Pozovite » (+381) (0)24 535-533

Izdvajamo

U izdanju Hrvatskoga akademskog društva iz Subotice iz tiska je izašao 13. svezak Leksikona podunavskih Hrvata – Bunjevaca i Šokaca. U ovome svesku, koji obuhvaća dio slova K... detaljnije...

Osmi broj Godišnjaka za znanstvena istraživanja Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata izišao je iz tiska koncem srpnja 2017. godine. Na 352 stranica, Godišnjak donosi 13 znanstvenih i stručnih... detaljnije...

U sunakladi Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata iz Subotice i Društva hrvatskih književnika Ogranak slavonsko-baranjsko-srijemski koncem lipnja objavljena je treća, posljednja u nizu knjiga „Izabranih djela“ hrvatskoga književnika... detaljnije...

U cilju pospješivanja sustavnoga pristupa valorizaciji aktualne književne produkcije među Hrvatima u Vojvodini, Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata ustanovio je 2014. godine trijenalnu nagradu za najbolju knjigu poezije, koja nosi... detaljnije...

Knjiška produkcija Hrvata u Vojvodini u 2016. godini broji 29 naslova, čiji su autori vojvođanski Hrvati, priopćio je u utorak, 4. travnja 2017. godine ravnatelj Zavoda za kulturu... detaljnije...

Na svom redovitom radnom susretu, održanom 11. ožujka 2017. godine u Petrovaradinu u organizaciji Hrvatskoga nacionalnog vijeća i Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata, predstavnici hrvatskih udruga kulture u... detaljnije...

Vlasnici tableta, mobitela, smartphona i sličnih suvremenih medija mogu čitati stari tečaj Subotičke Danice, ali i drugih digitaliziranih sadržaja na internetskoj stranici Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata. Dovoljno je da na... detaljnije...

Muka zbornik2013-naslovnica-mPotkraj mjeseca studenoga 2013. godine iz tiska je izašao Zbornik radova s IX. međunarodnog znanstvenog simpozija Pasionske baštine „Muka kao nepresušno nadahnuće kulture : Pasionska baština Hrvata u Podunavlju“, koji je održan od 10. do 13. svibnja 2012. godine u Zagrebu i Somboru, u suorganizaciji udruge „Urbani Šokci“ i Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata. Zbornik je obima 500 stranica, a objavljen u sunakladi Udruge „Pasionska baština“ iz Zagreba i Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata iz Subotice. Nastao je kao rezultat međunarodne suradnje u području znanosti ovih dviju organizacija.

Dvadeset i sedam znanstvenih i stručnih radova na tematiku iz pasionske baštine, koje prate sažeci na hrvatskom i engleskom jeziku, objavljeno je u nekoliko tematskoznanstvenih cjelina („Povijest“, „Književnost“ i „Muzikologija“), što znači da je Zbornik interdisciplinarni po naravi. Zbornik sadrži još i „Predgovor“ urednika mr. sc. Joze Čikeša te putopis Smiljane Šunde „Hej salaši… (ili: oko simpozija Pasionska baština, Sombor – svibanj 2012.)“ (str. 477-492) i foto zapis Stjepana Pepeljnjaka (str. 493-500).

Od radova koji su od neposrednog značaja za povijest i pasionsku baštinu, ali i kulturu i umjetnost u cjelini, Hrvata u ugarskom Podunavlju te Vojvodini izdvajaju se sljedeći. U skupini radova iz povijesti, prof. dr. Ivan Balta piše na temu „Zapisi o migracijama i životu Šokaca u kućnim zadrugama od Bosne i Slavonije do Bačke“ (str. 9-24), prof. Vlasta Markasović i Tomo Šalić autori su rada „Doseljavanje bačkih Šokaca u istočnu Slavoniju“ (str. 25-62). Živko Mandić autor je rada „Prijelaz santovačkih Hrvata na pravoslavlje potkraj 19. stoljeća“ (str. 81-98), dok Zdravka Bušić piše o „Naseljavanju hercegovačke djece na područja Slavonije, Srijema, Banata i Bačke u vrijeme godina gladi (1917.-1920.) – Fra Didak Buntić – hercegovački Mojsije (1871.-1922.)“ (str. 99-109). Surčinski svećenik Marko Kljajić piše na temu „Pobožnost križnog puta i pasionska sakralna umjetnost u Srijemu(str. 128-136), Zvonimir Pelajić autor je radnje „Tragom križnog puta i kalvarija u Baču, Plavni, Vajskoj i Bođanima“ (str. 137-149), a Ivan Andrašić „Korizma u Sonti“ (str. 150-152). Prof. dr. Adalbert Rebić autor je rada na temu „Progon bačkih Nijemaca iz Filipova (Philipsdorf) potkraj i poslije Drugog svjetskog rata“ (str. 153-164), a Slavko ŽebićMuka naša gibaračka priča u dvije slike“ (str. 165-176), koja govori na najnovijem stradanju Hrvata iz ovoga mjesta u Srijemu.

Iz područja književnosti, za vojvođanske Hrvate važni su sljedeći objavljeni radovi u ovome Zborniku: dr. sc. Hrvojke Mihanović SalopekPasionske pjesme Lajče Budanovića u kontekstu hrvatske crkvene himnodije“ (str. 216-227), Tomislava ŽigmanovaKrižni putovi u nabožnoj književnosti podunavskih Hrvata“ (str. 228-238), Katarine ČelikovićPasionske teme u kalendaru Subotička Danica(str. 239-246), Đure FrankovićaSunce se raduje Marijinu rođenju... Gospa, Isus i Nedjelja u suncu“ (str. 247-256), dr. sc. Sanje VulićPučka blagdanska imena korizmenih nedjelja i svetoga trodnevlja kod Hrvata u Mađarskoj“ (str. 257-268), Marije ŠeremešićŽivot na tamnoj cesti“ o pjesniku Stipanu Bešlinu (str. 269-278) te Ljiljane SabljakKnjiževna Pasionska baština koliko se Hrvati čitaju i poznaju u Republici Hrvatskoj i Vojvodini pogled iz Narodne knjižnice“ (str. 279-288).

Na koncu, iz muzikologije značajni su radovi dr. sc. Darka ŽubrinićaJosip Andrić, istaknuti hrvatski muzikolog, skladatelj i pisac iz Bačke i autor prve povijesti slovačke glazbe“ (str. 310-322), zatim Josipa JerkovićaDr. Josip Andrić glazbenik s tematikom zavičaja“ (str. 323-370), dr. sc. Rozine Palić JelavićGlazbeni prinosi Ivana Galovića, karmelićanina, oca Alberta od Blažene Djevice Marije“ (str. 371-429), mr. sc. Miroslave Hadžihusejnović ValašekCrkvene pučke pjesme Slavonije, Baranje i Srijema kao kulturno dobro nacrt problematike – stara i nova crkvena pučka glazba“ (str. 430-460), Milice Klaić TarađijaPoslušajte, braćo mila, gorku muku Gospodina, Isukrsta Božjeg Sina...“ (str. 461-464) te Krunoslava ŠokcaKorizmeni pučki napjevi Šokaca u Slavoniji, Baranji, Srijemu i Bačkoj i ansambl Lado“ (str. 465-475).

Zbornik se po cijeni od 1.000 dinara može nabaviti u Zavodu za kulturu vojvođanskih Hrvata.