Monografija u tri sveska o primorskim Bunjevcima pod nazivom „Živjeti na Krivom Putu" predstavljena je u Velikoj vijećnici Gradske kuće u Subotici 25. veljače 2011. godine, u organizaciji Hrvatskog akademskog društva i Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini. Urednice ove monografije su Milana Černelić, Tihana Rubić i Marijeta Rajković Iveta.

Ovo vrlo obimno etnološko djelo, o Bunjevcima koji žive u Krivom Putu, mjestu u blizini grada Senja u Dalmaciji, predstavile su prof. dr. sc. Milana Černelić, dr. sc. Marijeta Rajković Iveta i prof. dr. sc. Jadranka Grbić Jakopović sa Odsjeka za etnologiju i kulturnu antropologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, te ravnateljica Gradskog muzeja Senj prof. Blaženka Ljubović.

Na početku ove vrlo posjećene večeri nazočne je pozdravio veleposlanik Republike Hrvatske u Beogradu Željko Kuprešak, naglasivši kako se opstojnost brani pameću i znanjem, a „ovo djelo integrira hrvatski korpus i hrvatski narod. Nekada su Bunjevci bili dio hrvatskog naroda izvan domovine, negdje su nas proglašavali Karaševcima, a Hrvati su negdje nazivani i Bokeljima. Međutim, to su samo pridjevi koji su pokazivali da se radi o hrvatskom korpusu i hrvatskom narodu".

Prijatelj mnogih Subotičana, gradonačelnik Senja prof. Darko Nekić podsjetio je na prijateljstvo koje je preko DSHV-a na ovaj način nastavljeno, kao što će se i rad na istraživanju bunjevačke povijesti nastaviti budući da je na redu istraživanje Bunjevaca u Bačkoj i Vojvodini.

Ova je monografija posljedica interdisciplinarne obrade bunjevačkog fenomena na primjeru mikroregije Krivi Put, istaknula je ravnateljica Gradskog muzeja Senj prof. Blaženka Ljubović.

Jedna od urednica, dr. sc. Marijeta Rajković Iveta opisala je rezultate i važnost obavljenih istraživanja: „Istraživanja tradicijske kulturne baštine primorskih Bunjevaca, započela su još 1998. godine. Rezultati istraživanja pokazali su kako je kulturno naslijeđe primorskih Bunjevaca iznimno bogato te kako bi od velike važnosti bilo obaviti sustavna etnološka istraživanja primorskog prostora Velike Kapele i Velebita, naseljenog bunjevačkim stanovništvom. Rezultati tih istraživanja bili su poticaj za projekt Identitet i etnogeneza primorskih Bunjevaca, koji je zahvaljujući Ministarstvu znanosti i tehnologije Republike Hrvatske u rujnu 2002. godine odobren a trajao je do kraja 2007. godine. Jedan od ciljeva projekta, voditeljice prof. Milane Černelić, bilo je prikupljanje građe o tradicijskoj i suvremenoj kulturi primorskih Bunjevaca, budući da je ova grana bunjevačkih Hrvata bila gotovo potpuno etnološki neistražena". U zaključku je naglasila kako će „ove godine započeti istraživati bačke Bunjevce, upravo u okolici Subotice, a iduće i Bunjevce u Mađarskoj. I jako mi je drago da će se našim istraživanjima priključiti studenti i diplomirani etnolozi porijeklom iz Bačke koji studiraju ili su diplomirali u Zagrebu. A ako ove tri Monografije svjedoče o bogatstvu tradicijske kulture na planinskom škrtom prostoru Krivoga Puta, smijemo li i pomisliti koliko bi nam svezaka ovakvih monografija trebalo da zabilježimo kulturno bogatstvo bačkih Hrvata Bunjevaca".

Prof. dr. sc. Jadranka Grbić Jakopović, nadovezujući se na svoju kolegicu je rekla: „Istraživanje se odvijalo u okviru dvaju projekata Identitet i etnogeneza primorskih Bunjevaca, a nastavljeno u okviru projekta Identitet i etnokulturno oblikovanje Bunjevaca. /.../ Konačni je cilj oba projekta proširivanje etnoloških i kulturno povijesnih znanja o svim bunjevačkim granama: podunavskim Bunjevcima (u Bačkoj u Srbiji i Mađarskoj), Bunjevcima u Dalmaciji, Primorju te onima u Lici i Gorskom Kotaru. /.../ Ova monografija od strane autora, tj. znanstvenika i stručnjaka donosi jedinstvenu etnološko-etnografsko-folklorističku, povijesnu, geografsku lingvističku i drugu građu, materijal stručnjacima i znanstvenicima za proučavanje, studentima za učenje, prijateljima i ljubiteljima tradicije kao zanimljivo štivo, a od strane kazivača: donosi trajni spomenik rodnom kraju". Prof. Grbić Jakopović je zaključila riječima: „ova monografija je pravi biser lokalnoga i regionalnoga identiteta, ali kako je to sveobuhvatno istraživanje ne samo o jednom bunjevačkom ogranku, nego je sveobuhvatno monografsko etnografsko djelo o jednoj hrvatskoj subetničkoj zajednici, kao takvo neprocjenjivo je vrijedan dio hrvatske kulturne i nacionalne povijesti".

Jedna od urednica ovoga izdanja i voditeljica projekta, prof. Milana Černelić je rekla kako „materijal sadržan u Monografiji može poslužiti za usporedbu s drugim bunjevačkim ograncima kako bi se pokazali zajednički elementi u tradicijskoj kulturi. Također se mogu dobiti i povijesna saznanja o etno-kulturnom oblikovanju Bunjevaca, njihovoj prošlosti i sadašnjosti. Istodobno smo se zapravo bavili tradicijom u prošlosti i njezinim stanjem u sadašnjosti, iz čega se može vidjeti kako se ona i danas još uvijek čuva".

Novi projekt, „Identitet i etno-kulturno oblikovanje Bunjevaca", koji se nastavlja na prethodni, ima za cilj pozabaviti se i drugim bunjevačkim ograncima, u Bačkoj i u Mađarskoj, dodaje prof. Milana Černelić, pri čemu prof. Černelić naglašava važnost „sudjelovanja većeg broja istraživača (suradnika i studenata, pa i stručno vođenih lokalnih entuzijasta, što nam je upravo u planu učiniti pri istraživanju bačkih Bunjevaca).

Predstavljanje trodijelne Monografije otvorio je predsjednik HAD-a dr. sc. Slaven Bačić, a uz brojnu zainteresiranu publiku, predstavljanju su nazočili predstavnici veleposlanstva RH u Beogradu, Generalnog konzulata u Subotici, DSHV-a, Grada Subotice, te crkvenih velikodostojnika.

Priredila: Katarina Čeliković