Pozovite » (+381) (0)24 535-533

Zbornik Bunjevci-naslovnica-mU sunakladništvu Odsjeka za etnologiju i kulturnu antropologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, FF-pressa i Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata krajem 2014. godine objavljena je publikacija: zbornik radova „Bunjevci u vremenskom i prostornom kontekstu“ sa istoimenoga znanstvenog skupa održanog od 20. do 23. studenoga 2012. godine. Zbornik radova „Bunjevci u vremenskom i prostornom kontekstu“ uredili su prof. dr. sc. Milana Černelić, prof. dr. sc. Jadranka Grbić Jakopović, doc. dr. sc. Marijeta Rajković Iveta, dr. sc. Tihana Rubić, Matija Dronjić, dipl. etnolog i Mihovil Gotal, apsolvent.

 

Osnovna tematika skupa i zbornika, kako to i sam naziv ocrtava, od iznimne je važnosti zato jer do sada nije bilo organiziranih cjelovitih etnoloških i kulturno –antropoloških skupova na temu Bunjevaca, a što je još i važnije, niti interdisciplinarnih znanstvenih i stručnih skupova koji bi, svaki sa svoga motrišta, kompetentno pridonijeli genetskoj i etnokulturnoj slici ove hrvatske (sub)etničke skupine. Skup je održan u završnoj fazi projekta Ministarstva znanosti obrazovanja i sporta Identitet i etnokulturno oblikovanje Bunjevaca voditeljice prof. dr. sc. Milane Černelić i njemu prethodećeg Identitet i etnogeneza primorskih Bunejvaca, iste voditeljice. Ovim Zbornikom zaokružuju se rezultati rada na ovim projektima.

Svoje radove objavljuju eminentni znanstvenici spomenutih znanstvenih provenijencija ne samo iz Hrvatske, nego i drugih, izravno zainteresiranih i u problematiku involviranih zemalja, prije svega Mađarske i Srbije. Zbornik je osim toga otvorio vrata i studentima etnologije i kulturne antropologije, koji su u svojim radovima iznijeli rezultate vlastitih istraživanja među podunavskim Bunjevcima u Mađarskoj i Srbiji, kao i lokalnim istraživačima, stručnjacima za pojedine bunjevačke teme, koji su velik dio života posvetili njihovome istraživanju i objavljivanju radova, te su i sami pripadnici ove (sub)etničke skupine.

Znanstveno značenje skupa ogledalo se i u temeljnoj namjeri da se na njemu problematiziraju teme koje osnovnoj temi čine nezaoblizan kontekst, a to su one od trenutno globalnoga značenja: migracijske i identitetske studije. Stoga ovaj Zbornik osim znanstvenog, ima i posebno nacionalno i društveno značenje na najmanje dvije razine: jedno s obzirom na važnost multi/regionalnih studija u općim eurointegracijskim procesima, a drugo zbog višedesetljetne krajnje osjetljivosti pravnog i političkog položaja ove hrvatske manjinske skupine izvan Hrvatske.

U Zborniku je objavljeno ukupno 40 radova na 686 stranica. Tematski su raznovrsni i pokrivaju više prostornih destinacija bunjevačkih ogranaka. Radovi posvećeni povijesim temama bave se ranim bunjevačkim seobama, ali i suvremenijim migracijama, kao i utjecajima državnih ideologija u XX. stoljeću na identitet bunjevačkoga ogranka u Vojvodini, te recentnijom povijesno-političkom, a slijedom toga i pseudo-znanstvenom produkcijom (poglavito od strane srpskih znanstvenika) koja je utjecala i utječe na pojavu podvojenih bunjevačkih identiteta u Srbiji. Radovi posvećeni jeziku i govoru donose analizu govora odabranih (istraživanih) lokaliteta na kojima žive primorski Bunjevci na području Krivoga Puta i podunavski Bunjevci u Mađarskoj (Bajski trokut) te analizu tzv. „bunjevačkog govora“ u jednom subotičkom mjesečniku, a pojedini radovi bave se i jezično-govornom situacijom, s tematskim i analitičkim razmatranjima publicistike, rada istaknutih bunjevačkih pučkih umjetnika te predstavljanjem života i rada pojedinih istaknutih Bunjevaca. Etnološkim i kulturno-antropološkim temama posvećeno je najviše raznovrsnih priloga: o drevnoj mitskoj baštini, o etnografskim sadržajima u lokalnim časopisima, o tradicijskoj ali i suvremenoj kulturi svih bunjevačkih ogranaka (odijevanju, običajima, vjerovanjima, politikama pamćenja, kulturama sjećanja, gastronomiji, nadimcima, obiteljskom životu, dječjoj kulturi, kulturi stanovanja, gospodarenju).

Na temelju navedenoga može se zaključiti da je ovaj zbornik radova prvi takav zbornik u kojemu se problematika hrvatske (sub)etničke bunjevačke grupe, koja se tijekom povijesti podijelila u tri prepoznatljiva ogranka te danas čini i dio hrvatske dijaspore u Mađarskoj i Srbiji, razmatra interdisciplinarno s povijesnog, jezičnog, identitetskog, etnološkog i kulturno-antropološkog motrišta. Izvornost ovoga djela ogleda se i u tome da su ovim zbornikom po prvi put u jednoj knjizi obuhvaćeni svi bunjevački ogranci (u Hrvatskoj, Mađarskoj i Srbiji) spomenutim interdisciplinarnim pristupom.

prof. dr. sc. Milana Černelić.