Pozovite » (+381) (0)24 535-533

predstavljanje rjecnika-govorniciSačuvano jezično blago

 

U povodu 190. obljetnice od rođenja prvog leksikografa u bunjevačkih Hrvata Ambrozija Boze Šarčevića, u subotičkoj Gradskoj knjižnici je 30. ožujka 2010. godine, održana književna večer posvećena rječnicima govora vojvođanskih Hrvata, na kojoj je predstavljen i „Zaboravljeni rječnik - govor golubinačkog kraja" Ilije Žarkovića, objavljen prošle godine u izdanju Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata. Moderatorica ove večeri, Katarina Čeliković, menadžerica kulturnih aktivnosti u Zavodu, istaknula je potrebu čuvanja riječi i kontinuiteta u tiskanju rječničkog blaga o čemu svjedoči dugi niz godina od Šarčevića do najnovijeg uratka Ilije Žarkovića.

Rječnici Boze Šarčevića

O radu Ambrozija Šarčevića govorio je dr. sc. Slaven Bačić, urednik „Leksikona podunavskih Hrvata - Bunjevaca i Šokaca". Ambrozije Šarčević (Subotica, 30. ožujka 1820. - 29. studenog 1899.), odvjetnik i filozof po struci, značajan je kao kulturni preporoditelj hrvatskog bunjevačkog puka u Podunavlju u 19. stoljeću, na što ga je potaknuo narodni prosvjetitelj Ivan Antunović. Osim materinjeg hrvatskog jezika, poznavao je i mađarski, zatim latinski, njemački i francuski.

predstavljanje rjecnika-publikaPo političkom opredjeljenju bio je panslavist i zalagao se za uvođenje narodne riječi u javnu uporabu. Uređivao je nekoliko godišta „Bunjevačko-šokačkog kalendara", te je bio suradnik „Bunjevačkih i šokačkih novina" i „Bunjevačke i šokačke vile".

Kako je istaknuto, autor je više rječnika govora bunjevačkih Hrvata. Prvi je „Zbirka mudrih i poučnih izrekah" iz 1869. godine, dok mu je iduće 1870. godine tiskan „Tolmač izvornih, književnih i zemljopisnih jugoslavenskih riči", kojega je namijenio „na korist prijatelja bunjevačko-šokačke književnosti". Iste je godine objavljen njegov „Magjarsko-Jugoslavenski politični i pravosudni Riečnik" namijenjen sudskim činovnicima koji su služili u krajevima u kojima su živjeli Bunjevci i Šokci. Kasnije će u Subotici objaviti još dva rječnika: jedan manji, za potrebe osnovnih škola „Elemi népiskolai Magyar-Bunyevácz-Sokácz Szótár" (1893.) te rječnik „Magyar-Szerb-Horvát-Sokácz Könyvészeti Szótár" (1894.) kojim je zaokružio svoje leksikografsko djelo.

„Svojim rječnicima Boza Šarčević je želio pokazati da Bunjevci i Šokci imaju svoje jezično blago", istaknuo je dr. Slaven Bačić. „Po opsegu to nisu neka velika djela ukoliko ih usporedimo s nekim ozbiljnijim tadašnjim i današnjim djelima toga tipa. No, budući da se prvi prihvatio toga posla, on je izuzetno značajan. Izvor njegova rada na rječnicima bila je ljubav prema svojem bunjevačkom rodu", zaključio je Bačić.

predstavljanje rjecnika-nevenaRiječi spašene od zaborava

Rječnik nije tek skup objašnjenih riječi, već čuva od zaborava i one koje su u praktičnom životu potpuno nestale jer su nestali predmeti ili običaji, mjesta na koja se odnose. Upravo takve, i mnoge druge, zapisane su u „Zaboravljenom rječniku - govoru golubinačkog kraja" Ilije Žarkovića, čiji je dio sadržaja svojim čitanjem dočarala studentica u Novom Sadu i recitatorica Hrvatske čitaonice Nevena Mlinko.

Knjigu prošle godine preminulog Ilije Žarkovića „Zaboravljeni rječnik - govor golubinačkog kraja" predstavila je stručna recenzentica i urednica te knjige prof. dr. sc. Ljiljana Kolenić s osječkog Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera.

Ona je istaknula kako je objavljivanjem ovoga djela sačuvano jezično dijalektno blago mjesta Golubinci u Srijemu. „Značenje je toga rječnika upravo u tome što je spasio riječi od nestajanja. One su ovdje, one su zapisane, te iako nestaju, ostat će u rječniku. Značenje toga rječnika je što je riječi sačuvao u posljednji trenutak, a s riječima, s tim velikim jezičnim blagom, sačuvao je i sjećanje na život koji je prošao, kojega se sjećaju oni koji čuvaju najljepše uspomene iz djetinjstva", rekla je prof. Ljiljana Kolenić.

predstavljanje rjecnika-prof. kolenicPo njezinim riječima, listajući rječnik mi upoznajemo golubinački život, običaje, igre, način odijevanja, biljke i životinje kao sastavni dio života u selu „i tako ulazimo u jedan prošli svijet, pa on postaje dio našega iskustva i dio našega svijeta".

Književnu večer posvećenu rječnicima govora vojvođanskih Hrvata organizirali su Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata i Hrvatsko akademsko društvo.

Bozino spomenik-poprsje

U povodu 150. obljetnice od rođenja Ambrozije Šarčevića, u Subotici je 1971. otkriven njegov spomenik-poprsje, djelo glasovitog hrvatskog kipara Ivana Meštrovića. Spomenik se nekad nalazio na mjestu današnjeg platoa dr. Zorana Đinđića, a danas je lociran u parku pokraj Željezničkog kolodvora.

Prigodom 190. obljetnice njegova rođenja djelatnici Zavoda i gošća iz Osijeka dr. sci Ljiljana Kolenić obišli su Šarčevićev spomenik.

 

predstavljanje rjecnika-kod spomenika

 

D.B.P./K.Č.