Pozovite » (+381) (0)24 535-533

Kovacica skup2014-2U organizaciji Foruma za etničke odnose, u Kovačici je 11. ožujka 2014. godine održan okrugli stol na temu „Unapređenje manjinske politike u Srbiji – Ukorak s integracijom“. Temelj rasprave tijekom okruglog stola bile su Ljubljanske smjernice za integraciju raznolikih društava. Ovaj dokument u izdanju OESS–a, koji je predstavio Sean McGreevy, predstavnik Visokog komesara za nacionalne manjine OESS-a iz Haaga, daje konkretne preporuke i smjernice za unapređenje procesa u raznolikim društvima. On sadrži strukturna načela, načela integracije, elemente okvira integracijske politike i ključna područja javnih politika.

 

Integracija se kroz ovaj dokument određuje kao spoj principa tolerancije i interakcije. Ona je predstavljena kao dvostruki proces, s jedne strane zajamčenih prava, a s druge strane dužnosti i obveza koje imaju pripadnici nacionalnih zajednica kao članovi jednog društva. Njima je previđeno da djelotvorno sudjelovanje nacionalnih manjina u javnom životu podrazumijeva sudjelovanje u javnim poslovima, društveno i ekonomsko sudjelovanje i sudjelovanje u kulturnom i vjerskom životu.

O koracima koje je Srbija napravila u postupku integracija govorio je Meho Omerović, predsjednik Odbora za ljudska i manjinska prava i ravnopravnost spolova Narodne skupštine Republike Srbije. „Odbor kojim ja predsjedavam razmatra prijedloge zakona odnosno drugih pitanja iz područja ostvarivanja prava nacionalnih manjina i međunacionalnih odnosa u Republici Srbiji. Odlaganje usvajanja izmjena i dopuna Zakona o nacionalnim vijećima nacionalnih manjina predstavlja mogućnost da se s jedne strane preispitaju predložena rješenja što omogućava svima nama da dodatno vrijeme posvetimo analizi teksta zakona kako bi se došlo do teksta koji će biti prihvatljiv svim pripadnicima nacionalnih zajednica. Unapređenje pravnih okvira je jedan od glavnih zadataka i Narodne skupštine, ali izmjene ovog zakona neće biti dovoljne niti učinkovite ako nemamo analizu postojećih, drugih zakona. Također sam svjestan kako je potrebno vršiti u većoj mjeri ovlasti parlamentarne kontrole. Mi smo to i radili kroz javna slušanja, okrugle stolove i kroz analizu neovisnih tijela. Položaj i prava nacionalnih manjina ovisi i o ekonomskoj situaciji. Za jedno višenacionalno društvo kao što je naše nije lako osigurati i uspostaviti pravu mjeru i ravnotežu, a koja će osigurati emancipaciju nacionalnih manjina i integraciju bez asimilacije“, kazao je Omerović.

Politika prešućivanja
Kao osvrt na teme otvorene tijekom okruglog stola, predsjednik IO HNV-a Darko Sarić Lukendić naglasio je kako problem službene uporabe hrvatskog jezika ne može doći u medijski prostor Srbije na način kako je taj problem došao u fokus interesa u Hrvatskoj. »Pitanje sudjelovanja u javnom i političkom životu Srbije ne vezuje se za pitanje manjinske problematike, a pitanje poštovanja ljudskih i manjinskih prava naći će se pred Srbijom u proce- su pristupanja EU. U Srbiji je na djelu politika prešućivanja kako od strane najutjecajnih političkih aktera i stranaka, tako i od strane medija i djela nevladinog sektora kada je u pitanju ukupna manjinska problematika.« On je naglasio kako je pitanje nacionalnog identiteta promjenljiva kate- gorija na temelju koje se ostvaruju određena prava, pa tako imamo situaciju da pojedine subetničke grupacije na temelju subetničkog identiteta formiraju nacionalno vijeće i onda po toj osnovi ostvaruju određena manjinska prava i formira se kvazinacionalna manjina. On se također nije složio da izmjene izbornog zakona idu u smjeru promjene broja potpisa čija je ovjera potrebna da bi se zadovoljilo pitanje sudjelovanja manjina u političkom životu, istaknuv- ši kako je jedini način da se ovo pitanje riješi primjena pra- vila koje je na snazi u Hrvatskoj u odnosu na srpsku nacio- nalnu manjinu, a to se odnosi na zajamčene mandate.

