Pozovite » (+381) (0)24 535-533

Glasovi orgulja CDKoncem prosinca 2013. godine Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata objavio je nosač zvuka sa skladbama hrvatskih skladatelja iz Vojvodine, koji je plod javnog snimanja koncerta 2. srpnja 2013. godine u katedrali Uznesenja Blažene Djevice Marije u Beogradu, a nakon serije koncerata orguljske glazbe pod nazivom „Glasovi orgulja u ravnici“.

 

Na nosaču zvuka nalaze se kompozicije za orgulje Albe Vidakovića i Stanislava Prepreka u izboru pok. prof. Đure Rajkovića i prof. Saše Grunčića, koji je ujedno bio izvođač programa. Snimljena su djela Albe Vidakovića: Preludij i fuga u C-duru, Fantazija i fuga u f-molu te Stanislava Prepreka – 11 preludija na koralne teme i Improvisata te Suita za orgulje sa sljedećim stavcima: Preludium quasi fantasia, Canzona, Choral, Pastorale i Toccata.

Koncert je snimio Viktor Kesler iz subotičkog Studija Kesler.

Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata ostvaruje na ovaj način plan o koncertu orguljaških djela hrvatskih skladatelja vojvođanskog podneblja, jer glazbenih djela te vrste ima veoma malo. Seriju orguljskih koncerata Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata pokrenuo je još 2010. godine, a od tada su priređeni koncerti u Subotici, Somboru, Zemunu, Novom Sadu, Đakovu, Splitu, Kovačici, Vršcu, Zrenjaninu i Beogradu.

Koncert Zrenjanin2013-1Saša Grunčić je rođen 1984. godine u Subotici, gdje je završio osnovnu i srednju glazbenu školu na odsjeku za klavir i glazbenu teoriju. Diplomirao je na Muzičkoj akademiji u Zagrebu 2007. godine, odjel orgulje, u klasi prof. Ljerke Očić. Tijekom studija je osvojio nekoliko nagrada na natjecanjima, a najznačajniji je osvojeni laureat državnog natjecanja Hrvatske 2006. godine. Svirao je na brojnim koncertima, što solistički (Zagreb, Subotica, Segedin), što u komornim sastavima i skupnim koncertima širom Hrvatske i susjednih zemalja. Danas radi kao profesor orgulja i korepetitor u srednjoj Muzičkoj školi u Subotici.

Koncert Vrsac2013-1Albe Vidaković (Subotica, 1. X. 1914. – Zagreb, 18. IV. 1964.), skladatelj, muzikolog, svećenik. U Rimu se školovao, a svoju glazbenu karijeru je ostvario u Zagrebu. Utemeljiteljem je učilišta za crkvene glazbenike u Zagrebu. Institut za crkvenu glazbu pri Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Zagrebu nosi njegovo ime. Glazbeni stručnjaci ističu kako je on „najčišći primjer reformirane crkvene glazbe koja se ispravno nadahnjivala tzv. cecilijanskim pokretom čiji je glavni cilj bio očistiti crkvenu glazbu od primjesa opere, neukusa, kiča, neliturgijskog načina skladanja, te se vratiti izvorima crkvene glazbe, npr. gregorijanskom koralu“. Među ostalim, skladao je mise „Gregoriana“ za četveroglasni muški zbor, solo i orgulje na teme gregorijanskih korala; zatim „Caeciliana“ za četveroglasni mješoviti zbor i orgulje; „Troglasnu staroslavensku misu“ . Pored mnogih skladbi za zborove skladao je i tri skladbe za orgulje, i to „Preludij i Fugu u C-duru“, „Fantaziju i fugu u f-molu“ i skladbu za orgulje na temu „Marijo, o lijepo ime“. Lovro Županović je u Zagrebu 1989. priredio monografiju Albe Vidaković : život i djelo.

stanislav preprekStanislav Preprek (Šid, 16. IV. 1900. – Petrovaradin, 13. II. 1982.), skladatelj, književnik i kulturni djelatnik. Po profesiji je bio učitelj, a glazbu je učio kao autodidakt i privatno kod Vladimira Stahuljaka. Bio je orguljaš (crkva sv. Jurja u Petrovaradinu), zborovođa (u hrvatskim pjevačkim društvima „Neven“ u Petrovaradinu i „Zvonimir“ u Srijemskim Karlovcima), melograf te pisac glazbenih studija i kritika. Okušao se i u književnosti – pisao je novele i pjesme (posthumno su mu objavljene knjige sabranih pjesama Pred tminama, Novi Sad, 2004. i Prognanik iz svijeta svjetlosti – život i djelo Stanislava Prepreka, Subotica, 2012.) te publicistička djela, a prevodio je arapske, kineske i njemačke pjesnike (s njemačkog je preveo asirsko-babilonski ep Gilgameš). Isprva je skladao minijature prema svojim impresionističkim uzorima, s jače naglašenom funkcionalnošću, a nakon upoznavanja rada Nove bečke škole, u skladbama mu se javljaju i ekspresionistički elementi da bi se kasnije vratio tonalnosti, smatrajući harmoniju glavnim temeljem glazbene izražajnosti. Đuro Rajković je u Zagrebu 2006. objavio monografiju Stanislav Preprek : život i djelo, u kojoj je na cjelovit i stručan način prikazao njegovo stvaralaštvo, a Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata je 2012. godine, u Godini hrvatskih velikana, objavio opsežno djelo Prognanik iz svijeta svjetlosti : život i djelo Stanislava Prepreka, koju je priredio Ivan Balenović. Riječ je o knjizi u kojoj je objavljeno cjelokupno književno stvaralaštvo - poezija, proza i vlastita autobiografija, popis njegovih glazbenih djela i spisa, prikaz Prepreka kao knjižničara, likovnjaka, učitelja, prevoditelja i antologičara, te bibliografija o Stanislavu Prepreku i kratki prikaz po godinama njegova života.