Pozovite » (+381) (0)24 535-533

 

 Autor(i): Ivica Martinović

 Godina: 2012.

 Izdanje: Godišnjak za znanstvena istraživanja 4: 275-308

 

Sažetak

Kao mladi profesor na franjevačkom učilištu u Baji, Grgur Peštalić je 1779.-1780. predavao logiku, povijest filozofije i matematiku na prvoj godini studija filozofije. Prema svojim je predavanjima priredio tezarij pod nazivom Tentamen publicum et solenne ex logica, historia philosophiae et mathesi, u kojemu je svoja ispitna pitanja razvrstao u četiri subtezarija: „Positiones ex logica“, „Ex historia philosophiae“, „Ex algebra“ i „Ex geometria“. Subtezarij iz logike sastoji se od deset tvrdnja, a onaj iz povijesti filozofije od osam tvrdnja koje se odnose na mijene u kršćanskoj filozofiji – od pojave prvih filozofa među kršćanima do Ruđera Boškovića. Matematika je obrađena u dvama odvojenim subtezarijima: iz algebre i geometrije. Oba su istoga ustroja: prvo teoremi, potom problemi, što pokazuje da je Peštalić svoje slušače pripremio i za izlaganje teorijskoga gradiva, a ne samo za rješavanje zadataka. Subtezarij iz algebre sadržava sedam teorema i šest problema, a onaj iz geometrije čak 27 teorema i sedam problema. Uvidom u sadržaj tezarija vidi se da se na početku svoje filozofske profesure Peštalić oslonio na udžbenik iz logike Ivana Krstitelja Horvatha te na udžbenike iz algebre i geometrije Pála Makóa i Horvatha, no već tada je bio spreman zauzimati vlastite stavove. Za razliku od Horvatha, uključio je probabiliorizam u nastavu logike. Točnije, od Horvatha opisao je renesansnu filozofiju i odnos Newtona i Boškovića. Iz algebre i geometrije u znatnom je opsegu zahtijevao teorijsko gradivo, pri čemu je suptilno birao između Makóova i Horvathova pristupa. Češće je bio bliži Makóu, napose u ambiciji da svoje studente pouči osnovama geodezije.

Ključne riječi: Grgur Peštalić, filozofija, tezarij, logika, algebra, geometrija

 

 

Privitak:
Access this URL (/index.php/dokumenti/send/16-2012/968-martinovic2012r)Preuzmite dokument[220.08 KB]