Pozovite » (+381) (0)24 535-533

Izdvajamo

U okviru obilježavanja 145. obljetnice rođenja velikog hrvatskog književnika Antuna Gustava Matoša, sredinom lipnja, iz tiska je izašla Matoševa drama Malo pa ništa u nakladi Društva hrvatskih književnika... detaljnije...

Početkom lipnja iz tiska je izašla knjiga Kronike zavičajnih refleksija autora Zvonimira Pelajića u nakladi Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata i HKUPD-a Matoš iz Plavne kao prva u... detaljnije...

Sredinom svibnja 2018. Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata objavio je na svom internetskom portalu digitalizirano izdanje vjersko-informativnog lista Bačko klasje, koji se može naći na linku: periodika detaljnije...

Koncem travnja 2018. godine objavljen je zbornik radova Urbani Šokci 11/12 pod naslovom Tradicijska kultura i kulturna baština Šokaca i Bunjevaca – zemlja, čuvari i baštinici što je... detaljnije...

Na današnji dan prije točno deset godina, 10. ožujka 2008. godine, Skupština Autonomne Pokrajine Vojvodine donijela je odluku o Osnutku Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata. Drugi suosnivač Zavoda... detaljnije...

Dvobroj časopisa za književnost i umjetnost Nova riječ za 2017. godinu donosi bogat sadržaj, a izlazi u sunakladi Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata i NIU Hrvatska riječ. Časopis... detaljnije...

Na svom redovitom radnom susretu, održanom 25. studenoga 2017. godine u Stanišiću, u organizaciji Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata i Hrvatskoga nacionalnog vijeća, predstavnici hrvatskih udruga kulture u... detaljnije...

U nakladi Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata i Hrvatskog instituta za povijest – Podružnica za povijest Slavonije, Srijema i Baranje sredinom siječnja iz tiska je izišla knjiga dr... detaljnije...

Osmi broj Godišnjaka za znanstvena istraživanja Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata izišao je iz tiska koncem srpnja 2017. godine. Na 352 stranica, Godišnjak donosi 13 znanstvenih i stručnih... detaljnije...

Na poziv splitskog ogranka Matice hrvatske, Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata predstavljen je na tradicionalnim, osamnaestim Danima Matice hrvatske Split (11. 11. 2010. - 13. 12. 2010) sudjelujući u trodnevnom programu, od 7. do 9. prosinca. Bogat program obuhvatio je predstavljanje djelatnosti i misije Zavoda, predavanje o Hrvatima u Vojvodini, orguljski koncert zavičajnih skladatelja „Glasovi orgulja u ravnici", razgovore o mogućoj suradnji u Agenciji za odgoj i obrazovanje te podružnici Hrvatske matice iseljenika, prijem u Splitsko dalmatinskoj županiji i prijem u Gradu Splitu, kod dogradonačelnice. Gostovanje Zavoda djelatnici ocjenjuju vrlo uspješnim i plodnim, s konkretnim dogovorima o mogućim oblicima buduće suradnje.

Predstavljanje Zavoda i predavanje o Hrvatima u Vojvodini

U dvorani Nadbiskupskog sjemeništa u Splitu, 7. prosinca, svoju djelatnost i aktivnosti predstavili su djelatnici Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata iz Subotice, ravnatelj Tomislav Žigmanov i stručna suradnica za kulturne manifestacije Katarina Čeliković.

zavod u st-predstavljanje zavoda2Pozdravnu riječ Subotičanima uputio je predsjednik ogranka Matice hrvatske Split prof. Mario Mimica i najavio predstavljanje Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata, te se također osvrnuo na lijepi prijem i boravak prilikom nedavnog posjeta Geografskog društva Split Subotici.

