Pozovite » (+381) (0)24 535-533

 Autor(i): Ladislav Heka

 Godina: 2011.

 Izdanje: Godišnjak za znanstvena istraživanja 3: 9-55

 

Sažetak

Obitelj Grašalković (Grassalkovics) bila je jedna od najznačajnijih i najutjecajnijih hrvatsko-mađarskih porodica. Njezini članovi su se početkom XVIII. stoljeća uzdignuli iz redova nižeg-srednjeg plemstva, pa je Antun I. Grašalković stekao barunat, a potom je dobio i grofovski naslov uz pridjevak de Gyarak. Pridjevak je dobio po općini Gyarak (slov. Kmeťovo, ranije Đarak) u županiji Nyitra, u današnjoj Slovačkoj. Usto je obnašao najviše državne dužnosti za vladanja Marije Terezije, a bio je i jedan od najbogatijih stanovnika Ugarske. Ostao je upamćen po gradnji brojnih crkava, samostana, dvoraca, ali i škola, a napose po kolonizaciji koju je uspješno proveo najprije na svojim imanjima, a zatim i u Bačkoj, gdje je ostavio duboki trag. Naseljavanjem opustošenih krajeva njemačkim pučanstvom, ali i Slovacima i Mađarima, Bačka je obnovljena, a poljodjelstvo i obrt su počeli novi uzlet. Njegov sin Antun II. Grašalković je uzdignut u status carskoga hercega, ali on ni približno nije bio toliko sposoban kao njegov otac, napose ne glede upravljanja golemim posjedima koje je priskrbio grof Grašalković. Unuk Antuna I. Grašalkovića i sin Antuna II. je ujedno i zadnji muški član ovoga roda. Kako nije imao potomaka, to su nakon njegove smrti 1841. godine, posjede naslijedile ženske članice obitelji. No, tada su mnoga od Grašalkovićevih imanja već bila prezadužena, pa je tako obiteljski posjed stečen stotinjak godina ranije postupno nestao. Budući da su Grašalkovići rodbinskim vezama bili povezani s nekima od najuglednijih i najmoćnijih velikaških obitelji kao što su knezovi Esterházyjevi, grofovi Forgách, Drašković, Haller, Viczay, Khuen-Héderváry, stoga je i nakon izumiranja muške grane obitelji, ime Grašalkovića nastavilo živjeti preko pripadnika ovih porodica, ali i kroz dvorce koje su za života sagradili, napose one u Požunu, Baji i Gödölőu.

Ključne riječi: Grašalkovići, baruni, grofovi, knezovi, Bačka, kolonizacija, merkantilizam, indigenat

 

Privitak:
Access this URL (/index.php/dokumenti/send/15-2011/932-heka12011r)Preuzmite dokument[700.66 KB]