Pozovite » (+381) (0)24 535-533

Izdvajamo

Na svom redovitom radnom susretu, održanom 30. studenoga 2019. godine u Stanišiću, u organizaciji Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata i Hrvatskoga nacionalnog vijeća, predstavnici hrvatskih udruga kulture u... detaljnije...

Opsegom do sada najveći, a sadržajem to i potvrđuje, deseti broj Godišnjaka za znanstvena istraživanja Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata tiskan je krajem studenoga 2019. godine. Na 624... detaljnije...

U sunakladi Hrvatske čitaonice i Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata iz Subotice, u listopadu 2019., povodom XVIII. Dana hrvatske knjige i riječi – dana Balinta Vujkova, objavljena je... detaljnije...

Hrvatsko-ugarska nagodba u svjetlu povijesnih osoba : u povodu njezine 150. obljetnice naziv je nove knjige Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata čiji je autor Zavodov dugogodišnji suradnik docent... detaljnije...

Početkom kolovoza 2019. godine iz tiska je izišla četvrta knjiga Izabranih djela Miroslava Slavka Mađera, prirediteljice dr.sc. Hrvojke Mihanović Salopek, a u zajedničkoj nakladi Društva hrvatskih književnika, Ogranak... detaljnije...

Iz iskusne uredničke ruke i mentorice brojnih studenata prof. dr. sc. Milane Černelić stiže još jedna monografija, na skoro 700 stranica, pod naslovom Tradicijska baština, identitet i migracije... detaljnije...

U povodu obilježavanja 100. obljetnice rođenja pjesnika Jakova Kopilovića (9. VII. 1918. – 18. XI. 1996.), Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata je krajem studenoga 2018. na svom internetskom... detaljnije...

Knjiga sabranih pjesama Jakova Kopilovića Ponad jablana sunce, koju je priredila Katarina Čeliković, sredinom studenog 2018. izišla je iz tiska, a objavljuje ju Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata... detaljnije...

U okviru obilježavanja 145. obljetnice rođenja velikog hrvatskog književnika Antuna Gustava Matoša, sredinom lipnja, iz tiska je izašla Matoševa drama Malo pa ništa u nakladi Društva hrvatskih književnika... detaljnije...

Kolokvij posmrtni2014-0Na XXXI. znanstvenom kolokviju Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata, na temu „Posmrtni običaji bačkih Hrvata Bunjevaca“ održanom 19. ožujka 2014. godine, studentice Odsjeka za etnologiju i kulturnu antropologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu, Tatjana Enderić, Jasmina Rudić i Tena–Vionea Požarić, predstavile su rezultate terenskog istraživanja simboličkog ponašanja koji se manifestiraju kroz tradicijske obrasce posmrtnih običaja.

Kolokvij posmrtni2014-1Nakon istraživanja provedenog prošle i ove godine, prikupile su kvalitetnu i bogatu građu, što je od velikog značaja s obzirom na to da ova tema do sada kod Hrvata Bunjevaca nije bila istražena.

Pokušale smo rezultate istraživanja objediniti i dodatno istražiti tu stranu simboličke kulture Bunjevaca, rekla je Tatjana Enderić.

'Napravile smo sistematizaciju i kronologiju posmrtnih običaja, koja se sastoji od nekih specifičnosti poput pogreba djece, nekrštene djece, pogreba neudanih i neoženjenih djevojaka i momaka, pogreba samoubojica i beskućnika te slučajnih prolaznika. Nadalje, kako sam tijek posmrtnih običaja ide, dakle pripreme za pogreb, odijevanje, iznošenje lijesa iz kuće, kad se točno održava pogreb, potom pogreb na groblju, naricanje, poduše i žalost, koji su razdoblje nakon pogreba. Završavamo s nekim specifičnim pojedinim kazivanjima koji se nisu uklopili nigdje, niti u jednu temu'.

Kolokvij posmrtni2014-2Kulture se stapaju, ne mogu se na nekom području očuvati običaji bez utjecaja onih koji žive na istom području, te se i u posmrtnim običajima Hrvata Bunjevaca vidi utjecaj pravoslavnih i mađarskih običaja, rekla je Tatjana Enderić.

'To su sve rituali jako bogati običajima, ima dosta specifičnosti koji se tiču baš Bunjevaca i vidi se to miješanje kultura između pravoslavnih i mađarskih običaja koji su na ovom prostoru bili prisutni. To se sve očituje i u današnjem stanju posmrtnih običaja, no, prije je to bilo još izraženije'.

Studentice su istraživale pretežno stare običaje, ali u kazivanjima su dobile i neke suvremene aspekte koje su objedinile te se u radu vidi taj razmak između onoga kako je to prije bilo i kako se danas održava.

Kolokvij posmrtni2014-3'Najveća razlika je što je prije pokojnik bio u kući, znači bdijenje ili virostovanje se održavalo u kući, dok se danas dolaskom kapela i mrtvačnica to većinom održava na groblju. Također, došla je ta zabrana držanja pokojnika u kući, koja je dosta pogodila taj aspekt posmrtnih običaja te se tu dijele dva mišljenja. Neki su sretni s kapelom, dok se neki protive tome jer smatraju da se pokojnik mora oprostiti od svog ognjišta i od svoje kuće u kojoj je boravio cijeli svoj život'.

Studentice kažu da je tema izrazito zanimljiva i kompleksna i da su na početku strahovale hoće li uopće dobiti neke odgovore od kazivača, zato što ovom temom ulaze u nečiji život. Međutim, kako tvrde, dobile su prilično dobre rezultate, kazivači iz okolnih mjesta, Subotice i Sombora bili su susretljivi.

Ovaj, kao i prethodni radovi studenata etnologije i kulturne antropologije Filozofskog fakulteta u Zagrebu, prezentirani na znanstvenim kolokvijima u Zavodu za kulturu vojvođanskih Hrvata, bit će objavljeni.

Tekst: Nela Skenderović