Pozovite » (+381) (0)24 535-533

Radni susret udruga2015Bereg 1Teme redovitog sastanka predstavnika udruga kulture Hrvata u Srbiji, održanog 5. prosinca 2015. godine u dvorani za sastanke Doma DVD-a u Bačkom Bregu bile su Strategija razvoja kulture Hrvata u Srbiji, Kalendar stalnih manifestacija u 2016. godini i dogovor o programima obilježavanja Godine velikana. Nažalost, i ove godine odziv predstavnika udruga, osobito iz Srijema, nije bio zadovoljavajući.

Platformu Strategije razvoja kulture Hrvata u Republici prisutnima je izložio član Izvršnog odbora Hrvatskog nacionalnog vijeća zadužen za kulturu Zlatko Načev. Uz konstataciju da se broj pripadnika hrvatske populacije u Srbiji drastično smanjuje, izrazio je i umjereno zadovoljstvo radom udruga koje su osnovane i koje su uspjele opstati.

Radni susret udruga2015Bereg 4Ravnatelj Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata Tomislav Žigmanov naglasio je kako ovakvi sastanci zaslužuju svaki respekt, jer okupljaju predstavnike najvećeg broja hrvatskih udruga i osiguravaju cjelovitije sagledavanje kulturnog prostora Hrvata u Vojvodini, te potiču udruge na aktivnosti od većeg značaja.

Zlatko Načev je u svojem uvodnom izlaganju pojasnio kako Kulturna strategija Hrvata u Srbiji treba biti temeljni dokument HNV-a i mora sadržavati dva bitna elementa, glavne značajke kulturne scene hrvatske zajednice, te dati smjernice njezina razvoja. „Institucije koje se bave kulturom možemo podijeliti na dvije skupine, profesionalne, poput ZKVH-a i volonterske, poput hrvatskih kulturnih udruga. Svakako ne smijemo zaboraviti ni Katoličku crkvu, a tu su i institucije, državne, pokrajinske i lokalne. Danas nam je naglasak na radu kulturnih udruga, pa bi bilo dobro da čujemo vaša razmišljanja i komentare“, kazao je, među ostalim, Načev, uz konstataciju da u Vojvodini danas djeluje četrdesetak hrvatskih udruga koje su aktivne u kulturi.

Radni susret udruga2015Bereg 2Govorio je i o nužnosti profesionalizacije pojedinih kadrova u kulturnim udrugama. „Naše stajalište je da se kultura kao individualno duhovno stvaralaštvo koje za posljedicu ima neku vrstu materijalnih tragova, prije svega u području znanosti, umjetnosti i tvoračkih umijeća, volonterski može raditi samo do jedne određene granice. Sve preko toga traži cijeloga čovjeka. Vrlo je bitno i sagledati što je od našega rada najvažnije za naš identitetski prostor“, kazao je Načev.

Menadžerica ZKVH-a Katarina Čeliković konstatirala je da u radu udruga ima bitnih pomaka, a kao pozitivne primjere navela je manifestacije Šokci i baština i Srijemci Srijemu, u sklopu kojih je povezan veliki broj udruga: „Kakvu god strategiju budemo pisali, ona će, na žalost, u praksi najčešće izgledati drugačije“.

U raspravu se uključilo više predstavnika udruga, poglavito s konstatacijama koje su se čule i na ranijim sastancima, ali je bilo i novih. „Postavlja se pitanje zbog čega ne možemo biti ekspeditivniji u međusobnoj suradnji i zbog čega ne možemo napraviti granske asocijacije. Prije svega, moramo suzbiti taštinu. Godine iskustva u radu KUD-ova su iza mene. Skoro uvijek problem je bio što je svako mislio da je njegovo bolje. Pokušali smo s dramskom asocijacijom i što se dogodilo? Naša taština je dovela do toga da sada imamo dva ili tri festivala, razmjerno mala. Samo se pitam kolika bi bila naša moć, ukoliko ne bismo bili toliko sujetni? U našoj zajednici, gdje god se okreneš, upravo to je najveći problem, ne samo u kulturi, nego čak i u politici“, kazala je Marija Šeremešić.