Ravnatelj Zavoda, Tomislav Žigmanov, zahvalio je splitskom ogranku Matice hrvatske na pozivu, i potom rekao kako do osnutka Zavoda „nismo imali niti jednu ustanovu financiranu iz proračuna, a na području kulture" te da je temeljna misija Zavoda razvoj, unapređenje i očuvanje hrvatske kulture u Vojvodini. Podsjetio je da Hrvata u Vojvodini ima 56.546, a hrvatske udruge kulture postoje u većini mjesta u kojima živi i nekoliko stotina Hrvata. Žigmanov je naglasio potrebu i spremnost Zavoda da bude otvoren prema svima s kojima Hrvati žive. U svom govoru on je opisao dvogodišnji rad u kojem je najveći broj aktivnosti bio vezan uz tradicijsku kulturu, „a mi smo uvidjeli da mnoga područja nisu pokrivena aktivnostima, npr. akademska likovna scena, istraživanje našeg nasljeđa, glazbenog nasljeđa, kao i njihovog populariziranja i prezentiranja, a ulažu se i napori u bibliografskim aktivnostima. Imamo veliki broj knjiga, časopisa i povijesno nasljeđe, ali kada je riječ o valorizaciji, sistematizaciji i klasifikaciji, tu smo gotovo na samom početku. Pokušali smo učiniti prve korake u pristupima znanosti. Pokrivamo i područja koja su značajna za nacionalni identitet, kao što je povijest. Od nas se očekivalo okupljanje ljudi koji su se do tada bavili tim pitanjima, stvaralaštvo i artikuliranje programa", rekao je ravnatelj Zavoda.

U zaključku, Tomislav Žigmanov je rekao: „Ukoliko bih htio evaluirati prve dvije godine rada Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata, onda mislim da možemo biti ponosni na ono što smo uradili, s obzirom na vrstu, broj i doseg rezultata".

Stručna suradnica zadužena za kulturni menadžment Katarina Čeliković, predstavila je kulturnu scenu Hrvata u Vojvodini podsjetivši kako nije lako biti Hrvat u sredini gdje se teško dolazi do udžbenika, gdje su Hrvati kao narod jedva primjetni iako mogu ponuditi vrlo kvalitetne kulturne sadržaje.

„Po pitanju ostvarivanja prava u njegovanju vlastite kulture, hrvatska nacionalna zajednica do prije dvije godine nije imala niti jednu profesionalnu instituciju, kao ni riješeno pitanje financiranja. Naša kultura je uglavnom još u sferi amaterizma, a kao takva nije zanimljiva medijima, ni u Srbiji, niti u Hrvatskoj", rekla je Čeliković naglasivši kako Zavod čini značajne korake u podizanju kadrovskih kapaciteta u udrugama kulture. Istraživanje, koje je proveo Zavod, pokazuje da kulturne prakse koje su do sada bile prisutne pokazuju zastupljenost tradicijskih elemenata, ali ipak imaju i neke druge elemente, koji nama ulijevaju nadu da će kulturne udruge početi promišljanje i planiranje svojih programskih aktivnosti.

Nakon predstavljanja internetskog portala Zavoda (www.zkvh.org.rs), Katarina Čeliković je rekla da su mnogi budu iznenađeni rezultatima vidljivim na portalu, jer je to plod troje uposlenih, ali ljudi koji su uspjeli povezati stručne suradnike za određena područja kako iz Vojvodine tako i sa sveučilišta u Osijeku i Zagrebu.

Svoje predstavljanje kulturne scene ona je zaključila riječima kako je „Crkva tijekom povijesti uvijek bila tijesno vezana uz očuvanje hrvatskog identiteta, i zahvaljujući crkvi je i hrvatska kulturna zajednica i opstala".

Predavanje o Hrvatima u Vojvodini održao je ravnatelj Zavoda prof. Tomislav Žigmanov, koristeći se svojim dugogodišnjim istraživanjem i praćenjem hrvatske zajednice u Vojvodini. On je analitički i iscrpno izložio bitne povijesne činjenice i podatke o migracijama Hrvata iz Vojvodine, i u Vojvodinu, kroz različita vremenska razdoblja, a pod utjecajem ratova i ostalih političkih zbivanja. Istaknuo je pri tom i suvremene migracije, kao što je npr. ona kada masovno iz Istre dolaze Hrvati koji su 1945. godine izbjegli pred Talijanima.

