 Običaji imaju veliku ulogu u prepoznavanju i potvrđivanju identiteta jednog naroda, pokazalo je istraživanje diplomirane etnologinje Biserke Jaramazović predstavljeno na trećem znanstvenom kolokviju Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata na temu «Predsvadbeni pohodi i darivanje kod Hrvata-Bunjevaca Subotice i Sombora s okolicom», održanom 25. kolovoza 2009. godine.
Ona je predstavila rezultate terenskog istraživanja predsvadbenih pohoda i darivanja bunjevačkih Hrvata, od trenutka izbora bračnog druga do dana vjenčanja, te darova koji se tom prigodom daju i primaju.
Istraživanje je provela na području Subotice i Sombora s okolico, tijekom ožujka i travnja ove godine. Svrha istraživanja nije bila samo zapisati kazivanja sudionika ovih običaja, kaže Biserka Jaramazović.
«Željela sam te običaje prikazati i opisati ne samo etnografski i deskriptivno, nego i pokušati to prelomiti kroz nekakvu vremensku prizmu i proanalizirati što je od svega toga ostalo i na koji način se modificiralo i preslojilo. Bio je cilj vidjeti put i mijenu tih običaja. Sve je to poslužilo u svrhu potvrđivanja vlastita kulturna identiteta. Naši običaji su tipično tradicijsko obilježje, a oni su istodobno i oznaka kulturnog identiteta podunavskih Hrvata Bunjevaca».
Ona kaže kako se može reći da je običaj skup tradicijskih obilježja koja su priznata i opće prihvaćena unutar jedne zajednice, te dodaje:
«Pogriješili bismo ako bismo isključili i takozvane suvremene suvrstice običaja. No, običaj je sve ono što jedna zajednica prepoznaje i pomno prakticira po nekakvom receptu koga se svi iz određenih razloga, znanih i neznanih pridržavaju». Običaji koji se vremenom mijenjanju zapravo nisu iskvareni i kao takvi ne predstavljaju opasnost od gubljenja identiteta, kaže Biserka Jaramazović.
«Ako se običaj mijenja, to samo znači da je on živ i dinamičan te da nije okamenjen u vremenu. Uvijek se mogu trasirati prijašnji njegovi oblici, no bitno je da se zna njegov izvor i tako se onda mogu pratiti i promjene». Mijene običaja ne predstavljaju opasnost po gubljenje identiteta, bitno je ostati u doticaju s izvorištem, ali se ne možemo opirati činjenici da će se oni vremenom mijenjati, zaključila je na koncu diplomirana etnologinja Biserka Jaramazović.
Ovo istraživanje predstavlja samo jedan korak u smjeru budućih etnoloških istraživanja bačkih Hrvata - Bunjevaca, zaključeno je na kraju izlaganja, te konstatirano da su važni i potrebni zainteresirani mladi istraživači te institucije poput Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata, koje će potaknuti istraživanja i pružiti im potporu.
Preuzeto s web stranica Uredništva na hrvatskom Radio Subotice.
|
