|
 U Pečuhu je 12. studenog, u organizaciji Matice hrvatske ogranak Pečuh, a u sklopu dvodnevne međunarodne priredbe IV. Susret hrvatskih srednjoškolaca u Pečuhu te u sklopu Javne tribine Hrvatske samouprave Baranjske županije i Hrvatskog dana, u prepunoj auli Hrvatskog vrtića, osnovne škole, gimnazije i učeničkog doma Miroslava Krleže priređeno predstavljanje devetog sveska, slovo H, Leksikona podunavskih Hrvata - Bunjevaca i Šokaca, u nakladi Hrvatskog akademskog društva u Subotici. Predstavljanju su sudjelovali glavni urednik Leksikona Slaven Bačić i izvršni urednik Leksikona Tomislav Žigmanov, a tribinu je vodio ravnatelj Znanstvenog zavoda Hrvata u Mađarskoj Stjepan Blažetin.
 Leksikon se počeo izdavati prije osam godina u Subotici, 2002. godine, i do danas je ostao osobiti projekt koji postoji u hrvatskom izvandomovinstvu. Prvi svezak autori su pripremali gotovo dvije godine. Deveti svezak na više od 200 stranica pod slovom H obrađuje ustanove, pojedince, toponime, različite kulturne i društvene pojave koje imaju povijesno, kulturno ili etnografsko značenje na život podunavskih Hrvata - Bunjevaca i Šokaca. Na Leksikonu, koji je do sada obradio u svojih devet objavljenih svezaka 1071 natuknicu, radilo je 118 suradnika. Do sada je obrađeno deset slova. Cilj je Leksikona na mjerodavan način obraditi povijesno i kulturno nasljeđe te društvene pojave i pojedince u sadašnjosti. Radi se s dosta elana i žara izvan institucionalnih okvira uz nesvakidašnji entuzijazam. Svaki se svezak javno predstavlja. Do sada je upriličeno preko četrdeset javnih predstavljanja, tako i u Mađarskoj, Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini i, naravno, u Vojvodini i Srbiji. Oko 10% natuknica u Leksikonu jesu natuknice koje se dotiču života Hrvata na ugarskim prostorima. I deveti je svezak bogat njima, tako su obrađene natuknice Hrvatski glasnik, HDS, hrvatske škole u Santovu, Pečuhu i Budimpešti, Mišo Hepp, László Hadrovics, Hrvatsko kazalište, Hrvatski kalendar, Hrvatski znanstveni zavod, Hrvatski znanstveni zbornik, Hrvatski dan, Hrvatska manjinska samouprava, Hrvatska izvorna plesna skupina, sveukupno 21 natuknica... Suradnici na Leksikonu iz Mađarske već niz godina jesu Živko Mandić i Ladislav Heka.
 „Leksikon", kazuje njegov izvršni urednik Tomislav Žigmanov, „izraz je ljubavi prema svom rodu i narodu i najznačajniji je kulturni projekt hrvatske zajednice u Vojvodini, a proizašao je iz potrebe prevladavanja slaboga poznavanja vlastite povijesti. Njime se povećava nazočnost u stručnoj periodici, rađaju se mladi suradnici. Do pojave Leksikona znanje o nama samima bilo je iznimno slabo, znali smo tek ono što se prenosilo usmenim putem (obitelj, tradicija), ali cjelovita slika ni prošlosti ni sadašnjosti nije postojala, a ako nemate čvrstih spoznaja o sebi u raznim situacijama, vi ste objekt manipulacije, reče Žigmanov. Leksikon povećava svijest Hrvata, budi ponos i samopoštovanje te pozitivno utječe na mlade naraštaje. Pokazuje kako nismo samo skupina koja pleše, kako volimo zemlju i obrađujemo je otkada postojimo. Mi smo Leksikonom pokazali kako smo sposobni podičiti se i najzahtjevnijim kulturnim projektima koje smo ostvarili vlastitim snagama. Leksikon odgovara na nekoliko pitanja i daje odgovore: hoćemo li pamtiti što je bilo, hoćemo li pamtiti sebe i hoćemo li nešto ostaviti za budućnost. Ovim projektom možemo znatno sukladnije odgovarati na izazove pred kojima jesmo i na koncu da ipak uđemo u prostor naroda koji se mogu pohvaliti leksikografskim projektom, to jest očitovati jednu vrstu ozbiljnosti kada se radi o svjedočenju svojih napora u onoj vrsti kulturnih proizvoda koji spadaju u kategoriju zahtjevnijih", kazao je Tomislav Žigmanov.
Tekst: Branka Pavić Blažetin, urednica Hrvatskog glasnika
|