„Jedan od problema s kojim se suočavamo jest i nedostatak kontinuiteta, ali ipak smo uspostavili tanke niti u hrvatskoj književnosti i kulturi. Postoje značajna imena kroz povijest, koja su ostavila trag i dubok pečat, kao što su Gaja Alaga, nuklearni fizičar, Zdenko Škrabalo, bivši ministar vanjskih poslova RH, Ivo Škrabalo, njegov brat, liječnik, Ante Sekulić - književnik i povjesničar, Paško Rakić, znanstvenik i neki drugi snažni pojedinci, ali strukture zajednice ne postoje, i to je naš problem".

„Devedesetih godina bila je borba za dobivanje manjinskog statusa Hrvata u Vojvodini. Nažalost, danas je antihrvatsko raspoloženje također prisutno i strahovi su veliki. Daljnja perspektiva je uvjetovana društvenim i političkim okolnostima, kako u Srbiji, tako i u Hrvatskoj. Ono što nas posebno zabrinjava jest odnos Republike Hrvatske spram nas, na tom planu nismo zadovoljni, jer ne postoji program, podrška, sredstva... Mađari su, primjerice, neusporedivo više i snažnije, te kontinuirano podržani, a i kudikamo više kadrovski ekipirani. Mi pokušavamo tijelima u Republici Hrvatskoj doznačiti da često puta ne možemo sami riješiti neki problem, i u tim pokušajima ponekad imamo uspjeha, a ponekad ne, zato što je ili uho tvrdo, ili nemamo kome reći" - upozorio je, između ostalog, Žigmanov na probleme s kojima se susreću Hrvati u Vojvodini.

Prof. Mario Mimica se nadovezao na rečene probleme, te obećao podršku u međusobnoj suradnji i djelovanju Ogranka Matice hrvatske Split, Matice iseljenika, kao i Geografskog društva Split.

U razgovor su se uključili i posjetitelji koji su emotivno vezani uz Vojvodinu, a među njima je bilo i onih koji su ponudili vlastitu arhivsku građu Zavodu o nekim povijesnim periodima.

zavod u st-sasa za orguljama„Glasovi orgulja u ravnici"

Orguljski koncert „Glasovi orgulja u ravnici", koji je izveo prof. Saša Grunčić, u srijedu, 8. prosinca, u crkvi Samostana sestara službenica milosrđa (Ančele) u Splitu, bio je već šesti koncert u serijalu kojim se promovira vrhunska orguljska glazba hrvatskih skladatelja u Vojvodini. Publika je čula izuzetno dobro izveden program na kojem su bila djela hrvatskih skladatelja iz Vojvodine: Albe Vidakovića, Stanislava Prepreka i Josipa Andrića.

Kako to svjedoči publika, ovaj glazbeni doživljaj i čudesne izmjene atmosfera dočaranih zvukovima orgulja, čas mirno i usporeno, čas veselo i razigrano, pa onda opet euforično i svečano, poveli su publiku istovremeno na nekoliko putovanja - u prošlost, u duhovnost, ali i k našim prijateljima u Vojvodinu, i onima koji će to tek postati. Pa neka ovaj vrhunski glazbeni doživljaj bude jedan od mostova čvršćeg povezivanja s našim sunarodnjacima koji ulažu velike napore u očuvanju i njegovanju hrvatske kulture na tim prostorima.

zavod u st-agencija govor ravnateljiceSusreti i razgovori

U Agenciji za odgoj i obrazovanje Subotičane je primila Vesna Marović, predstojnica podružnice sa svojim kolegama. U razgovoru su domaćini izrazili svoju potporu radu Zavoda, ali i nastavi na hrvatskom jeziku, o čemu je ravnatelj Zavoda Žigmanov obećao izvijestiti Hrvatsko nacionalno vijeće, koje vodi brigu o obrazovanju. On je upoznao djelatnike Agencije sa sustavom obrazovanja na hrvatskom jeziku i poteškoćama kroz koje prolazi tijekom osam godina, koliko traje obrazovanje na materinjem jeziku.

U pratnji prof. Maria Mimice i prof. Ane Krželj, više savjetnice za stručne suradnike - školske knjižničare, Tomislav Žigmanov, Katarina Čeliković i Saša Grunčić posjetili su podružnicu Hrvatske matice iseljenika, gdje ih je dočekala voditeljica Branka Bezić Filipović. U vrlo prijateljskom razgovoru, dogovoreni su budući oblici suradnje, koji će se ubrzo moći i realizirati, napose tijekom kulturnog ljeta u Splitsko-dalmatinskoj županiji, kao i obratno, na prostoru Vojvodine u okviru kulturne suradnje.

