Pozovite » (+381) (0)24 535-533

Tribina milanski V-1Iako je dio europskih društvenih vrijednosti usko vezan za kršćansku tradiciju, Europa kao pojam i čimbenik u najširem smislu ne temelji se na kršćanstvu, i ovo je bila misao vodilja tijekom V. tribine pod nazivom „Milanski edikt i kršćanski korijeni Europe“, u okviru ciklusa „Izazovi Milanskog edikta danas“, koja je održana 5. rujna 2013. godine u Pastoralnom centru Augustinianum u Subotici. Na tribini su govorili su teolog dr. sc. Ivica Ivanković Radak, te prof. dr. sc. Alpár Losoncz, filozof iz Novog Sada, a moderator je bio prof. Tomislav Žigmanov.

Tribina milanski V-2Europska unija predstavlja stanovitu vrstu razumijevanja kapitalizma. Dakako, poštuje se i liberalna demokracija, ali prema dr. Alpáru Losonczu, prevagu ipak odnosi razumijevanje kapitalizma.

„Svaki put kada kapitalizam legitimira vlastite rezultate, poziva se na ljudsku prirodu. Napokon živimo u takvoj epohi gdje nema nikakvih ograničenja niti prepreka da se, eto, blaženo ostvari ta naša priroda. To je za kršćanstvo neodrživo. Toliko je to daleko od kršćanstva gdje je poanta u nečem suprotnom. Ako dođe do izbavljenja, do one eshatološke eskalacije povijesti, onda će se naša priroda promijeniti, a ne ostvariti. Između te dvije stvari nema kompromisa.“

Velika je vremenska razlika između nastanka kršćanstva i Europe. Kršćanstvo je nastajalo u vrijeme kada Europe još nije bilo, i zato se ne može govoriti da je kršćanstvo europsko, tvrdi dr. Alpár Losoncz.

Političke teorije koje uokviruju nastanak Europe ukazuju na dva čimbenika. Jedan je problematika neprijatelja, kojom se jasno razdvaja unutrašnji, teološki neprijatelj oličen u Židovima i vanjski, politički, oličen u Muslimanima, ukazuje dr. Losoncz.

Jedan od razloga zbog kojeg se vrijedi danas boriti za kršćanstvo, i to u jednom renoviranom obliku, a predstavlja drugi čimbenik uokvirivanja nastanka Europe je maksima univerzalnosti, ističe također Alpár Losoncz. Ključna je to stvar koju je kršćanstvo uvelo u ljudske civilizacijske matrice. Riječ je zapravo o tome da ne postoje niti Grci, Židovi, niti Muslimani ili kakve slične podjele, već su svi pred Bogom jednaki.

Također, ogromna je razlika između današnje globalizacije i kršćanske univerzalnosti, upozorio je dr. Losoncz.

Tribina milanski V-3Europa je danas i kršćanska. Ali, iako nije posljedica isključivo kršćanstva, njegovi su zasadi uvelike određivali putove europskog nastanka, rekao je dr. Ivica Ivanković Radak.

Situiranje vjere i rješavanje ovoga pitanja unutar države, te mogući ishodi takvoga situiranja, tema je na koju je on stavio naglasak.

„Prvi tip toga sustava i uređenja odnosa označen je postojanjem jedne dominantne vjeroispovijesti, koja bi se mogla, uvjetno rečeno, nazvati državnom crkvom. S druge strane postoje sustavi zasnovani na strogoj razdvojenosti države i crkve. Treći model u tom uređenju odnosa države i crkve jest razdvojenost ova dva entiteta, uz istodobno prihvaćanje mnoštva zajedničkih zadaća. U tim su aktivnostima država i crkva povezani.“

Ugovori između crkava i vjerskih zajednica s jedne strane i države s druge, u mnogim zemljama igraju važnu ulogu, istaknuo je Ivanković Radak.

Na ovaj se način bolje definiraju mjerodavnosti državne i crkvene uloge u društvu. Redovito se događa i to da ugovor sklopljen s jednom vjerskom zajednicom, osobito ako je malobrojna, podrazumijeva primjenu i načela pozitivne diskriminacije, dodao je dr. Ivica Ivanković Radak.

Tribina milanski V-4

Tribinu su zajednički organizirali Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata, Subotička biskupija i Otvoreno sveučilište Subotica. Posljednja, šesta po redu tribina u okviru ciklusa „Izazovi Milanskog edikta danas“ bit će održana početkom mjeseca listopada 2013. godine.

Tekst: Siniša Jurić
Fotografije: Petar Skenderović