Pozovite » (+381) (0)24 535-533

 

 Autor(i): Ladislav (László) Heka

 Godina: 2017.

 Izdanje: Godišnjak za znanstvena istraživanja 9: 29-60

 

Sažetak

Hrvatsko-ugarska državna zajednica jedna je od najdugovječnijih zajedničkih država dvaju naroda u europskoj ustavnopravnoj povijesti. Nastala je 1102. krunidbom kralja Kolomana u Biogradu na moru i potrajala je sve do raspada Austro-Ugarske Monarhije 1918. godine. Nakon sedam i pol stoljeća suživota u zajedničkoj državi, Hrvatska i Ugarska su šezdesetih godina 19. stoljeća odlučile postaviti pravne temelje državne zajednice. Oni nisu bili ozakonjeni zato što su odnosi između dviju država bili dobri, pa ih i nije bilo potrebno regulirati. Tek poslije Francuske revolucije i jačanja mađarskoga nacionalizma došlo je do javnopravnoga prijepora koji je potrajao do 1848. kada su se dva naroda oružano sukobila te je de facto prekinuta veza između njih. Dvadeset godina kasnije zaključena je Hrvatsko-ugarska nagodba koja je do raspada Dvojne monarhije ostala temeljnim zakonskim aktom dviju država.
U ovome radu bavimo se analizom prilika u Hrvatskoj i Ugarskoj prije i u vrijeme usvajanja nagodbe, kao i razlozima za njezino donošenje.

Ključne riječi: Hrvatsko-ugarska nagodba, ideja integralnoga jugoslavenstva, „mađaroni“

 

Cjeloviti tekst radnje bit će dostupan nakon objave sljedećeg broja Godišnjaka.