Vojvođanski Hrvati na prijemu kod župana i dogradonačelnice

U Splitsko dalmatinskoj županiji, 9. prosinca 2010. održan je prijem predstavnika Zavoda na kojem su u ulozi domaćina bili su župan Ante Sanader, predsjednik županijske Skupštine Petroslav Sapunar, zamjenik župana Luka Brčić, gradonačelnik grada Trilja Ivan Šipić i Damir Gabrić, savjetnik župana. Oni su tom prigodom ugostili predstavnike Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata - ravnatelja Tomislava Žigmanova, stručnu suradnicu za kulturne aktivnosti Katarinu Čeliković, orguljaša Sašu Grunčića, te Zvonka Kujundžića U pratnji gostiju bio je prof. Mario Mimica, predsjednik Ogranka Matice hrvatske Split.

zavod u st-prijem kod zupanaŽupan Ante Sanader srdačno je pozdravio goste: „Drago mi je da ste u Splitu, želimo vam dobrodošlicu, raduje me da postoje kontakti, a i ovaj današnji sastanak će biti u smislu jačanja daljnje suradnje i uspostavljanja dobrih odnosa. Mi smo u prošlom sazivu imali jednog vijećnika, koji je kontaktirao s vojvođanskim Hrvatima, a ovo je prilika da te kontakte i nastavimo".

Predsjednik Županijske skupštine, Petroslav Sapunar tom je prigodom rekao kako daljnja suradnja najviše ovisi o ljudima koji će to potencirati, organizirati i razvijati.

Predsjednik Ogranka Matice hrvatske Split, prof. Mario Mimica zahvalio je na prijemu, te ukratko izvijestio o proteklom orguljskom koncertu i suradnji koja je uspostavljena sa Zavodom za kulturu vojvođanskih Hrvata. „Ima dosta ideja i prostora za suradnju sa Agencijom za obrazovanje, naročito u pogledu organiziranja kvalitetnije nastave hrvatskog jezika", naglasio je Mimica.

Tomislav Žigmanov, ravnatelj Zavoda, uputio je riječi zahvale županu i njegovim suradnicima na gostoprimstvu, te pritom istaknuo kako je ovo prvi put da je uspostavljen izravni kontakt s predstavnicima Splitsko-dalmatinske županije. Potom je prisutne informirao o djelatnostima Zavoda, o brojnosti Hrvata na području Vojvodine, kao i o hrvatskim udrugama kulture koje postoje u većini mjesta u kojima živi više od nekoliko stotina Hrvata, a koje njeguju tradicijsku hrvatsku kulturu.

„Dolasci političkih predstavnika iz Republike Hrvatske nama puno znače, jer se tako uvijek ostvaruje mogućnost daljnje kulturne suradnje", rekao je Žigmanov i zahvalio i Ogranku Matice hrvatske Split na pozivu te istaknuo uspostavu suradnje i s Hrvatskom maticom iseljenika. Suradnja je važna „jer ćemo u budućnosti raditi na trajnijem povezivanju Hrvata u Vojvodini sa žiteljima Splitsko-dalmatinske županije. Postoji prostor za daljnju suradnju, a mi ćemo ga nastojati na najbolji mogući način iskoristiti i obogatiti", istaknuo je Žigmanov.

