Pozovite » (+381) (0)24 535-533

 Autor(i): Mario Bara

 Godina: 2010.

 Izdanje: Godišnjak za znanstvena istraživanja 2: 157-187

 

Sažetak

Na temelju stručne literature, relevantnih statističkih izvora i popularnih članaka, u ovome radu se analizira savezna kolonizacija Vojvodine i sudjelovanje Hrvata iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine te drugih tadašnjih federalnih republika i inozemstva u tome procesu. Razmatraju se politički, kulturni, društveni i drugi čimbenici koji su utjecali na prostorni raspored i brojčanu zastupljenost Hrvata u kolonizaciji. U posebnim poglavljima rada autor analizira naseljavanje kolonista prema područjima iz kojih su potjecali. Analiza je pokazala da je najveći broj hrvatskih kolonista naseljen u Bačkoj, da su glavninu kolonista činili oni iz Dalmacije koji su u većem broju naselili Stanišić i Riđicu, dok su kolonisti iz ostalih područja naseljavani u manjim grupama i disperzno. Nakon završetka savezne kolonizacije u Vojvodini bilo je samo 29 naselja koja 1948. godine nisu imala popisanog hrvatskog stanovništva. Međutim, većina preostalih naselja je imala mali broj Hrvata. Prvotni planovi hrvatskog rukovodstva o naseljavanju 5.500 hrvatskih obitelji s oko 33.000 članova iz Hrvatske u Vojvodinu nisu mogli biti ispunjeni iz više razloga. Naime, postojao je manji interes hrvatskog stanovništva u odnosu na srpsko za naseljavanje izvan teritorija Hrvatske, što je rezultirao da su većinu kolonista u Vojvodini činili Srbi. Kod Hrvata iz Bosne i Hercegovine najvažniji čimbenik koji je utjecao na njihov mali udio u broju koloniziranih, bio je političke prirode. Stigmatizacija dijela bosanskohercegovačkog seljaštva zbog njegove pasivnosti u ratu protiv narodnih neprijatelja mnoge je odbijala od podnošenja molbi za kolonizaciju. Završetkom agrarne reforme i kolonizacije, Hrvati su s približno 7.000 koloniziranih činili tek manji dio vanjskih kolonista ili 3,2% ukupnog broja koloniziranih u Vojvodini. Dijelu mjesnih Hrvata s velikim zemljišnim posjedima oduzete su velike obradive površine, ali je istodobno znatni dio dotadašnje sirotinje, bezemljaša među Hrvatima po selima i onima koji su kolonizirani, ostvario socijalno zadovoljenje te došao u posjed zemlje. U vrijeme dok je trajala kolonizacija pokrenuta je i reemigracija dijela kolonista, napose onih iz dalmatinskog priobalja i otoka, neprilagođenih geografskim i socijalnim prilikama nove sredine. Većina kolonističkih obitelji ipak je prevladala krizu adaptacije na novu sredinu i zadržala se u Vojvodini.

Ključne riječi: savezna kolonizacija, Vojvodina, Hrvati, Hrvatska, Dalmacija, Bosna i Hercegovina

 

Privitak:
Access this URL (/index.php/dokumenti/send/14-2010/925-bara2010r)Preuzmite dokument[844.62 KB]