Zamjenica pokrajinskog pučkog pravobranitelja Eva Vukašinović mišljenja je kako nije moguće izbjeći politizaciju nacionalnih vijeća, ali se zato može postaviti pitanje funkcioniraju li nacionalna vijeća, u vršenju svojih nadležnosti, sukladno najboljim interesima nacionalne zajednice, ili sukladno partijskim interesima. Ona je postavila i pitanje što znači formulacija da će se prigodom zapošljavanja u javnim službama voditi računa o odgovarajućoj zastupljenosti pripadnika manjina, s obzirom da se u sistematizaciji radnih mjesta nacionalna pripadnost ne može navesti kao jedan od uvjeta, jer se smatra da bi to vodilo diskriminaciji, stoga je mišljenja kako treba inzistirati na poznavanju jezika nacionalne manjine.

Kovacica skup2014Govoreći na temu prakse u području obrazovanja, kulture i uporabe jezika, Tomislav Žigmanov, ravnatelj Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata, kazao je kako su u Srbiji na djelu kozmetičke promjene. „U Srbiji nema manjinskih politika, jer one predstavljaju određenu pozitivnost kada je u pitanju planiranje, kreiranje politika, dosljednost u provedbi i osiguravanje financijskih sredstava, a isto tako i kada su u pitanju napori na integraciji manjina. Moramo imati u vidu da je osim nekih kozmetičkih promjena na planu manjinskih politika i integracija manjina u suvremenom srbijanskom društvu, učinjeno najmanje u tranziciji. Velike su promjene učinjene u drugim segmentima društva, ali kada je u pitanju status i položaj manjinske zajednice – najmanje. Mnogo se govori o razlici između Srbije i Vojvodine, ali se zaboravlja kako sve što u Vojvodini postoji i danas kao pozitivan primjer jest nasljedstvo iz socijalizma malo prilagođeno novim društvenim okvirima. Stare nacionalne zajednice uspijevaju ostvariti svoja prava i to s tendencijom pada, dok se kod napora hrvatske nacionalne zajednice vidi nesenzitivnost republičkih tijela vlasti kada je u pitanju zakonom zajamčeno pravo. Osporavanje Statuta APV od strane Ustavnog suda također će imati utjecaja na ostvarivanje manjinskih prava“, kazao je Žigmanov.

Hrvatsku zajednicu na ovome skupu predstavljali su predsjednik Izvršnog odbora Hrvatskog nacionalnog vijeća Darko Sarić Lukendić, ravnatelj Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata Tomislav Žigmanov i članica Izvršnog odbora HNV–a Ankica Jukić Mandić.

Govoreći o kulturnom prostoru, naglasio je kako postoji nacionalni ekskluzivizam od strane lokalnih samouprava, regionalnih vlasti i institucija osnovanih od strane Republike. „Takva situacija za posljedicu ima segregirani prostor, gdje postoji jasno naznačen srpski kulturni prostor i prostor manjinskih zajednica koje imaju razvijen kulturni prostor, i s druge strane manjinske zajednice koje svoje djelovanje svode na očuvanje tradicijske kulture i onda interakcija i suradnja gotovo ne postoji. Za manjinske kulturne prostore veliko je pitanje politike financiranja, isključenost manjinskih sadržaja iz kulturnih institucija čiji su osnivači gradovi, Pokrajina ili Republika. U području obrazovanja na djelu je nacionalni ekskluzivizam, i dalje se uči o onome što je daleko, a o onome što je blisko i susjedno – ne, upravljanje školskim sustavom je visoko centralizirano. Kada je u pitanju hrvatska nacionalna zajednica tu je cijeli niz problema, tko može predavati, pitanje udžbenika, nostrificiranje diplome“, kazao je Žigmanov naglašavajući kako je, kada je u pitanju područje službene uporabe jezika i pisma, tu najveća konfuzija, jer subjekti dolaze iz različitih segmenata državne i javne uprave, predstavnici policije, pravosuđa...

Svojim izlaganjima doprinos okruglom stolu dali su Dušan Janjić, predsjednik UO Foruma za međuetničke odnose, kao i Violeta Ćorić ispred Ureda Zaštitnika građana Republike Srbije, te koordinator Nenad Đurđević.

Kovacica skup2014-3

Sudionici konferencije ukazali su i na problem nevidljivosti manjina u medijima, na nedovoljnu prisutnost kulturnih sаdržаjа mаnjinа u rаdu institucijа kulture, nepoznаvаnje jezikа etničke većine, аli isto tаko i jezikа mаnjine, nа konfuziju u službenoj uporabi jezikа, te probleme u finаncirаnju. Svi ovi problemi otežаvаju procese integrаcije.

Ovaj projekt okončat će se organiziranjem konferencije u Beogradu, na kojoj će biti predstavljena Preporuka za daljnju provedbu manjinskih javnih politika na teritoriju Republike Srbije. U Preporuci će biti iskazana iskustva i zaključci do kojih se došlo nakon održanih okruglih stolova s predstavnicima nacionalnih manjina u cilju unapređivanja manjinske politike u Srbiji.

Tekst: M. H.