zavod u st-kod zupanaŽupan Sanader je potom nastavio: „Veliki je prostor zajedničkih djelovanja, kontakata i kulturne suradnje. Čestitam Matici hrvatskoj ogranku Split, na organizaciji ovih Dana Matice. Matica je sigurno institucija koja može biti dobra veza, ali i naše županijske službe za društvene djelatnosti u Županiji, kao i druge institucije, bit će zasigurno zainteresirane za suradnju, u kulturnom pogledu. Posebno kada su u pitanju ljetna kulturna događanja. Naši gradovi će svakako imati interes suradnje, da vas ugoste, i da oni ponekad dođu k vama. Bilo bi dobro da se i neki vojvođanski Hrvati vrate u svoju domovinu. Mi smo preveliki, u odnosu na ovako mali broj stanovništva. Neke naše općine dosta ulažu u gospodarske zone, društvene domove, sportske terene, ulažu i u kulturu, ali nema stanovnika. Rekao bih da smo prilično komotni, cijelo stanovništvo Hrvatske skoncentrirano je u četiri grada. Bilo bi dobro decentralizirati ove velike gradove, jer su ova ostala područja nenaseljena i pusta. Ulaskom u EU sigurno će se veliki broj stanovnika sliti u Hrvatsku, pa bi bilo lijepo da se neki naši ljudi i vrate, i iz Vojvodine, ali i iz ostalih krajeva. Mi i neke naše znanstvenike pokušavamo vratiti u Hrvatsku. Jer ako bi se neki naši vrhunski stručnjaci vratili u Split, kao što ste npr. vi, onda bih ja to smatrao uspjehom. Također, što se tiče pristupnih europskih fondova, mi smo vam također na raspolaganju, što se tiče mogućnosti partnerskog odnosa prilikom prijave određenih programa. Ukoliko imate dobar projekt, posebno neke projekte gdje možemo partnerski sudjelovati, to bi također bila velika šansa za vas", naglasio je župan.

Žigmanov je odgovorio kako do sada nisu imali pozitivnih iskustava u pogledu sredstava iz fondova EU. „U tom smislu nismo dovoljno institucionalizirani, ali činimo napore da do toga dođe, a neki primjeri dobre prakse bi nam svakako koristili", rekao je Žigmanov.

Žigmanov je zahvalio na svim informacijama i ponuđenoj suradnji, ujedno obećavši pozvati i župana i njegove suradnike na određene manifestacije u Vojvodini.

Naposljetku je Ivan Šipić, gradonačelnik Grada Trilja uzeo riječ: „Drago mi je da vas opet vidim. Prošlog tjedna smo dožupan i ja bili kod vas. Vidjeli smo da se vojvođanski Hrvati žilavo bore da sačuvaju hrvatsku kulturu, riječ i identitet. Dobar dio ljudi je odselio tamo prije 65 godina iz Cetinske krajine, i ja kao predstavnik gradonačelnika i načelnika iz cetinske krajine, volio bih da se jedan novi vid suradnje tu otvori, i mi ćemo zajedno dati svoj obol i doprinos tome, koliko to bude moguće. Našoj konzulici Ljerki Alajbeg prenesite pozdrave i zahvale na ljudskom i profesionalnom dočeku. I naša gospodarska zona je u ekspanziji i pokušaju razvijanja, kao i mnoge u Županiji, mi bismo voljeli da se prezentiramo što više na gospodarskim forumima. Osim kulturnih i prirodnih ljepota, bitno je promovirati i naše gospodarske potencijale, ja se spremam i sa svoje strane, a i razgovarajući s kolegama i privrednicima iz Cetinske krajine, došli smo do zaključka da bi se bilo poželjno gore prezentirati malo bolje. Kada se radi o radnim mjestima i poslu, tu nema velikih prijepora, tako da smo otvoreni za suradnju sa svima. Nadamo se da ćemo surađivati i dalje, pozdravite sve Hrvate u Vojvodini i još jednom im zahvalite na gostoprimstvu", završio je Šipić.

zavod u st-viskovic_i_sviDrugi prijem istoga dana upriličen je u Gradu Splitu, kojom prilikom je dogradonačelnica Anđelka Visković pozdravila goste, pri tom uvodno istaknuvši kako je Matica hrvatska naša najstarija kulturna institucija koja ovih dana obilježava i manifestaciju Dani ogranka Matice hrvatske Split, te je ujedno izrazila zadovoljstvo u pogledu sudjelovanja vojvođanskih Hrvata u toj, hvale vrijednoj manifestaciji.

