U prostorijama Zajednice protjeranih Hrvata iz Srijema, Bačke i Banata, u Zagrebu su 26. listopada 2011. godine predstavljene dvije posljednje knjige subotičkog pjesnika Mirka Kopunovića „Pod slapovima sna" i „Nad raspuklinom ćutnje".
Program predstavljanja je vodio i u ime organizatora Udruge za potporu bačkim Hrvatima i Zajednice protjeranih Hrvata iz Srijema, Bačke i Banata otvorio glavni tajnik Zlatko Žužić, dok su o knjigama i autoru govorili Marija Hećimović, dr. sc. Sanja Vulić i Tomislav Žigmanov.

Osobni osvrt na pjesnika Mirka Kopunovića i odrastanje u Subotici iznijela je Marija Hećimović, voditeljica Odsjeka za hrvatske manjine Hrvatske matice iseljenika u Zagrebu, podsjetivši da autora poznaje još od mladih, lijepih dana kada se život samo sluti, a kasnije se pokazuje u svoj svojoj punini.

„Zapravo je Mirko prijatelj mojeg brata, a potom nas je život na čudan način višestruko povezao. Međutim, Mirka kao pjesnika upoznala sam slučajno. Naime, nakon jednog razgovora o poeziji - a mi smo često razgovarali i još bolje se zajednički smijali, jer je Mirkov smisao za humor neponovljiv - spomenula sam mu pjesmu ruske pjesnikinje Ahmatove, da bi mi ubrzo stigli nepotpisani stihovi 'Sanela 33'. Nazvala sam ga kako bih mu rekla da je pjesma dobra i upitala ga čija je to pjesma, na što mi je on odgovorio: 'Moja'. Još je samozatajno dodao kako 'tu i tamo piše', a na naše zadovoljstvo to 'tu i tamo pisanje' se nastavilo i rezultiralo s tri, do sada, objavljene knjige poezije", rekla je Marija Hećimović i dodala kako je Mirkova poezija nadahnula mnoge koji su je pročitali, pa tako i njenog brata Ivana Balaževića, akademskog slikara, koji je autor svih triju naslovnica Mirkovih knjiga i ilustracija u njima.

Doc. dr. sc. Sanja Vulić, pročelnica Odjela za kroatologiju Hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu, ustvrdila je kako je Kopunović nakon prve zbirke „U iskrama nade", koja je objavljena 2007. godine, brižno nastavio svoj pjesnički izričaj i u idućim objavljenim mu naslovima.

„Zbirka pjesama 'Pod slapovima sna' počinje tematskom cjelinom 'Misterij osame', koja je čest motiv hrvatskih pjesnika u prostranoj bačkoj ravnici, a velik dio i Kopunovićeva pjesništva možemo slobodno nazvati poezijom osame, osamljenosti, samotničkom poezijom. Isto tako, izvanredna je pjesnička slika dana dvočlanom sintagmom 'gnjili jesen' u pjesmi 'Crveni listovi listopada', dok je pjesmom 'Pitanje' neizravno izražen, ali zato ne manje dojmljiv doživljaj tjeskobe manjinca koji je zabrinut za budućnost svoje manjinske zajednice nakon višestoljetne njezine opstojnosti u bačkoj ravnici", rekla je dr. Vulić, zaključivši kako je pjesnička zbirka „Pod slapovima sna" i svojevrsna poezija boja kojima se obično izražavaju ili jaki kontrasti ili nijanse raspoloženja i ozračja.

Govoreći o pjesničkoj zbirci „Nad raspuklinom ćutnje", izdanom prošle godine, dr. Vulić je rekla kako ona izaziva pozornost već samim svojim naslovom. Naime, u prvi mah bismo možda pomislili da je riječ 'ćutnja' jedan od srpskih izraza za šutnju, ali Kopunović rabi tu riječ u značenju 'osjećaj', a upravo se u tom značenju ta riječ susreće u hrvatskom književnom jeziku kao snažnije stilski obilježena riječ. Kopunović se i u ovoj knjizi pjesama bavi tjeskobom pred budućnošću, sjećanjima, osobnim strahovima, samoće kao realnosti današnjice, a takve su pjesme, vjerojatno, bile razlogom što je recenzentica zbirke Snežana Ilić svrstala Kopunovićeve pjesme u egzistencijalističku poeziju", rekla je dr. Vulić i zaključila kako Kopunovićeve pjesničke zbirke izvrsno pokazuju da se hrvatski pisci u Bačkoj stalno razvijaju u svom književnojezičnom izričaju temeljenom na normiranom hrvatskom književnom jeziku.

Ravnatelj Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata u Subotici Tomislav Žigmanov govorio je o pjesništvu Mirka Kopunovića u kontekstu hrvatskoga pjesništva u Subotici, uz napomenu kako Hrvati po prvi put u svojoj povijesti žive izvan teritorija koji je državnom granicom odvojen od svog matičnog naroda, odnosno da prostor vlastitosti još nije izgrađen u svojoj punini, što je rezultiralo i egzistencijalističkom poezijom koje je predstavnik i Mirko Kopunović.

„Njegovo pjesništvo posljedica je jednog ambijenta duhovnih, društvenih i svjetonazorskih silnica koje određuju naš položaj, a suočenje sa zbiljom pokazuje da nas svakim novim popisom ima oko 30 posto manje, te da svijet našeg prostora življenja nestaje pred naletom globalizacije i nekih drugih procesa kojima se ne možemo oduprijeti, jer i kod nas samih se događaju velike izdaje, ljudske prijevare, svjedoci smo odsustva korespondencije s pravednošću, istinitošću u političkim sferama, tako da je negativno raspoloženje dominantno", rekao je Žigmanov i zaključio kako je Kopunović sjajni izdanak egzistencijalističkog pjesništva hrvatskog subotičkog kruga, još uvijek relativno nepoznat u okviru toga prostora kod onih koji imaju moć objavljivanja i relativno nevidljivog kada je u pitanju prikazivanje njegovog pjesništva u Subotici.

Predstavljanje je završio autor Mirko Kopunović zahvalama svima koji su došli i uveličali večer, organizatorima, te članicama Hrvatske mladeži Bačke i Srijema Saneli Stantić i Mirjani Horvacki, koje su tijekom večeri čitale pjesme iz njegovih zbirki.

Tekst i fotografija: Zlatko Žužić