Ispis
Hitovi: 4537

Milanski edikt-III-a„Vjerski pluralizam u vrijeme Milanskog edikta – poruke za danas“ bila je tema treće tribine u okviru ciklusa „Izazovi Milanskog edikta danas“, koja je održana 9. svibnja 2013. godine, u Pastoralnom centru „Augustinianum“ u Subotici, a u organizaciji Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata, Subotičke biskupije i Otvorenog sveučilišta. O ovoj temi govorili su sociologinja iz Beograda dr. Zorica Kuburić i tajnik Subotičke biskupije mr. Mirko Štefković, a moderator tribine bio je ravantelj Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata Tomislav Žigmanov.

Sociologinja Zorica Kuburić istaknula je kako su vjerske slobode zapravo bile prva ljudska prava za koja su se izborile manjine, što je dovelo do Milanskog edikta kojim je službeno označen kraj vjerskih progona u Rimskom Carstvu. Takva uredba dovela je do vjerskog pluralizma, veće tolerancije i sinkretizma – spajanja različitih vjerovanja.

„Bez obzira na vjerovanje, ako netko postane kršćanin, a tako je bilo i kroz povijest, ne mijenja niti način života, kulturu, način prehrane, sve to što jest. Kultura je jedna stvar, a religija druga, ne treba to miješati, te u okviru kršćanstva skupa stavljati i kulturu i državu i sve ostalo. Vjera je uže područje i ako se tako postavi, moguća je veća tolerancija i lakše je uklopiti se u život i sredinu kada se ne mijenja sve drastično, nego se prihvati vjera i religija, a ne sve ono što uz nju ide“, rekla je Zorica Kuburić.

Milanski edikt-III-bTajnik Subotičke biskupije mr. Mirko Štefković ukazao je kako je, iako je današnji vremenski kontekst umnogome drugačiji od onog iz vremena Milanskog edikta, religijska ponuda i danas mnogovrsna te da imamo svih vrsta pristupa tom fenomenu, počevši od onih eksluzivističkih, preko inkluzivnih pristupa, do onih pluralističkih. Po njegovim riječima, pluralizam kod mnogih stvara osjećaj trajne nesigurnosti glede onog što bi trebalo vjerovati i kako živjeti.

„Pluralizam kao strukturalna činjenica društva postupno prelazi u našu svijest, utječe na naše iskustvo svijeta. Prijelaz iz pluralnosti kao objektivne, izvanjske činjenice u pluralizam kao činjenicu naše svijesti dijelom ilustrira i religijski pluralizam današnjice“, kazao je Štefković. On je naglasio i kako kršćansko preobražavajuće prihvaćanje pluralizma podrazumijeva da Crkva i kršćani sve više trebaju postati ono što predstavljaju: sakrament Božje trojstvene ljubavi prema čovjeku.

„Samo ako svojim navještajem i djelima današnjem čovjeku bude znala ukazati na Boga, koji ljubi i prati čovjeka i onda kad ni jedan pokušaj sinteze ili jedinstva vlastite egzistencije nije uspio, Crkva će biti aktualna i nadahnjujuća. I u današnjem društvu se događa spasenje koje nam je Isus Krist postigao. Upravo On je ključ tumačenja i razumijevanja današnjeg pluralizma, u kojemu autentično svjedočanstvo, makar krhkog, kršćanskog života itekako rječito progovara čovjeku žednom proročkih znakova koji će mu potvrditi da Bog ipak nije napustio svijet. Zato vjerujemo da je ona vjerna ustrajnost kršćana koja je prethodila i na neki način izborila Milanski edikt upravo to svjedočanstvo osobne vjere, koja prožima cijeli život te daje smisao kako radostima, tako i patnjama. Takvo odgovorno življenje vjere itekako je dobar preduvjet za kreativan suživot s pripadnicima drugih religija i svjetonazora, koji svoje uzvišeno mjesto izričaja doživljava na obzorima kulture i lijepoga“, zaključio je Mirko Štefković.

Tekst: D. B. P.

Preuzeto sa internet stranica Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata
Friday 13th of December 2019 07:53:26 PM