Pozovite » (+381) (0)24 535-533

Salon knjigaNS2016 1Umjesto očekivanih termina za predstavljanje na pozornici predviđenoj za javnu prezentaciju, predstavnici Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata i NIU Hrvatska riječ bili su primorani 15. travnja 2016. godine objediniti svoja javna izlaganja na Salonu knjiga u Novom Sadu u skučeni zajednički pedesetminutni termin. Unatoč svemu, ponosno i odvažno, predstavljen je dio knjiške produkcije ovih dviju hrvatskih institucija u Vojvodini i Srbiji.

„Žao nam je zbog ovakvih okolnosti, pa ćemo knjišku produkciju ZKVH-a moći predstaviti, na neki način samo u ilustrativnom obliku, u kratkim crtama ono što je u protekloj 2015. godini od značaja za današnje predstavljanje na Salonu knjiga. Kao jedina profesionalna institucija u kulturi Hrvata u Vojvodini ZKVH ima nakladničku djelatnost kao izuzetno važan segment svoga djelovanja, a tijekom prošle godine smo pokrili znanost, beletristiku i u sunakladi s Hrvatskom riječi, časopis za kulturu i umjetnost“, istaknula je menadžerica ZKVH-a i moderatorica Katarina Čeliković na početku ovog predstavljanja.

Glavna urednica Hrvatske riječi Jasminka Dulić predstavila je Godišnjak za znanstvena istraživanja, koji izdaje Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata. „Osobno smatram ovu publikaciju jednom od najznačajnijih postignuća u hrvatskoj zajednici u novije vrijeme. To je prva znanstvena, periodična publikacija u povijesti časopisa Hrvata u Vojvodini, a koja se redovito objavljuje već šest godina. U Godišnjaku se objavljuju znanstveni, stručni radovi koji za glavnu temu imaju neki aspekt društvenog života vojvođanskih Hrvata u povijesti i sadašnjosti iz različitih društvenih i humanističkih znanosti: povijesti, kulturologije, etnologije, sociologije, psihologije, politologije, demografije, filologije, muzikologije, povijesti književnosti i umjetnosti i sl., a koje su relevantne za sagledavanje svih onih društvenih procesa koji utječu na sadašnjost i budućnost hrvatske zajednice u Srbiji. Time se omogućuje da na jedan stručniji i objektivniji način sagledamo povijesne događaje i procese koji su utjecali na formiranje i oblikovanje ove zajednice, kao i na formiranje nacionalnog identiteta i nacionalne svijesti Hrvata u Srbiji, prošlosti a zatim i tendencije u sadašnjosti. Sve to nam može pomoći da na jedan objektivniji način sagledavamo, kako slabosti tako i snage zajednice kako bi se realnije projicirala budućnost ove manjinske zajednice, ali i da nas i drugi bolje upoznaju i prepoznaju ne samo po folklornim i tradicijskim obilježjima, već i znanstvenim i stručnim doprinosima.“

Salon knjigaNS2016 2U nastavku predstavljanja naklade ZKVH-a vlč. Dragan Muharem je predstavio knjigu biskupa Ivana Antunovića Posljednji Gizdarev, tiskanu povodom obilježavanja 200. obljetnice njegovog rođenja u zajedničkoj nakladi sa Znanstvenim zavodom za kulturu Hrvata u Mađarskoj.

„Roman je do sada bio čuvan u rukopisu, a od prošle godine je dostupan u svom tiskanom izdanju, zahvaljujući kojem je pružena prigoda još dublje prodrijeti u Antunovićev prosvjetiteljski-svjetonazorski program. Posljednji Gizdarev je na tragu njegovih gorljivih težnji za buđenjem naroda i njegovim preporodom, a kao što nam je poznato upravo su romani imali istaknutu ulogu u nacionalnim pokretima XIX. stoljeća, jer su bili mediji preko kojih su nacionalne ideje dopirale do širih slojeva ljudi. Autor je u njima vidio snažnu didaktičku moć i prigodu da po njima ponudi uzore koje je valjalo slijediti, te anti modele čije postupke i životne vrijednosti je valjalo izbjegavati što je u ovom djelu prikazano kroz nemoralan način života hrvatskih plemića koji je uzrokom njihove propasti i moralnog posrnuća, te na koncu i njihovog nestajanja. Snažno vezan uz katoličko shvaćanje prosvjetiteljstva, Antunović je prije svega narodni buditelj, a između inih pobudnih silnica kojima se tijekom svog prosvjetiteljskog rada služio, vruće zauzet za dobro vlastita naroda on kršćanstvo smatra najsnažnijom i najintegrativnijom silnicom“.

Na koncu, menadžerica Katarina Čeliković je predstavila i dvobroj književnog časopisa Nova riječ koji donosi brojne zanimljive rubrike poput kratke suvremene hrvatske priče, subotički pjesnički krug, kritičko iščitavanje hrvatske književnosti u Vojvodini, predstavljanje dvadeset novih knjiga i još mnogo toga što literarno oslikava pluralnost hrvatske književne scene na ovim prostorima.

