U prostorijama Hrvatske paneuropske unije, u Jurišićevoj 1 u Zagrebu, 14. studenoga 2011. godine predstavljena najnovija knjiga Tomislava Žigmanova Osvajanje slobode: Hrvati u Vojvodini deset godina nakon listopadskog prevrata 2000. u izdanju Hrvatskog akademskog društva iz Subotice. Deseta je to knjiga aktualnog ravnatelja Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata u Subotici i profesora filozofije na Teološko- katehetskom institutu Subotičke biskupije rođenog 12. svibnja 1967. u Tavankutu.

U ime organizatora Instituta za migracije i narodnosti i Hrvatske paneuropske unije predstavljanje je otvorio njezin predsjednik prof. dr. sc. Pavo Barišić, podsjetivši kako je autor diplomirao filozofiju u Novom Sadu, da piše pjesme, refleksivnu prozu, eseje te znanstvene i filozofijske radove.

„Žigmanov redovito prati i manjinsku i međuetničku problematiku, te piše i objavljuje o položaju hrvatske manjine u Vojvodini, a do sada je objavio dvadesetak filozofskih radova u zbornicima i časopisima, izvršni je urednik Leksikona podunavskih Hrvata - Bunjevaca i Šokaca i autor socioloških monografija Hrvati u Vojvodini danas - traganje za identitetom (Zagreb, 2006) i Osvajanje slobode : Hrvati u Vojvodini deset godina nakon listopadskoga prevrata 2000. (Subotica, 2011)", predstavio je ukratko Tomislava Žigmanova prof. Barišić.

Knjigu koja ima nesumnjivu povijesnu vrijednost i koja će vremenom ostati kao trajno svjedočenje o jednom vremenu i o glavnim akterima toga vremena u životu hrvatske manjinske zajednice u Srbiji predstavio je dr. sc. Robert Skenderović s Hrvatskog instituta za povijest u Zagrebu, ustvrdivši da je Žigmanovljev stil jasan i bridak, da je knjiga pisana vrlo otvoreno, te da autor analitički zadire u društvene i političke odnose koji su oblikovali manjinski položaj Hrvata u Srbiji tijekom posljednjeg desetljeća i bez sustezanja govori o svim problemima koji su ih pogađali.

„Podatak autora kako je broj Hrvata u Vojvodini od 109.204 iz 1981. godine pao na svega 56.546, koliko ih je zabilježeno na posljednjem popisu 2002. godine, i da se smatra kako je zbog rata iz Vojvodine tijekom devedesetih godina prošlog stoljeća moralo otići oko 40 tisuća Hrvata najbolje svjedoči o tragediji koja je tu malu zajednicu zadesila proteklih desetljeća. Stoga je odlazak Miloševića s vlasti 2000. godine doista važna prijelomnica, nakon koje su Hrvati ponovno počeli tražiti svoje mjesto u vojvođanskom društvu, boreći se pritom s predrasudama i netrpeljivostima, nedovoljnom demokratskom izgrađenosti sredine u kojoj žive, ali i s vlastitim slabostima", rekao je Skenderović i zaključio kako usprkos svim problemima, autor sagledava posljednje desetljeće kao razdoblje napretka u kojemu je hrvatska zajednica u Vojvodini uspjela napraviti veliki iskorak u institucionalnoj organizaciji, a taj je put prema ostvarivanju manjinskih prava težak i mukotrpan pa je naslov knjige „Osvajanje slobode" vrlo dobro izabran.

Drugi predstavljač knjige dr. sc. Aleksandar Vukić, znanstveni suradnik Instituta za migracije i narodnosti u Zagrebu, u potpunosti se složio sa izrečenim i dodao kako je koncepcijski i sadržajno riječ o iznimno vrijednoj knjizi te da je autor koristeći politološku i povijesnu metodu te institucionalnu analizu napisao veoma uspjelu studiju slučaja o položaju hrvatske nacionalne manjine u Republici Srbiji.

Tomislav Žigmanov je na početku svoga izlaganja zahvalio svima na dolasku kao i organizatorima predstavljanja te istaknuo kako je njegovo temeljno polazište u ovoj knjizi društveni položaj hrvatske zajednice u Vojvodini, a ukoliko se zanemari breme povijesnog nasljeđa koje nije malo, u sadašnjosti ga određuju tri važna, unutar sebe složena i među sobom različita činitelja.

„Prvi i najvažniji među njima su političke konstelacije, (ne)kvaliteta manjinskih politika, ekonomsko stanje i ukupne društvene prilike u Srbiji, dakle države u kojoj žive Hrvati, o kojima je u ovoj knjizi riječ. Drugi među njima su odnosi unutar same hrvatske zajednice, njezinih institucija, njihov broj i vrsta, narav unutarnje distribucije moći i procesi koji se realiziraju i inicijative koje su na djelu unutar same zajednice, a treći je narav hrvatsko-srpskih odnosa i vanjska politika Republike Hrvatske spram Republike Srbije, i to prije svega u onom dijelu koji se odnosi na ovdašnje Hrvate", rekao je Žigmanov uz dodatak kako ova knjiga slijedi prethodno djelo Hrvati u Vojvodini danas: traganje za identitetom, u kojoj je obrađen društveni položaj Hrvata u Vojvodini od raspada socijalističke Jugoslavije pa do početka ostvarivanja manjinskih prava u prikladnim institucijama koje su financirane iz državnog proračuna, to jest do 2002. godine.

Tekst i fotografije: Zlatko Žužić