Pozovite » (+381) (0)24 535-533

kolokvij nematerijalna bastinaPopis nematerijalnih kulturnih dobara u Republici Hrvatskoj je gotovo pri kraju, a taj izazov predstoji i Republici Srbiji. Budući da je Srbija pristupila UNESCO-voj konvenciji o nematerijalnoj kulturnoj baštini 2010. godine, to jest pet godina nakon Hrvatske, iskustvo Hrvatske u popisu dobara može biti korisno ne samo za srbijansku kulturnu javnost, već i za hrvatsku zajednicu u Vojvodini.Tim je riječima ravnatelj Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata Tomislav Žigmanov, 25. svibnja 2012. godine, u prostorijama Zavoda, otvorio 17. po redu znanstveni kolokvij s temom „Popis nematerijalne kulturne baštine u Republici Hrvatskoj".

Sustav zaštite nematerijalne kulturne baštine u Republici Hrvatskoj kao i načine implementacije UNESCO-ve konvencije o zaštiti nematerijalne kulturne baštine predstavila je voditeljica Odsjeka za nematerijalnu kulturnu baštinu u Upravi za zaštitu kulturne baštine Ministarstva kulture Republike Hrvatske, etnologinja Martina Šimunković.

kolokvij nematerijalna bastina1Nematerijalnu kulturnu baštinu čine razni oblici i pojave duhovnog stvaralaštva koji se prenose predajom ili drugim načinom, a osobito jezik, dijalekti, govori i toponimika, te usmena književnost svih vrsta. Tu je potom i folklorno stvaralaštvo s području glazbe, plesa, predaje, igara, obreda, običaja, kao i ostale tradicionalne pučke vrednote, te tradicijska umijeća i obrti. Do sada je u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske upisano 109 kulturnih dobara, a još preko 150 ih je na listi prijedloga. Stupanjem na snagu konvencije o zaštiti nematerijalne kulturne baštine, načinjene su dvije nove liste. Prva je reprezentativna, odnosno lista nematerijalne kulturne baštine čovječanstva, na kojoj se već nalazi 11 dobara iz Hrvatske, dok se jedno dobro nalazi na drugoj listi, kojoj je potrebna hitna zaštita, rekla je etnologinja Šimunković i dodala:

„Prvi upis je uslijedio 2009. kada su upisane Dubrovačka Festa Svetog Vlaha, dvoglasje tijesnih intervala Istre i Hrvatskog primorja, umijeće izrade drvenih igračaka s područja Hrvatskog Zagorja, godišnji proljetni ophod kraljica ili Ljelje iz Gorjana, Procesija za križem na otoku Hvaru, godišnji pokladni ophod zvončara s područja Kastva i čipkarstvo Paga, Hvara i Lepoglave. Drugi upis uslijedio je 2010. kada su na reprezentativnu listu upisana još tri fenomena, to su Sinjska alka i medičarski obrt s područja sjeverne Hrvatske, dok je na listu nematerijalne kulturne baštine kojoj je potrebna hitna zaštita, upisan glazbeni izričaj 'ojkanje'".

Zajednica bi se trebala pripremiti
Republika Srbija je pristupila UNESCO-voj konvenciji o nematerijalnoj kulturnoj baštini 2010. godine i radi na sačinjavanju nacionalne liste nematerijalne kulturne baštine. U susret tomu, a po uzoru na vojvođanske Mađare koji su već sačinili listu prijedloga vezanu za svoju baštinu na ovim prostorima, i hrvatska bi zajednica trebala spremiti svoje prijedloge, istaknuto je na skupu. Među fenomenima ovoga tipa mogli bi se naći žetvena svečanost Dužijance/Dužionice, stvaralaštvo u tehnici slame, pojedini oblici pučkog pjevanja... (D.B.P.)

Ona je rekla da je treći upis uslijedio 2011., kada je na reprezentativnu listu upisan „Bećarac", vokalno instrumentalni napjev s područja Slavonije, Baranje i Srijema, te „Nijemo kolo" s područja Dalmatinske zagore.

kolokvij nematerijalna bastina2Govoreći o iskustvima drugih naroda koji, kao niti Hrvati iz Vojvodine, ne žive u svojoj matičnoj domovini, ravnatelj Instituta za etnologiju i folkloristiku iz Zagreba Tvrtko Zebec, objasnio je da ono što se prijavljuje na popis UNESCO-a mora biti na teritoriju države koja to predlaže. Stoga Ministarstvo kulture Hrvatske ne može predložiti za UNESCO-vu listu nešto što je bačka, srijemska ili tradicija Hrvata u Boki Kotorskoj, rekao je i dodao:

„Mi vam možemo stručnom evaluacijom ili stručnom pomoći kazati na koji način bi se mogla stvarati dokumentacija, na koji način bi se moglo stvoriti nešto što bi pomoglo vama u državi u kojoj živite, i da ta formalna strana Ministarstva kulture, koje ima svoje popise, bude spremna prihvatiti i jednu takvu nominaciju nacionalne manjine", kazao je Zebec.

Na kolokvij se, premda su pozvani, nisu odazvali predstavnici pokrajinskog Zavoda za zaštitu spomenika kulture, resornog pokrajinskog tajništva, niti Ministarstva kulture Republike Srbije.

Tekst: Siniša Jurić
Fotografije: Ljiljana Dulić Mészáros