Pozovite » (+381) (0)24 535-533

ObljetnicaP.Kujundzic2015 3U povodu obilježavanja 100. obljetnice smrti svećenika, pedagoga i kulturnog djelatnika Paje Kujundžića, 9. listopada 2015. godine održana je spomen večer u čast ovome velikanu. Iako je velika većina ljudi čula za ovoga svećenika Bačke ravnice, mali je broj onih koji su upoznati s brojnim značajnim djelima kojima nas je Pajo Kujundžić zadužio.

Program je započeo molitvom i polaganjem cvijeća na svećeničku grobnicu na Bajskom groblju u Subotici, a nakon toga nazočni su se uputili u crkvu Isusova Uskrsnuća gdje je slavljena sveta misa. Misno slavlje predvodio je mons. Stjepan Beretić, katedralni župnik, uz koncelebraciju mons. dr. Andrije Anišića, vlč. mr. Mirka Štefkovića i župnika domaćina mons. Bele Stantića.

U prigodnoj homiliji mons. Beretić je istaknuo kako se veliko i značajno svjetlo svećenika i biskupa Ivana Antunovića nije ugasilo njegovom smrću. To je svjetlo prenosio i čuvao Pajo Kujundžić. Mons. Beretić je naglasio kako se i mi danas nalazimo u istom vremenu: „Molimo večeras za sve one kojima je u duši bunjevački govor hrvatskoga jezika, te da svi budemo jedno srce i jedna duša. Jer svako razdijeljeno kraljevstvo neće uspjeti. Sjetimo se vremena kad je djelovao Pajo Kujundžić, zabranjivalo se u školi govoriti hrvatskim jezikom, i ta su vremena zapravo stalno živa. Kako je malo onih koji u školi slušaju hrvatski jezik, a imaju za to mogućnost. Govore, mi razumijemo i onaj drugi jezik. Tako je bilo i u Austrougarskoj, nije bilo druge škole nego do mađarske i nisi mogao birati, čak su naši učeni ljudi govorili kako oni nisu manji Mađari ako govore bunjevačkom ikavicom. Ista su vremena i danas, nemamo školu na svome jeziku. Molimo Blaženu Gospu da čvrsto zbijemo redove oko oltara, te da Bog blagoslovi svakoga koji i danas čuva i njeguje što nam je ‘nana’ mlijekom i riječju svojom darovala.“

Misno slavlje upotpunili su članovi zbora sv. Cecilija koji su pjevali pod ravnanjem s. Mirjam Pandžić.

ObljetnicaP.Kujundzic2015 2Predavanje o velikanu Paji Kujundžiću nakon misnog slavlja održao je mons. dr. Andrija Anišić. „Prigodom proslave 200. obljetnice rođenja biskupa Ivana Antunovića više puta je istaknuto kako sve ovo što sada imamo u hrvatskoj zajednici kao i u Crkvi u Hrvata počiva na djelu biskupa Antunovića. On je pokrenuo duhovnu, vjersko-moralnu obnovu našega naroda. Pokrenuo je narodni preporod, postavio je temelje prosvjetno gospodarskog napretka i političkog djelovanja, a njegovo djelovanje nastavili su njegovi učenici među kojima je najistaknutiji bio i Pajo Kujundžić“, naglasio je mons. Anišić i dodao kako je u ovome slučaju učenik nadmašio učitelja.

Pajo Kujundžić rođen je uglednoj subotičkoj obitelji u Subotici 15. svibnja 1859. a preminuo je 10. listopada 1915. godine. Osnovnu školu, kao i šest razreda Gimnazije pohađao u rodnom gradu, a školovanje je nastavio u sjemeništu u Kalači. Iz osnovnog školovanja, kako je iznio predavač, zapisan je zanimljiv događaj o Pajinom školovanju. „Naime, u četvrtom razredu Pajo je imao slabije ocjene, a iz mađarskog jezika nedovoljan uspjeh. To ga je ogorčilo i htio je napustiti školu i baviti se poljoprivredom. Međutim, otac mu je strogo zapovjedio da položi popravni ispit. Pajo je poslušao oca i u daljnjem školovanju sve više napredovao. Posebno je dobro učio hrvatski jezik, a u tome ga je izazvao prof. mađarskog jezika Antun Farkaš koji je tvrdio da Bunjevci nemaju ni stotinu riječi. Kada se Pajo požalio svojoj braći Iliji i Nikoli, sva trojica su počela marljivo sakupljati hrvatske riječi i začas su napisali po 500 riječi. Tada su se grohotom nasmijali i ustvrdili da taj profesor laže.“ Ispit zrelosti Pajo je položio 1878. godine i upisao studij teologije na Kalačkoj bogosloviji.

Također u svom predavanju mons. Anišić je istaknuo kako je Pajo Kujundžić svoju svećeničku službu započeo u Bikiću, a potom i u Monoštoru gdje je župnik bio Ivan Paviš, školski nadzornik za sve škole rimokatoličke vjeroispovijesti. Od njega je Pajo puno naučio i naslijedio vrline uzornog svećenika i dobrog pedagoga. Punih 25 godina Kujundžić je bio ugledni profesor vjeronauka u subotičkoj Gimnaziji. Sudjelovao je u mnogim društvima, kao i u osnivanju Kola mladeži, koje je bilo namijenjeno služiti prosvjeti i pomagati u školovanju na hrvatskom jeziku. Također sudjelovao je u osnivanju Pučke kasine, a osnovao je i kalendar Subotička Danica. Za administratora župe sv. Jurja u Subotici izabran je 1909. godine, a kasnije ga je gradski senat izabrao za tamošnjeg župnika.

„U svom kasnijem djelovanju Pajo Kujundžić imenovan je za nadbiskupskog povjerenika za vjeronauk, te je nadzirao kako se predaje vjeronauk u školama u čemu je bio izuzetno odlučan. Poznato je njegovo karitativno, socijalno djelovanje. Osnovao je zakladu Dobrotvor za pomaganje siromašnih učenika. Izradio je nacrt pravila pokopnog društva Familija i društva Sveti Križ. Htio je osnovati i zakladu Marija, no što god da je radio, Pajo nije nailazio na odobravanje, zbog čega je puno patio, te mu je i zdravlje stradalo. Osnovao je prvu školsku zadrugu 1913. godine, koja je trebala poslužiti za otvaranje prve škole na hrvatskom jeziku. Nažalost ni to mu nije uspjelo“, rekao je mons. Anišić.

ObljetnicaP.Kujundzic2015 1Program je održan u okviru Godine hrvatskih velikana u Vojvodini, a organizatori ovoga programa bili su Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata u suradnji s Katoličkim društvom za kulturu, povijest i duhovnost Ivan Antunović i župom Isusova Uskrsnuća.

Ovome događaju nazočili su novoimenovani generalni konzul RH u Subotici Velimir Pleša, predsjednik Hrvatskog nacionalnog vijeća dr. sc. Slaven Bačić i menadžerica kulturnih aktivnosti u ZKVH Katarina Čeliković.

Rad Paje Kujundžića i briga za svoj rod bunjevački i narod Hrvatski su neizbrisivi tragovi u hrvatskoj zajednici. Nakon predavanja i saznanja o Pajinom životu i radu, možemo zaključiti kako su mnoga pitanja i problemi u našoj zajednici prisutna i danas nakon stotinu godina. Smijemo li onda postaviti pitanje: trebamo li i mi danas Paju Kujundžića? Vjerujem da će se mnogi složiti da bi nam borac, poput Paje, dobro došao.

Izvor: Hrvatska riječ (Ž. Vukov)