Pozovite » (+381) (0)24 535-533

IzlozbaVukovic MATIS2013-1-m„Plakati – ne plakati“ naziv je izložbe Darka Vukovića koja je 28. siječnja 2013. otvorena u Hrvatskoj matici iseljenika u Zagrebu. Riječ je o vojvođanskom Hrvatu koji pripada skupini najzapaženijih mlađih grafičkih dizajnera u Srbiji. Njegov prepoznatljiv dizajnerski rukopis napose je vidljiv u području dizajna plakata, i to onih koji se koriste za potrebe kazališta. Inače, plakat je vjerojatno, kako teoretičari umjetnosti to znaju imenovati, „najumjetničkiji“ od svih dizajnerskih formi.

Ova izložba, koju je publika ranije imala priliku vidjeti u Subotici, Osijeku i Šibeniku, predstavlja najsvestraniji pregled Vukovićeva dosadašnjeg rada na planu dizajna. Naime, osim onih nagrađivanih, na izložbi u HMI se mogu vidjeti i Vukovićevi najnoviji kazališni, festivalski i angažirani plakati – ukupno 40 nastalih u proteklih desetak godina. Osim plakata, Darko Vuković se na ovoj izložbi predstavio i s radovima koji se odnose na dizajn knjiga, zatim vizualnih identiteta, dizajn proizvoda...

IzlozbaVukovic MATIS2013-3-mBogat životopis
Darko Vuković rođen je 1971. godine u Novom Sadu. Osnovnu školu završio je u Petrovaradinu, rodnom gradu hrvatskoga bana Josipa Jelačića. Diplomirao je na Akademiji umjetnosti u Novom Sadu 1996. godine, na smjeru Grafičkih komunikacija. Od 1997. angažiran je na Akademiji umjetnosti u Novom Sadu, na predmetu Plakat, kao asistent u znanstveno-istraživačkom radu. Magistrirao je 2004. godine na temu „Ljudska figura u kazališnom plakatu“, 2007. dobiva zvanje docenta, a 2012. postaje izvanrednim profesorom. Od listopada 2011. radi i kao gostujući profesor na Umjetničkoj akademiji u Osijeku, na izbornom predmetu Grafički dizajn.

Član je UPIDIV-a od 1996. godine. Dosad je realizirao preko 40 kazališnih plakata surađujući, prije svega, s Kazalištem mladih iz Novog Sada, Narodnim kazalištem iz Subotice, Hrvatskim narodnim kazalištem iz Osijeka, Hrvatskim narodnim kazalištem iz Splita i Kazalištem mladih iz Splita. Samostalno je izlagao plakate u Novom Sadu (1998.), kazališne plakate u Novom Sadu, Osijeku, Splitu (2003.), a izbor radova grafičkog dizajna u Subotici (2011.), Osijeku (2011.), Šibeniku (2012.). Sudjelovao je na kolektivnim izložbama u Monsu, Novom Sadu, Beču, Berlinu, Beogradu, Sofiji, Teheranu. Grafički dizajn radio je za mnoge ustanove, festivale, kompanije, među ostalim stalnim je suradnikom i Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata te Hrvatskog nacionalnog vijeća.

Građanski život, razvoj industrije i tehnologije donijeli su polovicom XIX. stoljeća potrebu da se predmeti u svakdanjoj uporabi, nazivi i znakovi tvrtki i njihovi proizvodi te predstavljanja događaja u javnosti, kao što su kazališne predstave, na primjer, počinju umjetnički oblikovati. Pa ipak, za svoj se status u panteonu umjetnosti dizajn izborio tek u drugoj polovici XX. stoljeća. Posljedica je činjenice da su dizajnerska rješenja – bez obzira na vrstu – plod autorove vizualne imaginacije, koje se ima ravnati načelima oblikovanja koje vrijede u likovnim umjetnostima.

U tom smislu, Vuković zna reći kako „dizajnirati znači misliti svojom glavom, a ne kompjuterskim programom. I to je razlika između onih koji zaista studiraju dizajn i onih koji su priučeni grafički dizajneri. Ozbiljan grafički dizajner, naime, o svemu dobro razmisli, sve dobro analizira pa tek onda pristupi radu, koji se podvrgava estetskim uzusima“. Na tragu toga, zaključno se onda može ustvrditi da dobar dizajner jest onaj koji je uspio da njegova inteligencija postane vidljiva i to suobražena likovno-estetskim normama.

Naravno, kao stanovita poruka, dizajnerski uradak očekuje, s druge strane, i racionalnog recipijenta. U kontekstu navedenog, kustosica Moderne galerija Likovni susret u Subotici, povjesničarka umjetnosti Nela Tonković će ustvrditi da je Vukovićev „dizajn prepoznatljiv, jer on gradeći prizor od raznih elemenata kodira poruku koja žudi da bude pročitana, ali zapravo i ne računa da prvi pogled bude i posljednji pogled. U svojemu radu sugerira da je smisao sadržan u jasnoći poruke, pa se njegov dizajn ističe visokim standardima, dopadljiv promatraču ali uz napomenu da on upravo računa na promatračev intelekt i emotivne kapacitete“.

