Ispis
Hitovi: 4723

Godisnjak6Šesti broj Godišnjaka za znanstvena istraživanja Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata tiskan je koncem svibnja 2015. godine. Na 354 stranice, Godišnjak donosi 12 znanstvenih i stručnih radnji, koje za glavnu temu imaju neki aspekt društvenog života Hrvata u Vojvodini, bilo u povijesti bilo u sadašnjosti. Posebno ističemo činjenicu da se sve radnje po prvi puta objavljuju u šestom broju Godišnjaka ZKVH-a.

Sadržaj Godišnjaka podijeljen je u četiri tematske cjeline, pri čemu su kriteriji podjele bili znanstvene discipline, to jest područja znanosti. Kako je već naglašeno, riječ je o onim društvenim i humanističkim znanostima koje su od značaja za očuvanje i razvoj nacionalne svijesti i identiteta nacionalnih zajednica. I ove godine, Uredništvo je svjesno nastojalo radovima ravnomjerno „pokriti“ i subetničku raznolikost Hrvata u Vojvodini i teritorijalnu raspodijeljenost, kako bi se izbjegla dominacija pojedinih subetničkih skupina ili teritorijalnih cjelina.

 

U tom smislu, šesti broj Godišnjaka donosi radnje o Hrvatima u Banatu, zatim o bunjevačkim i o šokačkim Hrvatima, one koje su više od značaja za bačke Hrvate, kao i one koje mogu biti više interesantne Hrvatima u Srijemu, dok jedan broj radnji uračunava i tematizira Hrvate u Vojvodini kao cjelinu, to jest kao relativno samostalni socijalno-kulturni fenomen. Napominjemo kako su sadržaji objavljenih znanstvenih i stručnih radnji od velikoga značaja kada su u pitanju tematiziranje i obradba pojedinih razdoblja povijesti kao i sadašnjosti vojvođanskih Hrvata, napose u dijelu povijesnoga nasljeđa. Tim prije je tako što od važnosti, budući da je riječ o dijelu u kulturnoj praksi Hrvata u Vojvodini koji još uvijek ima brojne deficite.

Najviše radnji – pet – objavljeno je u prvome odjeljku „Povijesne znanosti – prostor, procesi, događaji“. Ovaj tematski blok otvara radnja dr. sc. Maria Bare „'Naši Šokci’ : podrijetlo, migracije i društveni razvoj Hrvata u Banatu“, koja predstavlja prvi povijesni pregled migracija i aktualnog stanja svih hrvatskih skupina u vojvođanskom dijelu Banata“ (str. 9-46). Slijedi zatim radnja franjevca i povjesničara dr. sc. Franje Emanuela Hoškoa „Franjevci u službi Crkve u Bačkoj“ (str. 47-60), u kojoj se opisuje dinamika crkvenoga pastoralnog djelovanja franjevaca u Bačkoj iz njihovih samostana u Baji, Baču, Somboru i Subotici u razdoblju nakon protjerivanja Turaka s ovoga područja, to jest tijekom XVIII. stoljeća. Članica Uredništva Ivana Andrić Penava piše na temu „Ilija Okrugić Sriemac – hrvatski preporoditelj u Srijemu“ (str. 61-112), pri čemu svestrano opisuje bogato svećeničko i kulturno djelovanje ovoga opata sv. Dimitrija Srijemskog i dugogodišnjega petrovaradinskoga župnika. Dr. sc. Ladislav Heka iz Segedina autor je radnje naslovljene „Posljedice Prvoga svjetskoga rata: samoproglašene 'države na području Ugarske“ (str. 113-170 ), u kojoj podrobno prikazuje procese nastanka, ali i nestanka zaboravljenih kratkotrajnih „republika“, ni od koga priznatih država: Republika Prekmurje, Litavska banovina, Srpsko-mađarska republika Baranja-Baja, Republika Banat te njihovu medijsko tematiziranje u onodobnom mađarskom tisku. Kao posljednja u prvoj tematskoj cjelini šestoga broja Godišnjaka objavljena je radnja povjesničara iz Zagreba Ivana Armande „Lik i djelo subotičke dominikanke Marije Josipe Vidaković (1912.–2001.)“ (str. 171-214), gdje se na temelju arhivske građe prikazuje lik i djelo subotičke dominikanke Marije Josipe Vidaković, koja se zajedno s njezinom sestrom Malom Terezom ubraja među prve dominikanke Kongregacije Svetih anđela čuvara iz Bačke.