Neugodno iznenađenje
„Na Salon knjiga u Novom Sadu Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata i NIU Hrvatska riječ redovito dolaze predstaviti svoja izdanja. Ove smo godine neugodno iznenađeni, jer nismo dobili primjeren prostor kao prethodnih godina, na pozornici pokraj ‘manjinskog’ štanda. Srećom, sami smo uspjeli riješiti problem ove godine, ali se nadamo da se ovakva praksa neće nastaviti te da će Pokrajinsko tajništvo za obrazovanje, propise, upravu i nacionalne manjine – nacionalne zajednice iduće godine slijediti dobru praksu predstavljanja manjinskih publikacija na primjerenom prostoru u dogovoru s nama“, komentira menadžerica ZKVH-a Katarina Čeliković.

Salon knjigaNS2016 3Moderator predstavljanja knjiške produkcije NIU Hrvatska riječ, v.d. urednika naklade Zvonko Sarić je prvo predstavio knjigu Milovana Mikovića Prah obiteljske srebrnine i vodeći računa o zbilja skučenom vremenu odmah dao riječ njenom autoru: „Taj prah je zapravo metaforika, iz praha se rađa sve i u prah se vraća sve, a između je nešto što se zove život. Ova knjiga je pokušaj da se o tom životu priča na jedan posve drugačiji način nego što smo to do sada naučili, a nastajala je kroz jedno dugo razdoblje. Metaforom praha obiteljske srebrnine skreće se pozornost na sve ono što smo imali, a potrošili, što smo možda držali u rukama a nismo znali sačuvati. Ona je i opomena, drugima koji će doći iza nas, da ne ponove istu pogrešku“.

Urednik kulturne rubrike i član nakladničkog savjeta Hrvatske riječi Davor Bašić Palković je u nastavku predstavio dvije nove knjige: Suvremena vojvođansko – hrvatska kratka priča autora Vladana Čuture i Slikam te riječima Željke Zelić. „U izbor doktoranda kroatistike Vladana Čuture je ušlo šest autora različitog generacijskog backgrounda, mjesta boravka, te vlastitog stila i pristupa oblikovanja ove literarne forme (Petko Vojnić Purčar, Lajčo Perušić, Mirko Kopunović, Zvonko Sarić, Tomislav Žigmanov i Neven Ušumović). Teme su posve različite, a kreću se od pitanja identiteta, problematizacije granica, fikcije i fakcije, intimne priče pojedinaca i sl. Tekstovima dominira realistična, faktografska matrica, a s druge strane postmodernistička poetika propitivanja, fragmentiranja, ironiziranja i razgradnje što onemogućuje bilo kakav zajednički poentološki nazivnik. Nova zbirka poezije Željke Zelić Slikam te riječima se i stilom i izborom teme oslanja na njen pjesnički prvijenac Intimna kronika srca. Ovoga puta se autorica u nastojanju opisivanja stanja duha služi terminima iz likovne umjetnosti, kroz dva knjiška segmenta: Ulje u dlanu i Akvareli na svili. U pitanju je jedan nježni glas skrivene pjesničke šutnje u različitim iskušenjima ljubavnog odnosa, ali se autorica kroz svoje pjesma dotiče pitanja vezanih uz čovjekovu egzistenciju, život, smrt, nadu i smisao“.

Na pitanje moderatora, ima li poezija svoje mjesto u današnjim suvremenom svijetu digitalne kulture Miković je odgovorio: „Mislim da nema. Pisanje poezije je jedan strahoviti gubitak energije, vremena i snage, ali da se bez toga ne može. Pjesnik ne može bez svojih pjesama, mada zna kako je to jedna besmislica i užasan gubitak energije.“

Potom je Zvonko Sarić predstavio Miroslava Pendelja, autora romana Posjetitelj i pozvao ga da kaže nekoliko riječi o svome najnovijem djelu: „Inspiracija za ovaj roman došla mi je od figure Isusa Krista, koju mi je darivao moj župnik i susjed. Nesvjesno tražeći sugovornika, stvorio sam lik mladog inženjera šumarstva Kristijana Wooda svojevrsnu personifikaciju Isusa Krista, koji jednoga dana pokuca na moja vrata u Surčinu na međustanici svoga puta iz Rima za Moskvu. Proveli smo skupa tjedan dana, razgovarajući i obilazeći okolne lokalitete i to je ukratko krug cijele priče u romanu Posjetitelj“.

Na koncu, predstavljena je i knjiga Roberta Tillyja Budućnost mrtvaca koja pulsira tijek svakodnevnog poetskog promišljanja stvarnosti i spekulacije u ispraznosti životne kolotečine. „Bit svih teozofskih učenja je pitanje što nakon smrti ili što nakon života. U većini svojih pisanija odnosim se vrlo nihilistički u odnosu na svijet, a u ovoj zbirci pokušavam odgovoriti na pitanje što ako je nakon smrti još gore ili, uzmimo bolji primjer, ako je sve isto“, pojasnio je autor.

Izvor: Hrvatska riječ (Dražen Prćić)