IzlozbaVukovic MATIS2013-2-mIzložbu je otvorio ravnatelj HMI Marin Knezović. On je tom prigodom rekao:

„Kultura manjinskih skupina smatra se, već na prvu loptu, staromodnom. Staromodno je čak blaga riječ. Ona je arhaična, i uspijeva opstati samo ako se sakrije u skute tradicije pa i antimodernosti. Svako otvaranje prema suvremenom znači rizik, jer je suvremenost područje kojim kultura većine nadmoćno prevladava. Svakome bi trebalo biti jasno kako takav pristup predstavlja ćorsokak za svaku kulturu i pristanak na lagano umiranje, izdisanje u kakvom zabitom selu. Zato je ova izložba plakata Darka Vukovića vrlo bitna. Ona ukazuje na dio kulture Hrvata u Vojvodini koji se ne skriva od matice glavnih kulturnih tokova. Što više, autor je daleko od svake zatvorenosti i ograničenosti, sklon je dosjetci pa i provokaciji, no one nisu sama sebi svrha već dio jedne promišljene poruke i estetskog koncepta. Ova izložba koju danas otvaramo bitna je ne samo kao prikaz umjetničkog djelovanja jednog autora nego i kao smjernica mogućeg djelovanja, jedne hrabrije i otvorenije politike prema kulturi Hrvata izvan Hrvatske. „

Na otvaranju izložbe u Matici prisutnima se, među kojima su, uz ljubitelje umjetnosti i goste, bili Katarina Hinić uime Državnog ureda za Hrvate izvan RH i Mišo Munivrana, tajnik saborskog odbora za Hrvate izvan RH, obratio Tomislav Žigmanov, ravnatelj Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata, rekavši:

IzlozbaVukovic MATIS2013-4-m„Darko Vuković je osjetio potrebu da se i područje kulturnih praksi hrvatske zajednice u Vojvodini i njezina veća i bolja vidljivost u prostoru javnosti unaprijede prije svega u dijelu kvalitetnijih likovnih rješenja njezinih proizvoda i znakova. Tako je, nakon samoga osnutka Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata (zkvh.org.rs), Vuković postao glavnim suradnikom na planu izgradnje vizualnog identiteta brojnih proizvoda ZKVH-a – od likovnih rješenja izgleda knjiga, preko dizajna pozivnica i plakata za kulturne događaje pa do koncipiranja nastupa u medijima. Također, Vuković je autor i sadašnjeg logoa Hrvatskog nacionalnog vijeća, a vjerojatno najzahtjevniji angažman unutar hrvatske zajednice u Vojvodini bilo je grafičko oblikovanje kampanje za popis pučanstva u Srbiji u drugoj polovici 2011. „Izjasni se HRabro“, što ju je vodilo i realiziralo Hrvatsko nacionalno vijeće, a koje je pretpostavljalo dizajn više od 20 promidžbenih materijala – bilbordova, plakata, letaka, oglasa u novinama… Ističemo kako je ona ocijenjena kao jedna od najboljih promidžbenih aktivnosti za popis pučanstva u Srbiji uopće. Sve je to pridonijelo sljedećem – jedan dio institucija Hrvata u Vojvodina i njihovih proizvoda, u odnosu na druge manjinske zajednice, imaju vjerojatno najbolja grafička rješenja u predstavljanju u javnosti.“

O valorizaciji Vukovićeva djela i umjetničkih dosega govorila je povjesničarka umjetnosti Barbara Vujanović, a izložbu je moderirala Marija Hećimović, voditeljica za hrvatske manjine HMI.

Veliki broj nagrada
Darko Vuković dobitnik je više priznanja i nagrada: Prva nagrada UPIDIV-a na završnoj izložbi studenata Departmana likovnih umjetnosti Akademije umjetnosti iz oblasti grafičkog dizajna (1996.); Prva nagrada na natječaju za vizualni identitet „Forme 15“ (1998.); Nagrada na IX. izložbi kazališnog plakata u okviru Sterijinog pozorja u konkurenciji plakata projekta (1998.); Specijalna nagrada Narodnog kazališta iz Užica za plakat predstave „Peer Gynt“ (2000.); Prva i treća nagrada na X. izložbi kazališnog plakata u okviru Sterijinog pozorja u kategoriji plakata projekta, odnosno realiziranog plakata (2001.); Prva nagrada na natječaju Narodnog kazališta u Subotici za plakate predstava „Europejci“ i „Totek“ (2001.); Prva nagrada na XI. izložbi kazališnih plakata u okviru Sterijinog pozorja u konkurenciji realiziranih plakata (2004.); Prva nagrada na natječaju za vizualni identitet „Novosadskog Salona“ (2007.).

Fotografije: Hrvatska matica iseljenika