tamburaški orkestar HKC Bunjevačko kolo kao primarni cilj ima pratiti rad folklornih skupina. Kao takav kroz nastupe folklornog ansambla njeguje i promovira izvorne zvuke tambure i teži ka popularizaciji u toj mjeri u kojoj folklorna muzika to dopušta. Osim bunjevačkih narodnih igara (plesova), tamburaški orkestar izvodi i igre drugih narodnosti u skladu sa svojim mogućnostima. Na repertoaru se nalaze i izvode instrumentalne točke koje su promovirali velikani tamburaške glazbe poput Zvonka Bogdana i drugih. Orkestar u ovom sastavu djeluje oko pola godine i iz dana u dan napreduje i teži k tome da sve kompozicije koje se izvode zvuče orginalno uz očuvanje tradicijskog zvuka. Orkestar ima 10-ak članova, mladih ljudi punih entuzijazma, talenta i volje za rad. Osobito treba napomenuti da orkestar ima članove u dobi 14-25 godina koji zajedno čine jednu cjelinu i sklad prilikom izvođenja skladbi i pratnje folklora! Probe tamburaškog odjela HKC Bunjevačko kolo održavaju se redovito svake subote prijepodne od 10 sati.

Tamburaški odjel svakodnevno prima i očekuje nove članove, zato sve zaintresirane pozivamo da nam se pridruže i s nama uživaju u izvođenju tradicijske folklorne i druge muzike koja se njeguje kroz rad našeg Centra.

Voditelj Tamburaškog i orkestarskog odjela je Mladen Bašić Palković.

Likovni odjel

U Hrvatsko kulturnom centru Bunjevačko kolo iz Subotice pored drugih odjela živi i radi Likovni odjel koji broji oko 30 članova.

Cilj i program Likovnog odjela je slikanje, druženje, edukacija, oragnizarenje likovnih izložbi i sudjelovanje na mnogim likovnim kolonijama u zemlji i inozemstvu.

Sredinom osmog mjeseca Likovni odjel organizira svoju trodnevnu Međunarodnu likovnu koloniju „Bunarić“ koja se održava u sklopu velike manifestacije Dužijance. Na koloniji je prisutno 40 – 50 slikara kako iz Subotice tako iz mnogih gradova naše zemlje i inozemstva. Sudjeluju mnogi poznati i priznati slikari. Nastali radovi prolaze selekciju žiriranja i opremanja, potom ulaze u katalog kako bi na kraju uz kulturni program bile izložene na izložbi.

Voditeljica Likovnog odjela je Ivana Vukov.

Stari zanati i alati

Temeljna ideja organiziranja radionica starih zanata od samog početka je objediniti sva stremljenja i cjelokupno bogatstvo naše tradicije, duhovnosti i stvaralaštva u interesu očuvanja nacionalnog identiteta Hrvata Bunjevaca u Subotici i okolici.

Stari zanati predstavljaju ugroženo kulturno nasljeđe u regiji. Obnova starih zanata ima izrazitu vrijednost koja se ogleda u zaštiti nematerijalne i materijalne kulturne baštine u oblasti vještina vezanih za tradicionalne zanate. Nematerijalna kulturna baština označava, između ostalog, prakse, znanja i vještine vezane za stare zanate određene zajednice, skupine i pojedinaca koju prepoznaju kao dio svoje kulturne baštine. Ona se prijenosi s generacije na generaciju ovisno o okruženju, interakciji s prirodom i povijesti, pruža osjećanje identiteta i kontinuiteta i na taj način promovira poštovanje prema kulturnoj raznolikosti i kreativnosti.

U okviru Centra organizirana je obnova: krojačko – tkalačkih zanata koja ima za cilj očuvati autentične krojeve narodne nošnje Hrvata Bunjevaca iz Subotice i okolice, potom papudžijskog zanata s ciljem da se tradicijske papuče očuvaju te izrada zvečki.

Izvor: HKC Bunjevačko kolo