Pozovite » (+381) (0)24 535-533

Kolokvij Petrovaradin 1Da se za Petrovaradin uistinu može ustvrditi kako je glazbeni grad, u smislu bogate glazbene povijesti, potvrđuje odluka Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata da upravo u njemu organizira znanstveni kolokvij na temu Glazbeni život srijemskih Hrvata u kontekstu prakse očuvanja i njegovanja tradicijske glazbe. Skup je održan u privremenom uredu HKPD-a Jelačić s ciljem predstavljanja prvih rezultata terenskog istraživanja u Srijemu tijekom kojega su studenti Filozofskog fakulteta – odsjeka za etnologiju i kulturnu antropologiju Sveučilišta u Zagrebu, od 3. do 7. travnja obilazili pojedina srijemska mjesta i u razgovoru s tamošnjim kazivačima prikupljali dragocjene podatke o različitim temama. Temom vezanom uz glazbeni život Hrvata bavila se studentica Klara Zečević Bogojević čiji je ponovni dolazak i nastup u ulozi uvodničara na spomenutom znanstvenom kolokviju u Petrovaradinu predstavljao tzv. kontrolno istraživanje.

 

Ciljevi istraživanja

Nakon uvodnog obraćanja menadžerice kulturnih aktivnosti ZKVH-a Katarine Čeliković i upoznavanja sudionika s temeljnom svrhom i ciljevima istraživanja, riječ je preuzela studentica Zečević Bogojević. Prisutne je najprije upoznala s načinom terenskog prikupljanja podataka, a potom prešla na prezentiranje rezultata i zaključaka dobivenih u svakom pojedinom naselju u kojemu je istraživala (Sotu, Srijemskoj Mitrovici, Golubincima i Petrovaradinu).

Nju je, kako je objasnila, u istraživanju zanimalo djelovanje hrvatskih kulturno-umjetničkih društava u Srijemu kroz studije slučaja odnosno donošenje zaključaka na temelju osobnih priča kazivača povezanih s glazbom. Također je htjela doznati koliki je interes zajednice za bavljenje tradicijskom glazbom, kako izgleda glazbeni repertoar, koliki je interes mladih i publike, te postoji li suradnja hrvatskih KUD-ova međusobno i s nehrvatskim Društvima.

Sličnosti i različitosti

Kako je istaknula, zapažene su mnoge sličnosti, ali i različitosti karakteristične za svako istraživano područje. Tako je, na primjer, u Srijemskoj Mitrovici primijetila postojanje većeg broja mladih pripadnikaKolokvij Petrovaradin 2 zajednice koji su aktivni u očuvanju hrvatskoga identiteta, dok je u Golubincima prepoznala rad jakog tamburaškog odjela. S druge strane, Petrovaradin po mnogim aspektima predstavlja tipičnu gradsku sredinu u kojoj se, prema mišljenju pojedinih kazivača, tradicija njegovanja pjevačkih zborova dovodi u vezu s kulturom vinogradarstva i vinarstva kao često korištenog sredstva za opuštanje i veseljenje uz glazbu. Istraživačicu je u Petrovaradinu, među ostalim, oduševila i priča o nastanku i afirmaciji dječje opere Franje Štefanovića.

Ono što je napose bilo vrijedno čuti u izlaganju Klare Zečević Bogojević bili su zaključci i opći rezultati dobiveni komparativnom analizom istraživanih lokaliteta. Prema tim zaključcima, zajednička karakterističnost hrvatske zajednice u Srijemu ogleda se u činjenici da pripadnici hrvatske manjine u Srijemu gravitiraju okupljanju u okvirima hrvatskih KUD-ova. Nadalje, među pripadnicima zajednice, hrvatski identitet očituje se i kroz glazbu, ali i na druge načine, što svjedoči o jakoj osviještenosti za hrvatski identitet. Primijećena je dobra međusobna povezanost članova zajednice, kao i s matičnom državom. Nastupi članova KUD-ova najčešći su na crkvenim blagdanima, kod obilježavanja različitih svetkovina. Igranke su u svim istraživanim mjestima apostrofirane kao vrlo značajan dio kulturnog, društvenog i glazbenog života Srijemaca u prošlosti, te da postoji nastojanje da se tradicija i danas njeguje i prenese na buduće generacije.

Objava u zborniku

Na kolokviju je naglašeno da će rezultati etnoloških istraživanja srijemskih Hrvata biti objavljeni u zborniku radova, jednako kao što je to već učinjeno u slučaju bunjevačkih i šokačkih Hrvata u Vojvodini nakon terenskih istraživanja u mjestima gdje oni žive.

Znanstveni kolokvij u Petrovaradinu nastavljen je potom prelaskom s riječi na djela. I to ona glazbena. Naime, prisutni su spontano, uz pratnju klavira, otpjevali i nekoliko starih gradskih pjesama svoga zavičaja koje su se nalazile na repertoaru još prije Drugoga svjetskoga rata, pokazujući time da i danas u praksi hrvatska glazba živi u ovom gradu.

Izvor: Hrvatska riječ (M. Kralj)