U drugom bloku objavljene su četiri radnje iz područja etnologije. Prvu skupa potpisuju prof. dr. sc. Milana Černelić i prof. dr. sc. Jadranka Grbić Jakopović sa zagrebačkoga Filozofskog fakulteta „Dužijanca – etnološka percepcija i interpretacija“ (str. 217-227), u kojoj autorice daju osvrt na dosadašnje radove o dužijanci od strane etnologa i kulturnih antropologa kao i na njihove interpretacije ovog narodnog običaja bunjevačkih Hrvata. Druge dvije su radnje studenata, a nastale su na temelju njihove terenske nastave među šokačkim Hrvatima u Monoštoru: Matko Đevoić autor je radnje „Pregled migracijskih kretanja Hrvata iz Bačkog Monoštora od kraja Prvoga svjetskog rata do danas“ (str. 229-245), a Iva Grubiša „Turistička priča Bačkog Monoštora. Razvoj i problemi monoštorskog ruralnog turizma“ (str. 247-263). Na koncu glazbeni pedagog iz Plavne Zvonimir Pelajić objavio je radnju „Iz kulturne baštine šokačkih Hrvata u Plavni, Vajskoj i Baču. Tako su divanile naše majke“ (str. 265-276), u kojoj je prikazano šest običaja, koji su nekada uljepšavali život Hrvata Šokaca u navedenim naseljima, a danas su gotovo zaboravljeni.

Na koncu, treća tematska cjelina „Sociologija, demografija, kulturologija“ donosi tri radnje. Prva je iz područja demografija – riječ je o radnji „Obrazovna struktura hrvatske nacionalne manjine u Republici Srbiji“ (str. 279-300), koju skupa potpisuju dr. sc. Dražen Živić i mr. sc Sandra Cvikić iz hrvatskoga Instituta društvenih znanosti „Ivo Pilar“, a u kojoj su detaljno prikazane promjene u strukturi hrvatske nacionalne manjine u Republici Srbiji prema obilježju „pismenost“ i „školska sprema“, dok je vremenski okvir tako tematski određene analize omeđen rezultatima popisa 1981. i 2011. godine. Tomislav Žigmanov autor je radnje „Hrvati u Vojvodini nakon 2000. godine kao teme znanstvenih i publicističkih radnji u Srbiji i Hrvatskoj – osnovne činjenice i sadržajne sastavnice (str. 301-313), gdje se na temelju provedene analize zaključuje da postoji pojednostavljena i iskrivljena slika njihovoga, bitno pozitivno određenog, društvenog položaja kod ino-tematiziranja, napose od strane autora koji dolaze iz srbijanskog znanstvenog prostora, dok se auto-tematiziranje kod jednoga broja autora odvija uz brojne deficite. Na koncu dr. sc. Jasminka Dulić objavila je socio-psihološku studiju naslovljenu „Korelati nacionalnog samopoštovanja vojvođanskih Hrvata“ (str. 315-333), u kojoj je autorica utvrdila povezanost vrijednosnih orijentacija, etničkih i društvenih stavova s nacionalnim samopoštovanjem.

U četvrtoj cjelini „Prikazi knjiga“ (str. 337-354), u šestom broju Godišnjaka ZKVH-a su objavljeni prikazi svih publicističkih i znanstvenih djela o Hrvatima u Vojvodini, objavljenih tijekom 2013. godine – riječ je o osam naslova. Knjigu Andrije Anišića „Vjersko-moralna obnova braka i obitelji. Model opstanka i napretka naroda u djelima Ivana Antunovića“ prikazao je Ivica Ivanković Radak, Zbornik „Muka kao nepresušno nadahnuće kulture : Pasionska baština Hrvata u Podunavlju“, čiji je urednik Jozo Čikeš, Tomislav Žigmanov, a zbornik „Urbani Šokci 6/7: Marijanska svetišta Šokaca i Bunjevaca“ Katarina Čeliković. Dvanaesti svezak Leksikona podunavskih Hrvata – Bunjevaca i Šokaca“, u kojemu su objavljene natuknice Ka-Knj, prikazao je Zvonimir Pelajić, knjigu Laze Vojnića Hajduka „Kamen sjećanja“ Slaven Bačić, a Katarine Čeliković „Bibliografija narodnih pripovjedaka i djela Balinta Vujkova“ Izabela Papdi. Na koncu, zbornik „Dani Balinta Vujkova – dani hrvatske knjige i riječi : zbornik radova sa znanstvenih skupova 2011.-2012.“ prikazala je Bernadica Ivanković, a knjigu Saše Markovića „Politički život Bunjevaca Vojvodine u Kraljevini SHS – Jugoslaviji 1918.-1941. godine“ Slaven Bačić.

Na koncu, u „Dodacima“ (str. I-XXIII) objavljene su „Upute suradnicima Godišnjaka za znanstvena istraživanja“, zatim informacija O Zavodu za kulturu vojvođanskih Hrvata“ te popis svih knjiga u (su)nakladi Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata.

Godišnjak je objavljen u nakladi od 300 primjeraka, a može se nabaviti u prostorijama Zavoda (Laze Mamužića 22, Subotica) ili naručiti putem elektroničke pošte ili telefonom. Cijena primjerka je 900,00 dinara.

Preuzeto sa internet stranica Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata
Thursday 9th of April 2020 08:55:42 PM