Potom se prof. Mario Mimica nadovezao i rekao kako se Dani Ogranka Matice hrvatske Split uspješno primiču svom kraju, te kako je sa zadovoljstvom u toj tradicionalnoj manifestaciji ugostio i predstavnike Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata, koji su Danima Matice dali svoj lijepi doprinos.

zavod u st-kod dogradonacelnice mario_o_maticiTomislav Žigmanov je zahvalio dogradonačelnici Visković na vremenu i volji da ih se ugosti. Potom joj je ukratko predstavio organizaciju života Hrvata u Vojvodini, rad udruga, brojčanost Hrvata na tim prostorima, također je ukratko upoznao s radom Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata. Objasnio je da dio Hrvata u Vojvodini ima visoku „navezanost" na ovaj prostor, što je i bio jedan od razloga da se pokuša čvršće uspostaviti suradnja sa ovim prostorima, jer u Vojvodini ima, primjerice, i puno Hrvata iz područja Trilja i Cetinske krajine. „Radimo relativno dosta na području kulture, ne samo na području tradicijske kulture, već i na drugim područjima kulturne baštine. Razmišljali smo o tome da se suradnja između gradova u Vojvodini i Dalmaciji intenzivira, i u smislu kulturne suradnje, 12. ovog mjeseca bit će velika promocija Dalmacije u Beogradu, prije svega promocija glazbe. Ne bismo htjeli biti gubitnici u procesu normaliziranja odnosa između naših dviju država, zato se nadamo da će se takvi odnosi razvijati na zadovoljstvo sviju nas. Hrvatska kultura postoji i izvan Hrvatske, pozitivno smo prihvaćeni, a želimo još i više osnažiti našu poziciju u Vojvodini, jer unatoč našoj volji, ipak nemamo dobru vidljivost i prepoznatljivost, ali nastojimo to poboljšati. Zahvaljujemo na ovoj gesti što ste nas primili, i prenesite naše pozdrave gradonačelniku, imamo razumijevanje da nas nije mogao primiti, ali nam je drago da se ovaj susret dogodio", zahvalio je Žigmanov na prijemu.

Katarina Čeliković predstavila je Sašu Grunčića, koji je završio studij orgulja u Zagrebu. „On je jedan od onih rijetkih mladih ljudi koje pokušavamo mi kao zajednica vratiti. Ovom serijom orguljskih koncerata zavičajnih autora pokušavamo nešto napraviti na planu umjetnosti i kulture visoke razine, dok su naše udruge više skoncentrirane na očuvanje tradicijske kulture. Mi pokušavamo pomoći i u procesu obrazovanja u nastavi na hrvatskom jeziku. Širimo mrežu naših suradnika, ne samo u Vojvodini, jer dobro surađujemo sa sveučilištima u Osijeku i Zagrebu, a evo i u vašem gradu činimo prve korake, gdje također ima spremnosti nekih profesora da nam pomognu u podizanju kadrovskih kapaciteta hrvatske zajednice u Vojvodini", naglasila je Čeliković.

Glazbenik - orguljaš Saša Grunčić je rekao da mu je zaista drago da se uspio ovakav koncert organizirati u Splitu, te da se s velikim uspjehom, dobrom prezentacijom, i dobrim menadžmentom može oživjeti i jedan zaboravljeni segment na području kulture Hrvata u Vojvodini, te da se čuje i vidi, kako su ti skladatelji pisali vrlo kvalitetno, u europskom duhu.

Dogradonačelnica Visković prigodnim je darovima razveselila djelatnike Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata, kao i mladog, vrsnog glazbenika Sašu Grunčića.

Subotičani su posjetili i ogranak Matice hrvatske u Splitu, gdje su se upoznali s poviješću ogranka, ali i s programom Dana Matice hrvatske tijekom mjesec dana. Razmijenjeni su darovi u obliku knjiga i obećana je daljnja suradnja koja će vrlo brzo imati konkretne programe.

 

Više o ovoj temi možete pročitati na web stranicama Matice hrvatske ogranak Split:

http://www.omh-split.hr/hrvati-u-vojvodini-u-povijesti-i-sadasnjosti
http://www.omh-split.hr/08-prosinca-srijeda-19-h-glasovi-orgulja-u-ravnici
http://www.omh-split.hr/vojvodanski-hrvati-na-prijemu-kod-zupana-i-dogradonacelnice

Priredila: Katarina Čeliković