Hrvatsko kulturno umjetničko društvo „Matija Gubec" iz Tavankuta aplikant je projekta „Bogatstvo različitosti", koji realizira Klaster Istar 21, s ciljem, da putem natječaja, izabere deset sela u Vojvodini, koja na najbolji način mogu predstaviti autentičnost Vojvodine kroz bogatstvo kulture, običaja, gastronomije, folklora i glazbe naroda koji žive u njoj.

Do 20. lipnja ove godine pristiglo je ukupno 50 prijava, među kojima je apliciralo 45 sela iz Vojvodine i 5 sela iz istočne Srbije.

Povjerenstvo, koje se sastoji od predstavnika osam pokrajinskih tajništava, Klastera Istar 21, Turističke organizacije Vojvodine, te predstavnika pokrajinskih medija, donijet će odluku o izboru deset sela s najboljom turističkom ponudom, na temelju dojmova stečenih tijekom obilaska svih pedeset prijavljenih sela.

Svoje turističke potencijale 18. kolovoza imao je priliku pokazati Tavankut, gdje se spomenuto povjerenstvo uvjerilo u brojne autentične proizvode koje ovo selo može ponuditi potencijalnim turistima. Predsjednik HKPD „Matija Gubec", Ladislav Suknović izrazio je zadovoljstvo odzivom svih udruženja u Tavankutu da prikažu svoje umijeće pokrajinskom povjerenstvu:

„Moram reći da mi je osobito drago da se pod okriljem 'Matije Gupca' okupilo svih deset udruženja koja djeluju u Tavankutu i da u ovom projektu imamo i partnere, poput Gradskog muzeja, Gradske uprave, Ureda za ruralni razvoj. Na taj način smo zaokružili kompletnu turističku ponudu. Tavankut danas obiluje narodnim nošnjama, slamom, imamo sekciju fijakerista, tu je prisutno i Udruženje žena, koje su predstavile stara bunjevačka jela, a gosti su mogli kušati i domaću rakiju, koju je predstavio Festival mlade rakije iz Ljutova. Stoga smatram da se Tavankut danas doista može pohvaliti značajnom turističkom ponudom".

Predstavnici spomenutoga povjerenstva obišli su danas štandove s autentičnim proizvodima tavankutskih udruženja, a potom i Galeriju slika od slame, nakon čega su članovi HKPD „Matija Gubec" izveli i prigodni folklorni program, koji također može predstavljati potencijalnu turističku atrakciju. Nakon toga uslijedio je obilazak tavankutske crkve, prikazan je rad Dobrovoljnog vatrogasnog društva, dok su učenici i nastavnici u mjesnoj osnovnoj školi, kroz pet zanimljivih radionica, među ostalim, pokazali gostima iz Pokrajine nekadašnji način pranja rublja, pripremanja zimnice, kao i kompostiranje.

Dunavski turistički klaster Istar 21, udruženje je koje se bavi razvojem turizma u Podunavlju uz potporu Pokrajinskog tajništva za gospodarstvo. Stoga se došlo na ideju kreirati jedinstveni turistički proizvod po kojemu bi Vojvodina mogla biti prepoznatljiva na svjetskoj turističkoj mapi, kaže tajnica Klastera Istar 21, Biljana Marčeta:

„Nigdje u Europi ne postoji kao ovdje u Vojvodini, u Podunavlju, toliki broj naroda odnosno etničkih skupina koji žive tako blizu jedni drugih. Dakle, mi smo po tome jedinstveni i ukoliko to budemo znali upakirati onako kako to turisti očekuju, to onda može biti prepoznatljiv proizvod na domaćoj i svjetskoj turističkoj sceni. Cilj nam je izabrati deset sela koja mogu predstavljati bogatstvo različitosti svih naroda koji žive u Vojvodini. Na taj način ćemo ljudima u tim selima omogućiti stvaranje dodatnog prihoda kroz prodaju lokalnih, autentičnih proizvoda turistima", rekla je Marčeta, dodajući da je konkurencija među prijavljenim selima velika, te da je stoga odlučeno, uz deset odabranih sela, dodatno izdvojiti još deset, koja će biti uključena u određene aktivnosti poput edukacije u sferi turističke ponude, te obuke za pisanje projekata za EU fondove.

Tavankut je, naime, jedino selo s teritorija Grada Subotice koje sudjeluje na ovom natječaju, a uvjeti za ulazak u deset najboljih, u čiji će se turistički potencijal ulagati u narednom razdoblju, su, prije svega spremnost na turistički razvitak, kaže Biljana Marčeta:

„Odlučujući čimbenik pri izboru sela, bit će koliko su ljudi sami poradili na tome da svoje proizvode predstave turistima i postoji li u određenom selu zajedništvo odnosno ima li dovoljno ljudi u selu koji mogu 'iznijeti' turističku priču. Tu su i mnogi drugi značajni čimbenici koji će utjecati na našu odluku, poput mogućnosti pristupa selu odnosno cestovna infrastruktura, prometna signalizacija, uređenost i čistoća mjesta, dakle puno toga ocjenjujemo prilikom obilaska. Međutim, najvažniji je opći dojam koji steknemo, jer već sada moramo pretpostaviti kako će se turisti osjećati kada dođu u neko selo", rekla je Marčeta, te naglasila da je ovo prvi puta da ovoliki broj pokrajinskih tajništava zajednički radi na jednome projektu.

Posjet povjerenstva podrazumijevao je i terenski obilazak Donjeg i Gornjeg Tavankuta, te Čikerije. Tako se kod kapele sv. Ane u Gornjem Tavankutu danas predstavilo Udruženje lovaca i ribolovaca, posjećeni su zasadi jabuka, a potom i spomenik Nemirna ravnica u Donjem Tavankutu, gdje su se predstavili Udruženje boraca i Bunjevački kulturni centar „Tavankut". Potom je uslijedio obilazak križa i šume koja se nalazi u pograničnom pojasu na Čikeriji, a na jednom od salaša članovi povjerenstva imali su priliku od Udruge umirovljenika naučiti kako se pripremaju tzv. „fanki" odnosno krafne spravljene na starinski način. Također je prikazano potkivanje konja, a u sklopu obilaska, gostima je predstavljena i ponuda turističkog smještaja u Ljutovu.

Konačno proglašenje deset najboljih sela koja čine bogatstvo različitosti Vojvodine odnosno Podunavlja, bit će upriličeno nakon obilaska svih sela, točnije koncem rujna, na Sajmu turizma u Novom Sadu.

Napomena: tekst Marije Matković preuzet je s portala Uredništva na hrvatskom jeziku Radio Subotice

Fotografije: Branka V. Milojević