Radni susret udruga2015Bereg 5„O toj strategiji slušamo više godina. Mislim da je potpuno pogrešno reći da će nakon usvajanja strategije trebati organizirati neke zajedničke manifestacije. Manifestacija ne bi trebala ovisiti o tome je li navedena u strategiji ili nije, već obrnuto. Dvije godine unatrag, a to je i zabilježeno, predlažem da bismo trebali, poput drugih zajednica, pokrenuti manifestacije koje bismo nazvali republičke. To bi im dalo određenu ozbiljnost, a drugo, postoje natječaji na kojima se sredstva dodjeljuju po rezultatima. Ne smijemo čekati da se napiše strategija, mislim da bi udruge u suradnji s Odborom za kulturu HNV-a to trebale pokrenuti. Time ne mislim da treba ugasiti pobrojane manifestacije. Dapače, razinu bi trebalo podignuti u nadnazivu, uvođenjem termina republičko. Moramo pokazati samo malo dobre volje i eliminirati osobne sujete. To bi, po meni, bilo najkorisnije za sva naša društva“, kazao je predsjednik HKD-a Vladimir Nazor iz Stanišića Ivan Karan.

U nastavku, govorilo se o više tema vezanih za očuvanje materijalne i nematerijalne baštine.

Za kalendar manifestacija u 2016. godini udruge su prijavile ukupno 173 manifestacije. Katarina Čeliković ocjenjuje kako je tijekom izrade kalendara vladala pozitivna i kooperativna atmosfera, u smislu međusobnih dogovaranja udruga glede datuma održavanja njihovih manifestacija i prije nego li su ih prijavili. „Dobro je da se udruge povezuju kako bi međusobno djelovale i imale neku manifestaciju koju skupa organiziraju. To već jako dobro rade podunavski Šokci sa svojim projektom Šokci i baština, a njihov primjer slijede i Srijemci, s projektom Srijemci Srijemu“, kaže Katarina Čeliković.

Po riječima predsjednika IO HNV-a Darka Sarića Lukendića, HNV će, skupa sa ZKVH-om, nastaviti poticati zajedničke nastupe udruga kulture, kako bi određene manifestacije dobile puno veći značaj, puno višu razinu kvalitete, a time i medijsku atraktivnost. Govorilo se i o problemima koje stvaraju same udruge.

„Dobro je što donosimo ovaj kalendar kao jedan strateški dokument, ali bi bilo dobro i kad bismo ga se svi pridržavali. Puno je manifestacija, pa tako dolazimo do situacija da se neke bitnije poklapaju u istom danu. Možda bi trebalo razmisliti i o pomicanju pojedinih projekata ukoliko je to moguće. Ukoliko nije, vjerojatno nam nije dobra koordinacija i nema dogovora među nama. Po mom mišljenju, vrlo je nekorektno što jedan broj udruga uporno ignorira ove sastanke, a ukoliko nismo svi prisutni, nema ni preciznog i kvalitetnog dogovaranja“, kaže predsjednik KPZH-a Šokadija iz Sonte Zvonko Tadijan.

Radni susret udruga2015Bereg 3Projekti obilježavanja značajnih obljetnica bit će nastavljeni i u 2016. godini. Među ostalim, u planu je obilježavanje 300. obljetnice Svetišta Gospe Tekijske, 160. obljetnica rođenja Mateja Prepreka, 140. obljetnica škole u Petrovaradinu, u kojoj je iste godine započeta nastava na hrvatskom jeziku, 125. obljetnica rođenja Pere Tumbasa Haje, 100. obljetnica izdavanja prvoga broja tjednika Fruškogorac na hrvatskom jeziku, smrti Mihovila Mijata Crnka, smrti Lazara Mamužića, rođenja Rudolfa Filipovića.

„Narod koji se ne sjeća vlastitih velikana ne može znati vlastitu prošlost, te ne može graditi niti vlastitu budućnost. Veoma je važno da i hrvatski narod, ali u suživotu s drugim narodima, svoje velikane ponovno vrati u život. Ne samo da ih se sjetimo, nego i stručno obradimo njihov život i kritički sagledavamo njihova djela, a samim time trebamo raditi i na objavljivanju njihove ostavštine“, rekla je Katarina Čeliković i istaknula značaj spremnosti udruga na zajedničke nastupe glede obilježavanja obljetnica naših kulturnih velikana.

Izvor: Hrvatska riječ (Ivan Andrašić)